Title
Procena povezanosti socijalno-ekonomskih nejednakosti i obolevanja stanovništva
Creator
Janković, Janko V., 1978-
Copyright date
2012
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 26.12.2012.
Other responsibilities
mentor
Simić, Snežana, 1950-
komentor
Marinković, Jelena, 1951-
član komisije
Vuković, Dejana, 1966-
član komisije
Trajković, Goran
član komisije
Grujić, Vera, 1950-
Academic Expertise
Medicinske nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Medicinski fakultet
Alternative title
Assessment of the association between socioeconomic inequalities and morbidity of the population
Publisher
Beograd : [J. V. Janković]
Format
PDF/A (III, 160, [56] listova)
description
Medicina / Medicine
Abstract (sr)
Uvod: Najveći doprinos nejednakostima u zdravlju, koje postoje kako unutar, tako i
između zemalja širom sveta, pripisuje se socijalno-ekonomskim determinantama zdravlja.
Što je socijalno-ekonomsko stanje ljudi gore, to je veća verovatnoća da sopstveno zdravlje
procenjuju kao lošije uz češće prisustvo zdravstvenih simptoma i hroničnih stanja. Cilj ove
disertacije bio je da se ispita povezanost demografskih i socijalno-ekonomskih determinanti
sa obolevanjem stanovništva, da se konstruišu indeksi obolevanja uz procenu njihove
pouzdanosti i validnosti, i da se izvrši analiza i poređenje socijalno-ekonomskih
nejednakosti u zdravlju u 2000. i 2006. godini.
Metod: U ovoj studiji korišćeni su podaci iz dva nacionalna ispitivanja
zdravstvenog stanja stanovnika Republike Srbije, sprovedenih 2000. i 2006. godine po tipu
studije preseka na reprezentativnom uzorku odraslih osoba uzrasta 20 i više godina (9921 u
prvom i 14.522 u drugom ispitivanju). Kao instrument ispitivanja zdravlja stanovnika
korišćeni su upitnici.
Rezultati: Kao najučestaliji prediktori obolevanja stanovništva izdvojile su se
sledeće varijable: pol, godine starosti, obrazovanje, radni status i materijalno stanje
domaćinstva. Ispitanici sa nižim obrazovanjem (UO=2,69 u 2000. godini; UO=3,08 u 2006.
godini), nezaposleni (UO=1,24 u 2000. godini; UO=1,53 u 2006. godini), neaktivno
stanovništvo (UO=1,58 u 2000. godini; UO=1,96 u 2006. godini) i oni sa lošijim
materijalnim stanjem domaćinstva (UO=4,34 u 2000. godini; UO=5,03 u 2006. godini)
češće procenjuju svoje zdravlje kao loše. Vrednosti korišćenih indeksa obolevanja su veće
u istraživanju iz 2000. godine, što ukazuje na bolje zdravstveno stanje stanovništva u 2006. godini...
Abstract (en)
Introduction: The greatest contribution to inequalities in health both within and
between countries is attributable to the socioeconomic determinants of health. The lower
the socioeconomic status, the higher the probability of reporting a poor self-perceived
health and the higher the prevalence of health problems and cronic conditions. The aim of
this doctoral dissertation was to examine the associations between demographic,
socioeconomic determinants and morbidity of the population, to construct morbidity
indices with assessment of their reliability and validity, and to analyze and compare
socioeconomic inequalities in health between 2000 and 2006.
Methods: Data from the 2000 and the 2006 National Health Surveys for Serbia
were used, conducted as cross-sectional studies on a representative sample of adults aged
20 years and over (9921 in the first survey and 14,522 in the second survey). The
information on population health was obtained from the questionnaires.
Results: The most frequent predictors of morbidity of the population are: gender,
age, education, employment status and financial situation of the household. Respondents
with lower education (OR=2,69 in year 2000; OR=3,08 in year 2006), unemployed
(OR=1,24 in year 2000; OR=1,53 in year 2006), inactive (OR=1,58 in year 2000; OR=1,96
in year 2006) and those with worse financial situation of the household (OR=4,34 in year
2000; OR=5,03 in year 2006) were more likely to report poor self-perceived health. The
values of used morbidity indices were higher in 2000 National Health Survey, which
implies better health status of the population in 2006...
Authors Key words
Ispitivanje zdravlja; merenje zdravstvenog stanja; nejednakosti u
zdravlju; obolevanje; socijalno-ekonomske determinante; Srbija
Authors Key words
health survey; health status measurement; inequalities in health,
morbidity, socio-economic determinants; Serbia
Classification
616-058(497.11)(043.3)
Subject
Stanovništvo
Type
Tekst
Abstract (sr)
Uvod: Najveći doprinos nejednakostima u zdravlju, koje postoje kako unutar, tako i
između zemalja širom sveta, pripisuje se socijalno-ekonomskim determinantama zdravlja.
Što je socijalno-ekonomsko stanje ljudi gore, to je veća verovatnoća da sopstveno zdravlje
procenjuju kao lošije uz češće prisustvo zdravstvenih simptoma i hroničnih stanja. Cilj ove
disertacije bio je da se ispita povezanost demografskih i socijalno-ekonomskih determinanti
sa obolevanjem stanovništva, da se konstruišu indeksi obolevanja uz procenu njihove
pouzdanosti i validnosti, i da se izvrši analiza i poređenje socijalno-ekonomskih
nejednakosti u zdravlju u 2000. i 2006. godini.
Metod: U ovoj studiji korišćeni su podaci iz dva nacionalna ispitivanja
zdravstvenog stanja stanovnika Republike Srbije, sprovedenih 2000. i 2006. godine po tipu
studije preseka na reprezentativnom uzorku odraslih osoba uzrasta 20 i više godina (9921 u
prvom i 14.522 u drugom ispitivanju). Kao instrument ispitivanja zdravlja stanovnika
korišćeni su upitnici.
Rezultati: Kao najučestaliji prediktori obolevanja stanovništva izdvojile su se
sledeće varijable: pol, godine starosti, obrazovanje, radni status i materijalno stanje
domaćinstva. Ispitanici sa nižim obrazovanjem (UO=2,69 u 2000. godini; UO=3,08 u 2006.
godini), nezaposleni (UO=1,24 u 2000. godini; UO=1,53 u 2006. godini), neaktivno
stanovništvo (UO=1,58 u 2000. godini; UO=1,96 u 2006. godini) i oni sa lošijim
materijalnim stanjem domaćinstva (UO=4,34 u 2000. godini; UO=5,03 u 2006. godini)
češće procenjuju svoje zdravlje kao loše. Vrednosti korišćenih indeksa obolevanja su veće
u istraživanju iz 2000. godine, što ukazuje na bolje zdravstveno stanje stanovništva u 2006. godini...
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.