Title
Imunološka karakterizacija polena lipa i modulacija imunskog odgovora prirodnim aromatičnim jedinjenjima
Creator
Ognjenović, Jana V., 1985-
Copyright date
2013
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 22.11.2013.
Other responsibilities
mentor
Ćirković-Veličković, Tanja, 1972-
član komisije
Stanić-Vučinič, Dragana
član komisije
Gavrović-Jankulović, Marija, 1969-
član komisije
Atanasković-Marković, Marina
član komisije
Smiljanić, Katarina
Academic Expertise
Prirodno-matematičke nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Hemijski fakultet
Alternative title
Immunological characterization of the linden pollens and modulation of the immune response by naturally occurring aromatic compounds
Publisher
Beograd : [J. V. Ognjenović],
Format
PDF/A (109 listova)
description
Prirodno-matematičke nauke - Biohemija / Life sciences - Biochemistry
Abstract (sr)
Učestalost pojave alergijskog sindroma u poslednjih par decenija je značajno
uvećana, te se alergije i alergijska oboljenja danas često nazivaju „bolest 21. veka“.
Prema trenutnim podacima, oko 25% svetske populacije pati od nekog oblika alergije,
dok u ekonomski razvijenim zemljama taj procenat seže i do 40%. Postoji nekoliko
hipoteza koje pokušavaju da objasne ovaj trend porasta učestalosti alergijske reakcije,
ali uzrok još uvek nije poznat.
Alergijska reakcija se javlja kada IgE antitela alergične osobe prepoznaju
specifične proteine iz polena, tzv. alergene. Poleni drveća, trava i korovskih biljaka
smatraju se jednim od najčešćih izvora alergena, te samim tim i izazivačima alergijske
reakcije. Alergeni potencijal specifičnog polena ne zavisi samo od alergične osobe, već
i od godišnjeg doba i geografskog regiona. Tako, za predeo severne Evrope
karakteristična je alergija na polen breze (Betula verrucosa), dok je u predelu južne
Evrope i Mediterana prisutna alergija na polen masline (Olea europea). Međutim, pored
ovih poznatih izvora alergena, nije izučeno da li poleni drugih široko raspostranjenih
biljnih vrsta izazivaju alergijske reakcije. U ovoj doktorskoj disertaciji je izučavan
alergijski odgovor na polen korišćenjem dva model sistema. U prvom je izučavana
alergija humane populacije na polen lipe, dok je u drugom izučavan alergijski odgovor
populacije kućnih pasa na polen kratke ambrozije.
U ovoj doktorskoj disertaciji je, po našem saznanju, po prvi put urađena
karakterizacija alergenog potencijala polena lipe u humanoj populaciji. Takođe, u ovom
radu prikazana je analiza ukrštene reaktivnosti polena lipe sa polenima masline i breze u
humanim populacijama iz različitih geografskih i klimatskih regiona. Naši rezultati
ukazuju da je lipa potencijalni izvor alergena, da postoji visok stepen ukrštene
reaktivnosti sa polenima drugih vrsta drveća i da je potrebno uvrstiti ovaj polen u
kliničku paletu polena koja se koristi u alergološkoj dijagnostici. Takođe, u ovoj
disertaciji potvrđeno je da polen kratke ambrozije u Srbiji uzrokuje atopični dermatitis
kod populacije kućnih pasa, određeni su njegovi glavni alergeni izazivači, urađena je uporedna analiza profila alergijskih reakcija pasa i humanih pacijenata na polen
ambrozije, i ustanovljene sličnosti i razlike u karakteru i identitetu glavnih alergena...
Abstract (en)
The prevalence of allergic reactions has increased significantly in the last few
decades, which prompted the scientific community to name allergies and allergic
disorders as “the disease of the 21st century”. According to the current data,
approximately 25% of the world population suffers from some form of allergy, whereas
this number approaches 40% in the Western industrialized countries. Several
hypotheses had been put forward in an attempt to explain the basis for the increase in
the allergy prevalence, yet the cause remains unknown.
