Title
Uticaj različitih izvora masti na proizvodne rezultate i kvalitet mesa tovnih svinja
Creator
Todorović, Milica, 1984-
Copyright date
2014
Object Links
Select license
Autorstvo-Deliti pod istim uslovima 3.0 Srbija (CC BY-SA 3.0)
License description
Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje dela, i prerade, ako se navede ime autora na način odredjen od strane autora ili davaoca licence i ako se prerada distribuira pod istom ili sličnom licencom. Ova licenca dozvoljava komercijalnu upotrebu dela i prerada. Slična je softverskim licencama, odnosno licencama otvorenog koda. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/rs/deed.sr_LATN Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
PhD thesis
description
Datum odbrane: 25.12.2014.
Other responsibilities
mentor
Marković, Radmila, 1965-
mentor
Marković, Radmila, 1965-
član komisije
Šefer, Dragan, 1963-
član komisije
Baltić, Milan Ž., 1948-
član komisije
Tešić, Milan, 1950-
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Fakultet veterinarske medicine
Alternative title
The effect of different sources of fat on performance and meat quality of fattening pigs
Publisher
Beograd : [M. Todorović],
Format
PDF/A (142 lista)
description
Veterinarska medicina - Ishrana / Veterinary medicine - Nutrition
Abstract (sr)
Cilj ispitivanja ove doktorske disertacije bio je ispitivanje uticaja različitih
izvora masti u hrani na proizvodne rezultate i kvalitet mesa tovnih svinja.
Organizovan je ogled na 30 svinja meleza Jorkšira x Landrasa, sa početnom telesnom
masom od 60 kg. Svinje su bile podeljene u tri grupe, po deset životinnja i ogled je
trajao 46 dana do postizanja prosečne telesne mase oko 100 kg. Hranjene su
standardnom smešom, s tim što su se grupe jedino razlikovale u tome što je I ogledna
grupa imala u obroku zrno suncokreta, II ogledna grupa preparat semena lana u
preporučenoj količini od 2,5% u smeši, a III ogledna grupa sojin griz. Ispitivan je
hemijski i masnokiselinski sastav hrane, masnog tkiva i mesa, sadržaj n-3 i n-6
masnih kiselina, kao i njihov odnos u hrani, masnom tkivu i mesu. Praćeni su i
proizvodni rezultati, parametri mesnatosti trupa i senzorne osobine mesa. Na kraju je
ispitana ekonomičnost proizvodnje upotrebom različitih izvora masti u ishrani
životinja.
Prosečan sadržaj zasićenih masnih kiselina (SFA) u smeši za ishranu svinja
kod ogledne grupe koja je hranjena uz dodatak lana hrani bio je statistički značajno
manji od sadržaja SFA kod druge dve poređene grupe svinja. Prosečan sadržaj
mononezasićenih masnih kiselina (MUFA) u smeši za ishranu svinja bio je statistički
značajno veći, a polinezasićenih masnih kiselina (PUFA) statistički značajno manji od
sadržaja MUFA, odnosno PUFA u smeši za ishranu svinja druge dve grupe.
Između prosečnih sadržaja n-6, odnosno n-3 masnih kiselina u smešama za
ishranu svinja utvrđene su statistički značajne razlike. Takođe su utvrđene i statistički
značajne razlike između odnosa n-6/n-3 masnih kiselina u smešama za ishranu svinja.
Prosečna telesna masa svinja na početku ogleda, 30. dana i 46. dana od početka
ogleda (na kraju tova) nije bila statistički značajno različita između poređenih grupa
svinja. Prosečan dnevni prirast i ukupan prirast bio je numerički najveći kod svinja
koje su hranjene uz dodatak lana. Ova grupa imala je i veću prosečnu dnevnu
konzumaciju i najbolju konverziju hrane.
Između prosečnih masa toplih, odnosno masa hladnih polutki, debljine leđne
slanine, mesnatosti trupova svinja i kala hlađenja trupova poređenih grupa svinja nisu
utvrđene statistički značajne razlike. Utvrđeno je da je prosečan randman svinja bio
statistički značajno različit od svih poređenih grupa svinja.
Nisu utvrđene statistički značajne razlike u hemijskom sastavu mesa (sadržaj
vode, masti, proteina, pepela) poređenih grupa svinja.
Prosečan sadržaj zasićenih, odnosno mononezasićenih masnih kiselina u
masnom tkivu svinja koje su hranjene uz dodatak lana bio je satistički značajno veći,
a polinezasićenih masnih kiselina statistički značajno manji od sadržaja ovih kiselina
u masnom tkivu druge dve poređene grupe svinja.
Prosečan sadržaj n-6 masnih kiselina u masnom tkivu bio je statistički značajno
manji a n-3 značajno veći kod svinja koje su hranjene uz dodatak lana. Svinje
hranjene smešom uz dodatak lana imale su i statistički značajno povoljniji odnos n-
6/n-3 masnih kiselina u masnom tkivu...
Abstract (en)
The aim of this study was to investigate the effect of different sources of fat in
the diet on productive performance and meat quality of finishing pigs. Organized
view of the 30 pigs crossbred Yorkshire x Landrace, with an initial body weight of 60
kg. The pigs were divided into three groups of ten and the experiment lasted 46 days
until the average body weight of about 100 kg. They were fed with standard mixture,
except that the groups were differed only in the fact that the first experimental group
(I) fed the grain sunflower in the meal, the second experimental group (II) product of
flax seed at the recommended rate of 2.5% in the mixture, and the third experimental
group (III) fed full-fat soybean meal. We analyzed the chemical composition and fatty
acid composition of the feed, and then analyzed the fat and meat of the content of n-3
and n-6 fatty acids, as well as their relationship with feed, adipose tissue and bone.
