Title
Geobotanička i biogeohemijska karakterizacija rudničke otkrivke u Boru i mogućnost primene rezultata u remedijaciji
Creator
Ranđelović, Dragana D., 1981-
Copyright date
2015
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 05.03.2015.
Other responsibilities
mentor
Cvetković, Vladica
mentor
Jovanović, Slobodan, 1955-
član komisije
Gajić, Boško, 1963-
član komisije
Mihailović, Nevena
član komisije
Tomović, Gordana, 1971-
University
Univerzitet u Beogradu
Alternative title
Geobotanical and biogeochemical characterization of mine overburden in Bor and its potential for application in remediation
Publisher
Beograd : [D. D. Ranđelović],
Format
PDF/A (352 lista)
description
Zaštita životne sredine / Environmental protection
Abstract (sr)
Područje rudarskog basena Bor smatra se 'crnom ekološkom tačkom' i jednim od
najzagañenijih područja u Srbiji. Rudarske aktivnosti prisutne na ovom području duže
od jednog veka ostavile su teške posledice po životnu sredinu i rezultovale
obrazovanjem tehnogenih tvorevina u vidu jalovišnog materijala značajne površine,
koje predstavljaju snažan izvor zagañenja čitave oblasti prašinom, dok prirodno luženje
koje sa njih vrše atmosferilije ugrožava okolno zemljište i vodotokove. Sanacija borskih
jalovišta smatra se zato jednim od prioriteta u zaštiti životne sredine na nacionalnom
nivou. Biološka remedijacija smatra se jednim od ekonomski i ekološki
najprihvatljivijih remedijacionih tehnologija za sanaciju degradiranih područja.
Fitoremedijacija je prirodna tehnologija koja koristi biljke da ukloni, dezintegriše ili
zadrži štetne hemijske materije koje se nalaze u različitim medijumima životne sredine.
Petrološka, mineraloška i geohemijska karakterizacija rudničkog otpada pružaju
informacije o sastavu otkrivke i njenom hemijskom ponašanju, predstavljajući polaznu
osnovu za utvrñivanje stepena ugroženosti životne sredine i prioriteta za sanaciju
odreñene lokacije. Geobotanička i biogeohemijska karakterizacija ukazuju na stepen
povezanosti procesa u podlozi, deposolu i biljnom svetu, dajući okvir za odgovarajući
obim i vrstu fitoremedijacije kao biotehnološkog rešenja za sanaciju borskog rudničkog
otpada. Samonikle biljne vrste na području rudničkih jalovišta prilagoñene su na
ekološke uslove ovih staništa, što ih čini prvim izborom kod istraživanja za potrebe
fitoremedijacije.
Na odlagalištima otkrivke u Boru, formiranim neselektivnim odlaganjem
rudničke otkrivke, petrološko-mineraloškom i geohemijskom karakterizacijom
izdvojeno je šest zasebnih litoloških grupa, od kojih su sve izuzev intenzivno orudnjenih
stena selektivno kolonizovane od strane samoniklih biljnih vrsta. Na njima su izdvojena
četiri inicijalna vegetacijska stadijuma povezana sa utvrñenim litološkim grupama,
odnosno karakteristikama deposola koji su nastali njihovim razlaganjem. Ova povezanost je naročito izražena meñu grupama podloga koje svojom mineralogijom
generišu kiselu, i onih koje generišu neutralnu do blago baznu reakciju deposola...
Authors Key words
odlagalište otkrivke, karakterizacija, litološke grupe, deposol,
vegetacijski stadijum, fitoremedijacija, mikroelementi, sumpor.
Authors Key words
mine overburden, characterization, lithological groups, mine soil,
vegetation stage, phytoremediation, trace elements, sulfur
Classification
504.12:662.66(043.3)
502.174(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Područje rudarskog basena Bor smatra se 'crnom ekološkom tačkom' i jednim od
najzagañenijih područja u Srbiji. Rudarske aktivnosti prisutne na ovom području duže
od jednog veka ostavile su teške posledice po životnu sredinu i rezultovale
obrazovanjem tehnogenih tvorevina u vidu jalovišnog materijala značajne površine,
koje predstavljaju snažan izvor zagañenja čitave oblasti prašinom, dok prirodno luženje
koje sa njih vrše atmosferilije ugrožava okolno zemljište i vodotokove. Sanacija borskih
jalovišta smatra se zato jednim od prioriteta u zaštiti životne sredine na nacionalnom
nivou. Biološka remedijacija smatra se jednim od ekonomski i ekološki
najprihvatljivijih remedijacionih tehnologija za sanaciju degradiranih područja.
Fitoremedijacija je prirodna tehnologija koja koristi biljke da ukloni, dezintegriše ili
zadrži štetne hemijske materije koje se nalaze u različitim medijumima životne sredine.
Petrološka, mineraloška i geohemijska karakterizacija rudničkog otpada pružaju
informacije o sastavu otkrivke i njenom hemijskom ponašanju, predstavljajući polaznu
osnovu za utvrñivanje stepena ugroženosti životne sredine i prioriteta za sanaciju
odreñene lokacije. Geobotanička i biogeohemijska karakterizacija ukazuju na stepen
povezanosti procesa u podlozi, deposolu i biljnom svetu, dajući okvir za odgovarajući
obim i vrstu fitoremedijacije kao biotehnološkog rešenja za sanaciju borskog rudničkog
otpada. Samonikle biljne vrste na području rudničkih jalovišta prilagoñene su na
ekološke uslove ovih staništa, što ih čini prvim izborom kod istraživanja za potrebe
fitoremedijacije.
Na odlagalištima otkrivke u Boru, formiranim neselektivnim odlaganjem
rudničke otkrivke, petrološko-mineraloškom i geohemijskom karakterizacijom
izdvojeno je šest zasebnih litoloških grupa, od kojih su sve izuzev intenzivno orudnjenih
stena selektivno kolonizovane od strane samoniklih biljnih vrsta. Na njima su izdvojena
četiri inicijalna vegetacijska stadijuma povezana sa utvrñenim litološkim grupama,
odnosno karakteristikama deposola koji su nastali njihovim razlaganjem. Ova povezanost je naročito izražena meñu grupama podloga koje svojom mineralogijom
generišu kiselu, i onih koje generišu neutralnu do blago baznu reakciju deposola...
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.