An allergic reaction appears when the IgE antibodies of the allergic individual
recognize specific proteins from the pollen, which are called allergens. Perhaps the most
frequent sources of allergens and causes of allergies are the pollens from trees, grasses
and weeds. The allergenic potential of the particular pollen depends not only on the
allergic individual, but also on the season and geographic region. For instance, allergy
against the birch pollen (Betula verrucosa) is present in the Northern Europe, whereas
the allergic reaction to the olive tree pollen (Olea europea) is widespread in the
Southern Europe and Mediterranean. However, besides the well-known sources of
allergens, it is not clear if pollens from other plant species that are well distributed
across the continent are capable of eliciting the allergic response. In this doctoral thesis,
the allergic response to pollen was studied by using two model systems. In one, the
allergic response of human patients against the linden pollen was characterized, while in
the other, the canine allergy in Serbia against the pollen from short ragweed was studied.
Herein, a detailed characterization of the allergenic potential of the linden pollen
among human patients is presented for the first time. Also, results supporting the crossreactivity
between the pollens from the linden, birch, and olive trees in patients from
distinct climate and geographic regions in Europe are shown. The findings suggest that
the linden tree is a potential source of allergens, that there is a significant level of crossreactivity
between the linden tree pollen and the pollens from other tree species, and
that it is advisable to incorporate the linden pollen into the clinical pallete of allergens...
Authors Key words
Polenske alergije, polen lipe, polen breze, polen masline, polen
ambrozije, pseći atopični dermatitis, modulacija imunskog odgovora, katehini zelenog
čaja, ovalbumin, IL-4 signalni put.
Authors Key words
Pollen allergy, linden pollen, birch pollen, olive pollen, modulation of
immune response, canine atopic dermatitis, green tea catechins, ovalbumin, IL-4 signal cascade
Classification
577.27
Type
Tekst
Abstract (sr)
Učestalost pojave alergijskog sindroma u poslednjih par decenija je značajno
uvećana, te se alergije i alergijska oboljenja danas često nazivaju „bolest 21. veka“.
Prema trenutnim podacima, oko 25% svetske populacije pati od nekog oblika alergije,
dok u ekonomski razvijenim zemljama taj procenat seže i do 40%. Postoji nekoliko
hipoteza koje pokušavaju da objasne ovaj trend porasta učestalosti alergijske reakcije,
ali uzrok još uvek nije poznat.
Alergijska reakcija se javlja kada IgE antitela alergične osobe prepoznaju
specifične proteine iz polena, tzv. alergene. Poleni drveća, trava i korovskih biljaka
smatraju se jednim od najčešćih izvora alergena, te samim tim i izazivačima alergijske
reakcije. Alergeni potencijal specifičnog polena ne zavisi samo od alergične osobe, već
i od godišnjeg doba i geografskog regiona. Tako, za predeo severne Evrope
karakteristična je alergija na polen breze (Betula verrucosa), dok je u predelu južne
Evrope i Mediterana prisutna alergija na polen masline (Olea europea). Međutim, pored
ovih poznatih izvora alergena, nije izučeno da li poleni drugih široko raspostranjenih
biljnih vrsta izazivaju alergijske reakcije. U ovoj doktorskoj disertaciji je izučavan
alergijski odgovor na polen korišćenjem dva model sistema. U prvom je izučavana
alergija humane populacije na polen lipe, dok je u drugom izučavan alergijski odgovor
populacije kućnih pasa na polen kratke ambrozije.
U ovoj doktorskoj disertaciji je, po našem saznanju, po prvi put urađena
karakterizacija alergenog potencijala polena lipe u humanoj populaciji. Takođe, u ovom
radu prikazana je analiza ukrštene reaktivnosti polena lipe sa polenima masline i breze u
humanim populacijama iz različitih geografskih i klimatskih regiona. Naši rezultati
ukazuju da je lipa potencijalni izvor alergena, da postoji visok stepen ukrštene
reaktivnosti sa polenima drugih vrsta drveća i da je potrebno uvrstiti ovaj polen u
kliničku paletu polena koja se koristi u alergološkoj dijagnostici. Takođe, u ovoj
disertaciji potvrđeno je da polen kratke ambrozije u Srbiji uzrokuje atopični dermatitis
kod populacije kućnih pasa, određeni su njegovi glavni alergeni izazivači, urađena je uporedna analiza profila alergijskih reakcija pasa i humanih pacijenata na polen
ambrozije, i ustanovljene sličnosti i razlike u karakteru i identitetu glavnih alergena...
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.