Determined and production results, the parameters of carcass parameters and sensory
properties of meat. At the end of the production efficiency was tested by using
different sources of fat in the diet of animals.
The average content of saturated fatty acids (SFA) in the mixture for pigs, in
the experimental group which was fed a diet with flax had significantly less SFA
content compared to the other two groups of pigs. The average content of
monounsaturated fatty acids (MUFA) in the mixture for pigs was significantly higher
while the content of, polyunsaturated fatty acids (PUFA) significantly decreased in
compared the content of MUFA and PUFA in a mixture of the other two experimental
groups.
Between the average content of n-6 and n-3 fatty acids in diets for pigs
resulted in statistically significant differences were shown. Statistically significant
differences between the ratios of n-6/n-3 fatty acids in diets for pigs were also
determined.
The average body weight of pigs at the beginning of the experiment, 30 days
and 46 days from the start of the experiment (at the end of the experiment) was not
significantly different between compared groups of pigs. Average daily gain and total
weight gain were numerically greater in pigs fed with the addition of flax. This group
also had a higher average daily intake and the best feed conversion.
Between the average masses of warm and cold carcass weight, backfat
thickness, carcass leanness of pigs and chilling carcasses of the compared groups of
pigs there weren’t statistically significant differences. It was found that the average
yield of pigs was significantly different from all groups of pigs which were compared.
There were no statistically significant differences in the chemical composition
of meat (water content, fat, protein and ash) between groups of pigs which were
compared.
The average content of the saturated and monounsaturated fatty acids in the
adipose tissue of pigs fed with the addition of flax was significantly higher, while the
content of polyunsaturated fatty acids was significantly lower than the content of
these acids in the adipose tissue of the other two groups which were compared.
The average content of n-6 fatty acids in adipose tissue was significantly
lower, while the content of n-3 fatty acids were significantly higher in pigs fed with the addition of flax in the diet...
Authors Key words
svinje, ishrana, masne kiseline, kvalitet mesa
Authors Key words
swine, diet, fatty acids, meat quality
Classification
636.4.085:637.5'64.05(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Cilj ispitivanja ove doktorske disertacije bio je ispitivanje uticaja različitih
izvora masti u hrani na proizvodne rezultate i kvalitet mesa tovnih svinja.
Organizovan je ogled na 30 svinja meleza Jorkšira x Landrasa, sa početnom telesnom
masom od 60 kg. Svinje su bile podeljene u tri grupe, po deset životinnja i ogled je
trajao 46 dana do postizanja prosečne telesne mase oko 100 kg. Hranjene su
standardnom smešom, s tim što su se grupe jedino razlikovale u tome što je I ogledna
grupa imala u obroku zrno suncokreta, II ogledna grupa preparat semena lana u
preporučenoj količini od 2,5% u smeši, a III ogledna grupa sojin griz. Ispitivan je
hemijski i masnokiselinski sastav hrane, masnog tkiva i mesa, sadržaj n-3 i n-6
masnih kiselina, kao i njihov odnos u hrani, masnom tkivu i mesu. Praćeni su i
proizvodni rezultati, parametri mesnatosti trupa i senzorne osobine mesa. Na kraju je
ispitana ekonomičnost proizvodnje upotrebom različitih izvora masti u ishrani
životinja.
Prosečan sadržaj zasićenih masnih kiselina (SFA) u smeši za ishranu svinja
kod ogledne grupe koja je hranjena uz dodatak lana hrani bio je statistički značajno
manji od sadržaja SFA kod druge dve poređene grupe svinja. Prosečan sadržaj
mononezasićenih masnih kiselina (MUFA) u smeši za ishranu svinja bio je statistički
značajno veći, a polinezasićenih masnih kiselina (PUFA) statistički značajno manji od
sadržaja MUFA, odnosno PUFA u smeši za ishranu svinja druge dve grupe.
Između prosečnih sadržaja n-6, odnosno n-3 masnih kiselina u smešama za
ishranu svinja utvrđene su statistički značajne razlike. Takođe su utvrđene i statistički
značajne razlike između odnosa n-6/n-3 masnih kiselina u smešama za ishranu svinja.
Prosečna telesna masa svinja na početku ogleda, 30. dana i 46. dana od početka
ogleda (na kraju tova) nije bila statistički značajno različita između poređenih grupa
svinja. Prosečan dnevni prirast i ukupan prirast bio je numerički najveći kod svinja
koje su hranjene uz dodatak lana. Ova grupa imala je i veću prosečnu dnevnu
konzumaciju i najbolju konverziju hrane.
Između prosečnih masa toplih, odnosno masa hladnih polutki, debljine leđne
slanine, mesnatosti trupova svinja i kala hlađenja trupova poređenih grupa svinja nisu
utvrđene statistički značajne razlike. Utvrđeno je da je prosečan randman svinja bio
statistički značajno različit od svih poređenih grupa svinja.
Nisu utvrđene statistički značajne razlike u hemijskom sastavu mesa (sadržaj
vode, masti, proteina, pepela) poređenih grupa svinja.
Prosečan sadržaj zasićenih, odnosno mononezasićenih masnih kiselina u
masnom tkivu svinja koje su hranjene uz dodatak lana bio je satistički značajno veći,
a polinezasićenih masnih kiselina statistički značajno manji od sadržaja ovih kiselina
u masnom tkivu druge dve poređene grupe svinja.
Prosečan sadržaj n-6 masnih kiselina u masnom tkivu bio je statistički značajno
manji a n-3 značajno veći kod svinja koje su hranjene uz dodatak lana. Svinje
hranjene smešom uz dodatak lana imale su i statistički značajno povoljniji odnos n-
6/n-3 masnih kiselina u masnom tkivu...
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.