Title
Identitet i refleksija : problem samosvesti u Hegelovoj filozofiji
Creator
Milisavljević, Vladimir Ž., 1966-
Copyright date
2004
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 29.03.2005.
Other responsibilities
mentor
Kučinar, Zdravko
član komisije
Zurovac, Mirko
član komisije
Kozomara, Mladen
Academic Expertise
Društveno-humanističke nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Filozofski fakultet
Alternative title
Identity and reflection: the problem of self-consciousness in Hegel's philosophy
Publisher
[V. Ž. Milisavljević]
Format
PDF/A (386 listova)
description
Društveno-humanističke nauke / Social and Humanistic Sciences
Abstract (sr)
Glavna teza ovog rada je da se Hegelova filozofija može shvatiti kao rešenje centralnog problema nemačkog idealizma, tj. kao odgovor na pitanje o strukturi samosvesne subjektivnosti.
Dokaz ove teze najpre se izvodi kroz rekonstrukciju evolucije Hegelovog mišljenja. Hegel je u svojim ranim rukopisima razradio jedan pojam apsoluta koji ne leži s one strane podvajanja ili refleksije, već se može razumeti jedino kao princip jedinstva koji refleksiju već sadrži u sebi. Pri kraju svog jenskog perioda, Hegel je izložio metafizičku osnovu ovog gledišta u svojoj koncepciji o apsolutnoj negativnosti. Ta koncepcija dozvolila je Hegelu da razvije, u Fenomenologiji duha, teoriju o samosvesti kao kompleksnoj strukturi identiteta i razlike, i da je proširi na pojmove "duha" (ili intersubjektivnosti), "religije" i "apsolutnog znanja".
Ipak, Hegel je konačni odgovor na pitanje o strukturi samosvesti dao tek u svojoj Nauci logike. Njegovo rešenje problema identiteta bića i znanja, koji je konstitutivan za samosvest, izloženo je na početku logike suštine. U tom poglavlju, Hegel određuje refleksiju koja "pretpostavlja" biće (voraussetzende Reflexion) kao intemi momenat refleksije koja "postavlja" biće na koje se odnosi i iz kojeg se ona "vraća" u sebe samu (setzende Reflexion). Osnovni operativni pojmovi "teorije samosvesti" - kakvi su identitet, razlika, protivrečnost ili osnov - mogu se takođe definisati kao konstitutivni momenti Hegelovog pojma refleksije. Nasuprot Fihteovom učenju o nauci, Hegelova filozofija može se opisati kao rezultat pokušaja da se problemi "teorije samosvesti kao refleksije" reše putem radikalizacije njenih osnovnih pretpostavki.
Abstract (en)
The principal thesis of this work is that Hegel’s philosophy can be understood as a solution to the central problem of German idealism, i.e. as an answer to the question of the structure of self-conscious subjectivity.
First of all, a demonstration of this thesis is given through a reconstruction of the evolution of Hegel’s thought. In his early manuscripts, Hegel elaborated a concept of Absolute which does not simply lie beyond the domain of Entzweiung or reflection, but can be conceived only as a principle of unity that already contains reflection in itself. Toward the end of his "Jena period", Hegel provided a metaphysical foundation for this view in his conception of absolute negativity. This conception allowed Hegel to develop, in his Phenomenology of Spirit, a theory of self-consciousness as a complex structure of identity and difference, and to expand it to the concepts of "spirit" (or intersubjectivity), "religion" and "absolute knowledge".
Nevertheless, Hegel did not give his final answer to the question of the structure of self- consciousness until the publication of his Science of Logic. Hegel’s solution to the problem of identity of being and knowledge, which is constitutive of self-consciousness, is exposed at the beginning of the logic of essence. In this chapter, Hegel defines the reflection that "presupposes" being (voraussetzende Reflexion) as internal to the reflection that "posits" being to which it refers and from which it "comes back" to itself (setzende Reflexion). The fundamental operative concepts of a "theory of self-consciousness" - identity, difference, contradiction or ground - can also be defined as constituents of Hegel’s comprehensive concept of reflection. Contrarily to Fichte's Doctrine of science, Hegels philosophy can be described as a result of the attempt to solve the problems of the "theory of self-consciousness as reflection" by means of a more radical interpretation of its basic presuppositions.
Authors Key words
Hegel, Georg Wilhelm Friedrich (1770-1831),
identitet, refleksija, samosvest, antinomija, apsolut, duh, identitet, negacija, razlika
Authors Key words
Hegel, Georg Wilhelm Friedrich (1770-1831),
identity, reflection, self-consciousness, antinomy, absolute, spirit, identity, negativity, difference
Classification
1 Hegel(043.3)
Subject
Hegel, Georg Wilhelm Friedrich, 1770-1831
Type
Tekst
Abstract (sr)
Glavna teza ovog rada je da se Hegelova filozofija može shvatiti kao rešenje centralnog problema nemačkog idealizma, tj. kao odgovor na pitanje o strukturi samosvesne subjektivnosti.
Dokaz ove teze najpre se izvodi kroz rekonstrukciju evolucije Hegelovog mišljenja. Hegel je u svojim ranim rukopisima razradio jedan pojam apsoluta koji ne leži s one strane podvajanja ili refleksije, već se može razumeti jedino kao princip jedinstva koji refleksiju već sadrži u sebi. Pri kraju svog jenskog perioda, Hegel je izložio metafizičku osnovu ovog gledišta u svojoj koncepciji o apsolutnoj negativnosti. Ta koncepcija dozvolila je Hegelu da razvije, u Fenomenologiji duha, teoriju o samosvesti kao kompleksnoj strukturi identiteta i razlike, i da je proširi na pojmove "duha" (ili intersubjektivnosti), "religije" i "apsolutnog znanja".
Ipak, Hegel je konačni odgovor na pitanje o strukturi samosvesti dao tek u svojoj Nauci logike. Njegovo rešenje problema identiteta bića i znanja, koji je konstitutivan za samosvest, izloženo je na početku logike suštine. U tom poglavlju, Hegel određuje refleksiju koja "pretpostavlja" biće (voraussetzende Reflexion) kao intemi momenat refleksije koja "postavlja" biće na koje se odnosi i iz kojeg se ona "vraća" u sebe samu (setzende Reflexion). Osnovni operativni pojmovi "teorije samosvesti" - kakvi su identitet, razlika, protivrečnost ili osnov - mogu se takođe definisati kao konstitutivni momenti Hegelovog pojma refleksije. Nasuprot Fihteovom učenju o nauci, Hegelova filozofija može se opisati kao rezultat pokušaja da se problemi "teorije samosvesti kao refleksije" reše putem radikalizacije njenih osnovnih pretpostavki.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.