Title
Kultura sećanja u proznoj rumunskoj manjinskoj književnosti
Creator
Ćorković, Mirjana. 1976-
Copyright date
2014
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
PhD thesis
description
Datum odbrane: 29.12.2014.
Other responsibilities
mentor
Dan, Mariana. 1955-
član komisije
Trajlović-Kondan, Minerva, 1965-
član komisije
Sorescu Marinković, Annemarie.
Academic Expertise
Društveno-humanističke nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Filološki fakultet
Title translated
Cultural memory in prose writings in romanian minority literature
Publisher
[M. Ćorković]
Format
PDF/A (257 listova)
description
Nauka o književnosti - Rumunska književnost / Literary studies - Romanian literature
Abstract (sr)
Cilj ove doktorske disertacije predstavlja sagledavanje odnosa proznog stvaralaštva rumunske književnosti u Vojvodini i kulture sećanja, a samim tim i društva i identiteta, iz perspektive književne imagologije i teorija kulturnog pamćenja, te uz uvođenje drugih naučnih koncepata korisnih za tumačenje i razumevanje predložene teme.
Uz poglavlje u kome se predstavlja teorijsko-metodološki okvir rada, kao i osnovna istraživačka pitanja, u dva velika poglavlja predstavljeno je šest studija slučaja koje ilustruju socrealistički model pamćenja u knjževnosti, kao i model koji oscilira između tradicionalizma, modernizma i postmodernizma. Ovi modeli u sebi komprimuju, pre svega, prosvetiteljsku, etičku i estetsku funkciju književnosti. Analiziraju se reprezentativni prozni tekstovi, odnosno autoslike i heteroslike koje oni posreduju. Književno konstruisane slike, stereotipi i klišei se posmatraju u društveno-političkom i istorijskom kontekstu, u kontekstu žanra i književne tradicije, kao i u kontekstu samog proznog teksta. Rezultati govore o tradiciji konstruisanja pozitivnih autoslika, ali i slika u duhu „prelaznog stanja“ koje predstavljaju negativne autoslike o aspektima „nas“ koji treba da se promene. Slika o Drugom se uglavnom konstituiše kao „unutrašnji Drugi“, čijoj Drugosti može da se teži ili koja može da se odbacuje, pored etničkih, kulturno ili jezičkih Drugih. (Re)konstrukciju književnih autoslika i heteroslika prate dva potpoglavlja o recepciji književnosti o kojoj je reč, u kojima se književne istorije sagledane iz optike sećanja pokazuju kao sistemi koji doprinose formiranju i negovanju repozitorijuma kulturnog pamćenja.
Rad se zaokružuje zaključnim napomenama, kao i poglavljima vezanim za izvore, literaturu, transkripciju stranih imena i biografiju autorke.
Abstract (en)
This doctoral dissertation examines relations between prose writings and cultural memory in Romanian literature in Vojvodina, as well as between society and identity. The analysis is being approached form the perspective of imagology and theories of cultural memory, which are presented in the first chapter, although other scientific concepts, useful for understanding of the proposed topic, have also been used.
The next two large chapters present six case studies illustrating socialist realism model of memory in Romanian literature in Vojvodina, and a model of memory that oscillates between traditionalism, modernism and postmodernism. These models, first of all, comprise didactic, ethical and aesthetical functions of literature. The two chapters analyse the representative prose writings, examining autoimages and heteroimages that are constructed in selected texts in Romanian literature in Vojvodina. Literary constructed images, stereotypes and clichés are analysed in the socio-political and historical context, in the context of genre and literary traditions, as well as in the context of a prose text in question. The results speak of the tradition in which the self-image can be constructed as a positive autoimage, as well as a negative autoimage that implies a certain "transition state" and represents those aspects of "us" that need to change. More than ethnic, cultural and linguistic Others, literary texts are dominated by the image of "inner Other", whose Otherness “we” long for, or we reject it. (Re)Construction of literary autoimages and heteroimages is followed by two subsections of the reception of literature in question. Literary histories viewed from the perspective of cultural memory, appear as systems that contribute to developing and nurturing repository of cultural memory.
The dissertation ends with concluding observations, and is followed by chapters related to sources, bibliography, the list of foreign names transcribed into Serbian, and author’s biography.
Authors Key words
Rumunska književnost, proza, kulturno pamćenje, imagologija, manjina, identitet, Vojvodina, recepcija, 1945 -
Authors Key words
Romanian literature, prose writings, cultural memory, imagology, minority, identity, Vojvodina, reception, 1945 -
Classification
821.135.1.09(497.113)"19"(043.3)
Subject
Rumunska književnost
Type
Tekst
Abstract (sr)
Cilj ove doktorske disertacije predstavlja sagledavanje odnosa proznog stvaralaštva rumunske književnosti u Vojvodini i kulture sećanja, a samim tim i društva i identiteta, iz perspektive književne imagologije i teorija kulturnog pamćenja, te uz uvođenje drugih naučnih koncepata korisnih za tumačenje i razumevanje predložene teme.
Uz poglavlje u kome se predstavlja teorijsko-metodološki okvir rada, kao i osnovna istraživačka pitanja, u dva velika poglavlja predstavljeno je šest studija slučaja koje ilustruju socrealistički model pamćenja u knjževnosti, kao i model koji oscilira između tradicionalizma, modernizma i postmodernizma. Ovi modeli u sebi komprimuju, pre svega, prosvetiteljsku, etičku i estetsku funkciju književnosti. Analiziraju se reprezentativni prozni tekstovi, odnosno autoslike i heteroslike koje oni posreduju. Književno konstruisane slike, stereotipi i klišei se posmatraju u društveno-političkom i istorijskom kontekstu, u kontekstu žanra i književne tradicije, kao i u kontekstu samog proznog teksta. Rezultati govore o tradiciji konstruisanja pozitivnih autoslika, ali i slika u duhu „prelaznog stanja“ koje predstavljaju negativne autoslike o aspektima „nas“ koji treba da se promene. Slika o Drugom se uglavnom konstituiše kao „unutrašnji Drugi“, čijoj Drugosti može da se teži ili koja može da se odbacuje, pored etničkih, kulturno ili jezičkih Drugih. (Re)konstrukciju književnih autoslika i heteroslika prate dva potpoglavlja o recepciji književnosti o kojoj je reč, u kojima se književne istorije sagledane iz optike sećanja pokazuju kao sistemi koji doprinose formiranju i negovanju repozitorijuma kulturnog pamćenja.
Rad se zaokružuje zaključnim napomenama, kao i poglavljima vezanim za izvore, literaturu, transkripciju stranih imena i biografiju autorke.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.