Title
Uticaj neinvazivne neuromodulacije motornog korteksa na motorno učenje
Creator
Jelić, Milan B., 1985-
Copyright date
2013
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 27.12.2013.
Other responsibilities
mentor
Filipović, Saša
član komisije
Nedeljković, Aleksandar, 1975-
član komisije
Mirkov, Dragan, 1968-
član komisije
Milanović, Slađan
Academic Expertise
Društveno-humanističke nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja
Alternative title
The effects of noninvasive neuromodulation of motor cortex on motor learning
Publisher
[M. Jelić]
Format
PDF/A (124 lista)
description
Fizičko vaspitanje i sport - Opšta motorika čoveka / Physical Education and Sport - Human Kinesiology
Abstract (sr)
Cilj rada: Cilj istraživanja je ispitivanje uloge primarnog motornog korteksa (M1) u motornom učenju. Radi ostvarivanja ovog cilja evaluirani su efekti nekoliko različitih metoda i protokola neinvizivne neuromodulacije pomoću transkranijalne magnetne stimulacije (TMS) primenjenih na M1 oblast. Namera je bila da se pokaže da li, kako i koliko pojedini protokoli TMS-a putem izazivanja promena ekscitabilnosti M1 ubrzavaju ili usporavaju motorno učenje.
Metode: Ukupno je učestvovalo 84 zdrava desnoruka ispitanika starosti 26 ± 3 godine (46 M i 38 Ž). U svim eksperimentima TMS se aplikovao pomoću „Magstim Rapid“ stimulatora (Magstim Ltd) sa kalemom u obliku broja osam i krilima prečnika 70mm. Elektromiografski signal je registrovan pomoću površinskih elektroda, sa prvog dorzalnog interosalnog mišića (1DI). Kao mera ekscitabilnosti M1 korišćena je amplituda motornih evociranih potencijala (MEP), izazvanih pojedinačnim stimulusima TMS-a iznad reprezentacije 1DI-a. Za procenu motornog učenja korišćeni su rezultati na jednom jednostavanom zadataku - vreme reakcije na zvučni signal (VR), i jednom složenom zadataku - purdue pegboard test (PPT). Na VR zadatku ispitanici su izvodili 10 brzih, jakih i kratkotrajnih kontrakcija 1DI mišića, kao reakciju na zvučni signal, a na PPT-u se merio broj postavljenih klinova u niz rupica na posebno dizajniranoj tabli tokom 30s. Primenjivano je nekoliko različitih metoda neinvazivne neuromodulacije TMS-om sa različitim fiziološkim efektima: 10Hz repetitivna TMS (rTMS) i intermitentna stimulacija teta nizovima (intermitentna “Theta burst” stimulacija – iTBS) za koje se očekivalo da dovedu do povišenja eskcitabilnosti, i nasuprot njima kontinuirana “Theta burst” stimulacija – cTBS za koju se očekivalo da dovede do snižavanja ekscitabilnosti. Koja od ovih metoda je korišćena kao eksperimentalna intervencija zavisilo je od eksperimenta, ali se uvek primenjivala u vidu stvarne ili placebo (lažne) TMS intervencije, s tim što ispitanik nije znao koju od ove dve intervencije je dobijao. Merenje amplituda MEP-a i izvođenje VR-a i PPT-a obavljano je pre intervencije, odmah posle intervencije i 30 minuta nakon intervencije...
Abstract (en)
Objective: The aim of this study was to examine the role of the primary motor cortex (M1) in motor learning. To achieve this aim, the effects of several different non-invasive neuromodulatory methods and protocols based on transcranial magnetic stimulation (TMS) and applied over the M1 area were evaluated. The goal was to show whether, how, and how much various TMS protocols accelerate or decelerate motor learning, by causing changes in M1 excitability.
