Title
Karakterizacija vrsta roda Monilinia patogena koštičavih voćaka u Srbiji i osetljivost na fungicide
Creator
Hrustić, Jovana G., 1986-
Copyright date
2013
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 18.02.2014.
Other responsibilities
mentor
Bulajić, Aleksandra, 1964-
mentor
Tanović, Brankica
član komisije
Delibašič, Goran, 1958-
član komisije
Krstič, Branka, 1957-
član komisije
Stankovič, Ivana, 1981-
Academic Expertise
Tehničko-tehnološke nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Poljoprivredni fakultet
Alternative title
Characterization of Моnilinia species pathogens of stone fruits in Serbia and sensitivity to fungicides
Publisher
Beograd : [J. G. Hrustić]
Format
PDF/A (163 lista)
description
Biotehničke nauke - Fitopatologija / Biotechnical Science - Phytopathology
Abstract (sr)
Prikupljanje obolelih delova koštičavih voćaka sa simptomima sušenja cvetova,
grana i grančica i mrke truleži plodova, koje prouzrokuju vrste roda Monilinia,
obavljeno je tokom trogodišnjeg perioda od 2010. do 2012. godine. Pregledom 119
lokaliteta iz 15 okruga u Srbiji, prikupljen je 321 uzorak obolelih biljnih delova kako iz
komercijalnih zasada, tako i iz okućnica i sa zelenih pijaca. Dobijeno je ukupno 246
monosporijalnih izolata sa morfološkim odlikama vrsta roda Monilinia. Sa ciljem
utvrđivanja rasprostranjenosti vrsta roda Monilinia i rasvetljavanja etiologije oboljenja u
našoj zemlji, izvršena je identifikacija dobijenih izolata do nivoa vrste na osnovu
patogenih, morfoloških, odgajivačkih i ekoloških karakteristika, sa jedne strane, i
molekularnih karakteristika, sa druge strane. Na osnovu svih proučenih karakteristika
utvrđeno je prisustvo tri različite vrste: M. laxa, M. fructigena i M. fructicola.
Dominantan prouzrokovač mrke truleži plodova i sušenja cvetova, grana i grančica
koštičavih voćaka u Srbiji je M. laxa (prisutna u 96,34% uzoraka), dok je zastupljenost
ostalih vrsta ovog roda znatno manja – M. fructigena (2,44% uzoraka) i M. fructicola
(1,22% uzoraka). Po prvi put u Srbiji, detektovano je prisustvo M. fructicola, patogena
sa IA dela I Liste karantinskih štetnih organizama, na koštičavim voćkama u našoj
zemlji. Analiza SSR markera pokazala je da izolati M. fructicola iz Srbije pripadaju
haplotipu iz Italije, što ukazuje na mogući put introdukcije ovog karantinskog patogena
u Srbiju.
Tri vrste roda Monilinia mogu se jasno razdvojiti na osnovu kompleksa
morfoloških karaktera koji obuhvata: izgled, oblik i boju kolonije, prisustvo spora i
koncentričnog prstena spora u kulturi, brzinu porasta micelije, kao i veličinu konidija,
načina klijanja konidija i dužinu kličine cevčice pre prvog grananja. Međutim, za
pouzdanu i brzu detekciju može se preporučiti Multiplex PCR metoda koja je
prilagođena i uspešno primenjena za specifično dokazivanje prisustva Monilinia spp. na
koštičavim voćkama u Srbiji...
Abstract (en)
The diseased plant parts of stone fruits expressing symptoms of blossom, branch
and twig blight and fruit brown rot, caused by the species from the genus Monilinia,
were collected during a three-year period (from 2010 to 2012). Screening of 119
localities within 15 districts in Serbia was completed; 321 samples of diseased plant
parts from commercial orchards, as well as from house yards and green markets, were
collected. In total, 246 monosporial isolates with morphological characteristics
resembling to those of Monilinia spp. were obtained. These isolates were identified at
the species level based on their pathogenic, morphological, cultural and ecological
characteristics; however, identification based on their molecular characteristics was also
performed. This two-level identification was conducted in order to determine the
distribution of the Monilinia species in Serbia and to clarify etiology of the disease they
cause. According to their characteristics, the presence of three different species was
determined: M. laxa, M. fructigena and M. fructicola. The dominant causal agent of
fruit brown rot and blossom, branch and twig blight of stone fruits in Serbia was M.
