Title
Posttraumatski stresni poremećaj - prediktori razvoja i oporavka
Creator
Pejušković, Bojana A., 1974-
Copyright date
2013
Object Links
Select license
Autorstvo 3.0 Srbija (CC BY 3.0)
License description
Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje dela, i prerade, ako se navede ime autora na način odredjen od strane autora ili davaoca licence, čak i u komercijalne svrhe. Ovo je najslobodnija od svih licenci. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/rs/deed.sr_LATN Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
PhD thesis
description
Datum odbrane: 04.04.2014.
Other responsibilities
mentor
Lečić Toševski, Dušica, 1952-
član komisije
Damjanović, Aleksandar, 1963-
član komisije
Draganić Gajić, Saveta, 1963-
član komisije
Popović Deušić, Smiljka, 1948-
Academic Expertise
Medicinske nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Medicinski fakultet
Alternative title
Posttraumatic stress disorder - predictors of development and of recovery
Publisher
Beograd : [B. A. Pejušković]
Format
PDF/A (177 str.)
description
Medicina / Medicine
Abstract (sr)
Uvod: Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) predstavlja multiuzročni fenomen, odnosno,
poremećaj koji nastaje kombinacijom velikog broja različitih uzročnika. Izloženost potencijalno
traumatskim događajima može dovesti do razvoja posttraumatskog stresnog poremećaja a
njegova životna prevalenca u opštoj populaciji u Evropi iznosi 2-6%, dok prevalenca aktuelnog
PTSP-a iznosi 1%. U Americi je ovaj procenat veći te je životna prevalenca PTSP-a između 5-
10% a aktuelnog 1-5%. Prema istraživanjima, približno 25-40% osoba koje su iskusile
traumatski događaj razvije PTSP, dok je razlog zašto ostatak populacije ne razvije ovaj
poremećaj predmet brojnih debata. Ciljevi: Utvrditi potencijalne prediktore razvoja PTSP-a u
inicijalnoj fazi istraživanja, kao i potencijalne prediktore ishoda PTSP-a nakon godinu dana od
inicijalne faze u opštoj populaciji u Srbiji. Metod: Uzorak sačinjava 640 osoba u inicijalnoj fazi i
120 u fazi praćenja nakon godinu dana. Procena je obavljena pomoću sledećih intrumenata:
Međunarodni neuropsihijatrijski intervju (Mini–International Neuropsychiatric Interview
(M.I.N.I.), Revidirana lista životnih stresora (Life Stressor Checklist Revised, LSC-R), Kratak
inventor simptoma (The Brief Symptom Inventory, BSI), Upitnik za procenu kvaliteta života
(Manchester Short Assessment of Quality of Life, MANSA). Rezultati: Starije životno doba,
nizak obrazovni nivo i niži mesečni prihodi mogu predvideti aktuelni PTSP, kao i nizak nivo
kvaliteta života, psihijatrijski komorbiditet i visok nivo ličnog distresa. Urbana populacija, bolji kvalitet života i mali broj stresora, vode oporavku od PTSP-a. Zaključak: Utvrđivanje faktora
rizika kao i rezilijentnosti koji utiču na razvoj PTSP-a, neophodno je za prevenciju i tretman
ovog mentalnog poremećaja koji može imati ozbiljne posledice po pojedinca, porodicu i
društvenu zajednicu.
Abstract (en)
Background: Posttraumatic stress disorder (PTSD) is a `multicausal` phenomenon, meaning that
it is the product of the combination of a number of potential causes. Exposing to potentially
traumatic events can develop posttraumatic stress disorder and lifetime prevalence rate of PTSD
in general European population is 2-6% and 1% of current PTSD. Epidemiological studies on
posttraumatic stress disorder in the United States show a lifetime prevalence rate of 5-10% and a
current prevalence of 1-5% in adult population. According to studies, 25-40% persons who have
experienced traumatic event develop PTSD, but why the rest of people do not is the metter of
huge disscussion. Aims: To examine the predictors of development and of recovery of PTSD in
general adult Serbian population at 1-year follow up period. Method: The sample consisted of
640 subjects in the initial phase and 120 in the follow up. Assessment has been carried out by the
following instruments: Mini–International Neuropsychiatric Interview (M.I.N.I.), Life Stressor
Checklist Revised, LSC-R, The Brief Symptom Inventory, BSI, Manchester Short Assessment of
Quality of Life, MANSA. Results: Older age, low education, lower monthly income can predict
current PTSD as also, low quality of life, psychiatric comorbidity and higher personal distress.
Urban population, higher quality of life, small number of stressors and lower personal distress
leads to recovery of PTSD. Conclusions: Distinguishing risk and resiliency factors which could
have influence on development of PTSD, it is necessary for prevention and treatment this mental
disorder which has a serious consequences for person, family and whole community.
Authors Key words
trauma, posttraumatski stresni poremećaj, faktori rizika, rezilijentnost, oporavak,
komorbiditet.
Authors Key words
trauma, posttraumatic stress disorder, risk factors, resiliency, recovery, comorbidity
Classification
616.89
Type
Tekst
Abstract (sr)
Uvod: Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) predstavlja multiuzročni fenomen, odnosno,
poremećaj koji nastaje kombinacijom velikog broja različitih uzročnika. Izloženost potencijalno
traumatskim događajima može dovesti do razvoja posttraumatskog stresnog poremećaja a
njegova životna prevalenca u opštoj populaciji u Evropi iznosi 2-6%, dok prevalenca aktuelnog
PTSP-a iznosi 1%. U Americi je ovaj procenat veći te je životna prevalenca PTSP-a između 5-
10% a aktuelnog 1-5%. Prema istraživanjima, približno 25-40% osoba koje su iskusile
traumatski događaj razvije PTSP, dok je razlog zašto ostatak populacije ne razvije ovaj
poremećaj predmet brojnih debata. Ciljevi: Utvrditi potencijalne prediktore razvoja PTSP-a u
inicijalnoj fazi istraživanja, kao i potencijalne prediktore ishoda PTSP-a nakon godinu dana od
inicijalne faze u opštoj populaciji u Srbiji. Metod: Uzorak sačinjava 640 osoba u inicijalnoj fazi i
120 u fazi praćenja nakon godinu dana. Procena je obavljena pomoću sledećih intrumenata:
Međunarodni neuropsihijatrijski intervju (Mini–International Neuropsychiatric Interview
(M.I.N.I.), Revidirana lista životnih stresora (Life Stressor Checklist Revised, LSC-R), Kratak
inventor simptoma (The Brief Symptom Inventory, BSI), Upitnik za procenu kvaliteta života
(Manchester Short Assessment of Quality of Life, MANSA). Rezultati: Starije životno doba,
nizak obrazovni nivo i niži mesečni prihodi mogu predvideti aktuelni PTSP, kao i nizak nivo
kvaliteta života, psihijatrijski komorbiditet i visok nivo ličnog distresa. Urbana populacija, bolji kvalitet života i mali broj stresora, vode oporavku od PTSP-a. Zaključak: Utvrđivanje faktora
rizika kao i rezilijentnosti koji utiču na razvoj PTSP-a, neophodno je za prevenciju i tretman
ovog mentalnog poremećaja koji može imati ozbiljne posledice po pojedinca, porodicu i
društvenu zajednicu.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.