Methods: A total of 84 healthy right-handed subjects (age 26 ± 3 years; 46 M and 38 F) involved in the study. In all experiments, TMS was applied by using the „Magstim Rapid” stimulator (Magstim Ltd) with a 70mm figure eight coil. The electromyographic signal was recorded from the first dorsal interosseus muscle (FDI), by using the surface electrodes. The amplitudes of motor evoked potentials (MEP) induced by individual TMS stimuli over the FDI representation were used as a measure of the M1 excitability. For the motor learning assessment results on a simple task – The reaction time to the buzzer (RT) and a complex task – Purdue pegboard test (PPT) were used. The RT test consisted of 10 rapid, strong, and short FDI muscle contractions in response to the buzzer. In the PPT, the number of the set pins (in the series of the holes on the board, during the 30 seconds) was measured. Several different TMS based non-invasive neuromodulatory methods with different physiological effects were used: 10Hz repetitive TMS (rTMS) and intermittent theta burst stimulation (iTBS), expected to increase the M1 excitability, and in contrast, continuous theta burst stimulation (cTBS), expected to diminish M1 excitability. The exact type of the intervention depended on the experiment, but was always given in the form of either real or placebo (sham) TMS intervention, while subjects did not know which intervention they had received. Measuring the amplitudes of the MEP, and RT and PPT performances were before, immediately after, and 30 minutes after the intervention...
Authors Key words
motorno učenje, transkranijalna magnetna stimulacija, primarna motorna oblast, purdue pegboard, vreme reakcije, ekscitabilnost, plasticitet
Authors Key words
motor learning, transcranial magnetic stimulation, primary motor cortex, purdue pegboard, reaction time, excitability, plasticity
Classification
796.012.1:612.766(043.3)
Subject
Motoričko učenje - Neuromodulacija - Transkranijalna magnetna stimulacija
Type
Tekst
Abstract (sr)
Cilj rada: Cilj istraživanja je ispitivanje uloge primarnog motornog korteksa (M1) u motornom učenju. Radi ostvarivanja ovog cilja evaluirani su efekti nekoliko različitih metoda i protokola neinvizivne neuromodulacije pomoću transkranijalne magnetne stimulacije (TMS) primenjenih na M1 oblast. Namera je bila da se pokaže da li, kako i koliko pojedini protokoli TMS-a putem izazivanja promena ekscitabilnosti M1 ubrzavaju ili usporavaju motorno učenje.
Metode: Ukupno je učestvovalo 84 zdrava desnoruka ispitanika starosti 26 ± 3 godine (46 M i 38 Ž). U svim eksperimentima TMS se aplikovao pomoću „Magstim Rapid“ stimulatora (Magstim Ltd) sa kalemom u obliku broja osam i krilima prečnika 70mm. Elektromiografski signal je registrovan pomoću površinskih elektroda, sa prvog dorzalnog interosalnog mišića (1DI). Kao mera ekscitabilnosti M1 korišćena je amplituda motornih evociranih potencijala (MEP), izazvanih pojedinačnim stimulusima TMS-a iznad reprezentacije 1DI-a. Za procenu motornog učenja korišćeni su rezultati na jednom jednostavanom zadataku - vreme reakcije na zvučni signal (VR), i jednom složenom zadataku - purdue pegboard test (PPT). Na VR zadatku ispitanici su izvodili 10 brzih, jakih i kratkotrajnih kontrakcija 1DI mišića, kao reakciju na zvučni signal, a na PPT-u se merio broj postavljenih klinova u niz rupica na posebno dizajniranoj tabli tokom 30s. Primenjivano je nekoliko različitih metoda neinvazivne neuromodulacije TMS-om sa različitim fiziološkim efektima: 10Hz repetitivna TMS (rTMS) i intermitentna stimulacija teta nizovima (intermitentna “Theta burst” stimulacija – iTBS) za koje se očekivalo da dovedu do povišenja eskcitabilnosti, i nasuprot njima kontinuirana “Theta burst” stimulacija – cTBS za koju se očekivalo da dovede do snižavanja ekscitabilnosti. Koja od ovih metoda je korišćena kao eksperimentalna intervencija zavisilo je od eksperimenta, ali se uvek primenjivala u vidu stvarne ili placebo (lažne) TMS intervencije, s tim što ispitanik nije znao koju od ove dve intervencije je dobijao. Merenje amplituda MEP-a i izvođenje VR-a i PPT-a obavljano je pre intervencije, odmah posle intervencije i 30 minuta nakon intervencije...
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.