laxa (it was present in 96.34% samples) while the presence of M. fructigena (2.44%
samples) and M. fructicola (1.22% samples) was smaller. It was the first time in Serbia
that M. fructicola, a pathogen from IA part of the List I of quarantine pest organisms on
stone fruit species in our country, was registered. Moreover, the analysis of SSR
markers showed that M. fructicola isolates originating from Serbia belonged to the same
haplotype as the isolates originating from Italy, which indicated a possible path of
introduction of this species to Serbia.
Three species of Monilinia genus could be clearly distinguished on the basis of
the complexity of morphological characters (colony appearance, shape and colour,
presence of spores and concentric ring of spores in a culture, mycelial growth rate,
conidia size, mode of conidia germination and length of germ tube). However,
Multiplex PCR method adjasted and successfully applied for specific attestation of presence of Monilinia spp. on stone fruit species in Serbia, can be recommended for
reliable and rapid detection...
Authors Key words
Monilinia laxa, Monilinia fructigena, Monilinia fructicola, morfološke
osobine, testovi patogenosti, filogenetske analize, SSR markeri, fungicidi, etarska ulja,
Bacillus subtilis
Authors Key words
Monilinia laxa, Monilinia fructigena, Monilinia fructicola, morphological
characteristics, pathogenicity tests, phylogenic analyses, SSR markers, fungicides,
essential oils, Bacillus subtilis
Classification
632
Type
Tekst
Abstract (sr)
Prikupljanje obolelih delova koštičavih voćaka sa simptomima sušenja cvetova,
grana i grančica i mrke truleži plodova, koje prouzrokuju vrste roda Monilinia,
obavljeno je tokom trogodišnjeg perioda od 2010. do 2012. godine. Pregledom 119
lokaliteta iz 15 okruga u Srbiji, prikupljen je 321 uzorak obolelih biljnih delova kako iz
komercijalnih zasada, tako i iz okućnica i sa zelenih pijaca. Dobijeno je ukupno 246
monosporijalnih izolata sa morfološkim odlikama vrsta roda Monilinia. Sa ciljem
utvrđivanja rasprostranjenosti vrsta roda Monilinia i rasvetljavanja etiologije oboljenja u
našoj zemlji, izvršena je identifikacija dobijenih izolata do nivoa vrste na osnovu
patogenih, morfoloških, odgajivačkih i ekoloških karakteristika, sa jedne strane, i
molekularnih karakteristika, sa druge strane. Na osnovu svih proučenih karakteristika
utvrđeno je prisustvo tri različite vrste: M. laxa, M. fructigena i M. fructicola.
Dominantan prouzrokovač mrke truleži plodova i sušenja cvetova, grana i grančica
koštičavih voćaka u Srbiji je M. laxa (prisutna u 96,34% uzoraka), dok je zastupljenost
ostalih vrsta ovog roda znatno manja – M. fructigena (2,44% uzoraka) i M. fructicola
(1,22% uzoraka). Po prvi put u Srbiji, detektovano je prisustvo M. fructicola, patogena
sa IA dela I Liste karantinskih štetnih organizama, na koštičavim voćkama u našoj
zemlji. Analiza SSR markera pokazala je da izolati M. fructicola iz Srbije pripadaju
haplotipu iz Italije, što ukazuje na mogući put introdukcije ovog karantinskog patogena
u Srbiju.
Tri vrste roda Monilinia mogu se jasno razdvojiti na osnovu kompleksa
morfoloških karaktera koji obuhvata: izgled, oblik i boju kolonije, prisustvo spora i
koncentričnog prstena spora u kulturi, brzinu porasta micelije, kao i veličinu konidija,
načina klijanja konidija i dužinu kličine cevčice pre prvog grananja. Međutim, za
pouzdanu i brzu detekciju može se preporučiti Multiplex PCR metoda koja je
prilagođena i uspešno primenjena za specifično dokazivanje prisustva Monilinia spp. na
koštičavim voćkama u Srbiji...
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.