Title
Problem kulturnih odnosa lokalnih zajednica i rimske države
Creator
Mihajlović, Vladimir, 1984-
Copyright date
2015
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 19.10.2015.
Other responsibilities
mentor
Babić, Staša, 1962-
član komisije
Cvjetićanin, Tatjana, 1963-
član komisije
Palavestra, Aleksandar, 1956-
član komisije
Kuzmanović, Zorica, 1982-
Academic Expertise
Društveno-humanističke nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Filozofski fakultet
Group
Odeljenje za arheologiju
Alternative title
the case study of the area ascribed to the Scordisci: doctoral dissertation
Publisher
[V. D. Mihajlović]
Format
394 lista
description
Arheologija / Archaeology
Abstract (sr)
Period mlađeg gvozdenog doba (c. III v. pre n.e.–I v.n.e) na području centralnog
Balkana i južne Panonije decenijama je u istoriografiji i arheologiji bio sagledavan kao vreme
dominacije plemenske zajednice keltskih Skordiska. Razumevanjem populacija koje su u
poslednja tri veka stare ere živele na pomenutom području kao kompaktne etničke celine,
uslovilo je da se i njihovi kontakti i odnosi sa Rimskom imperijom tumače kao interakcije dva
jasno omeđena etno-kulturna entiteta. Sleđenjem antičkih pisanih izvora, relacije između
Rimljana i Skordiska shvatane su kao jednolinijski proces postepenog potpadanja pod rimsku
vlast, od inicijalnih sukoba i manje-više konstantnih neprijateljstava do konačnog pokoravanja i
romanizovanja Skordiska. U disertaciji se preispituju epistemološke osnove i teorijskometodološki
pristupi pomoću kojih su formirana navedena tumačenja i ukazuje se na drugačije
mogućnosti interpretacije ovog dela prošlosti i problema interkulturnih odnosa na relaciji lokalne
zajednice i Rimska imperija.
Upotrebom teorijskih postulata koji su unutar arheologije proklamovani postprocesnim
pristupom, rad se fokusira na mogućnosti upotrebe konstruktivističke teorije o identitetima.
Shvatanjem pojedinačnih i grupnih određenja kao pluralnih, situaciono uslovljenih i
promenljivih načina svrstavanja, skreće se pažnja na pristupe lišene etničkog determinizma koji
je, od kraja XIX veka, dominirao arheološkim i istoriografskim proučavanjima protoistorijske i
antičke epohe u domaćem akademskom kontekstu. Kritičkim preispitivanjem konstitutivnih
činilaca postojećeg akademskog narativa o Skordiscima i procesu njihove romanizacije, u radu
se ukazuje da su dosadašnje interpretacije bile pod suviše jakim uticajem vizura iz antičkih
pisanih izvora i modernih teorija o etnosu/naciji kao najvažnije vrste kolektivnog identiteta.
Pošto su i antički literarni izvori i moderne teorije o nacionalnom grupisanju nastale u
specifičnim socio-političkim i ideološkim okolnostima, njihove perspektive nemaju karakter
objektivnih naučnih pristupa za tumačenje identitetskih određenja kasnogvozdenodopskih
zajednica na označenom području. Odatle, u disertaciji se predlaže da je pojam Skordisci antička
imagološka konstrukcija za okvirno označavanje i pseudo-etničko definisanje balkanskih i
južnopanonskih „varvara“, koja je nekritički preuzeta i dalje reifikovana u domaćoj istoriji i
arheologiji.
Udaljavanjem od pretpostavke da Skordisci predstavljaju jedinstvenu etničku zajednicu u radu se
predlažu drugačiji interpretativni putevi za sagledavanje kasnogvozdenodopskih socio-kulturnih
struktura i njihove integracije sa Rimskom imperijom. Uzimanjem u obzir sheme naseljavanja i
pogrebne prakse, ukazuje se da su u poslednja dva veka stare ere na području južne Panonije i
Balkana postojale mnogobrojne zajednice na mikroregionalnim i regionalnim nivoima, koje se
pre mogu okarakterisati kao heterogene i heterearhične/segmentarne/korporativne, nego kao
hijerarhijski organizovana i centralizovana plemenska zajednica Skordiska. Ovakvim pristupom
se problematizuje pitanje etniciteta, u smislu preispitivanja koliko je ovakav vid društvenog
grupisanja uopšte bio važan u kasnogvozdenodospskom svetu. Posledično, interakcije sa
Rimskom imperijom ne mogu se tumačiti kao jednosmeran socio-kulturni uticaj Rimljana na
Skordiske, niti romanizovanjem skordističke kulture, već kao čitav niz različitih lokalizovanih
odnosa, od nivoa pojedinaca do nivoa manjih geografskih područja. S tim u vezi, rad
preusmerava pitanje interkulturnih odnosa od generalizirajućih koncepata kompaktnih kultura
(rimske i skordističke) na partikularna iskustva i raznovrsne ishode interakcija, koji su zavisili od
konteksta u kojima su se odigravali i različitih društvenih aktera koji su u njima učestvovali.
Abstract (en)
Inside Serbian/Yugoslavian historiography and archaeology, the late Iron Age (c. III c.
BCE–I c. CE) of the Central Balkans and Southern Pannonia has been for decades seen as a
period of domination of the Celtic Scordisci. The understanding of the populations of mentioned
areas as compact ethnic whole caused the interpretations of their contacts and relations with the
Roman Empire as interaction between two clearly defined ethno-cultural entities. Following the
ancient written sources, modern scholars have been conceptualized these interactions as linear
process of the Scordiscian gradual subjugation by the Romans, starting from the initial conflict
and almost constant enmity to consequent Romanization. The thesis reviews epistemological
backgrounds and methodological approaches used in the construction of these interpretations,
and points to other possibilities for studying the late Iron Age in the region as well as the
problem of intercultural relations between the local communities and the Roman Empire.
Drawing on theoretical postulates proclaimed inside the post-processual archaeology, thesis
focuses to the possibilities of the usage of constructivist theory of identities. By understanding
the individual and group identifications as plural, situational and changeable ways of affiliation,
the attention is directed to the interpretative approaches deprived of ethnic determinism which
dominated Serbian/Yugoslavian Iron Age and Classical studies since the end of the 19th century.
Employing the discourse analysis of the constitutional elements of the academic narrative of the
Scordisci and their Romanization, the thesis suggests its biased character caused by the strong
influence of ancient perspectives (derived from the written sources) and modern notion of
ethnic/national affiliation as the most important type of collective identity. Since both ancient
written sources and modern theories of national social gathering were formed under specific
socio-political and ideological contexts, their perspectives do not have the character of objective
academic approaches for interpreting the late Iron Age identity constructions. Hence, the
dissertation proposes that the Scordisci should be comprehended as ancient imagological
construction for vague signification and pseudo-ethnic definition of the Balkan and south
Pannonian “barbarians”, which was uncritically adopted and further reified in
Serbian/Yugoslavian historiography and archaeology.
Departure from the notion of the Scordisci as single ethnic group enables different interpretative
approaches for studying the late Iron Age socio-cultural structures and their integration with the
Roman Empire. Taking into consideration settlement patterns and funeral practices the thesis
suggests existence of numerous communities on micro/regional and regional levels in the area of
the Central Balkans and Southern Pannonia in the last two centuries BCE. These communities
could be regarded as heterogeneous and heterarchical/segmentary/corporative instead of
hierarchically organized and centralized tribal community of the Scordisci. This perspective also
reconsiders the question of ethnicity by reviewing if this sort of social grouping was as important
in the late Iron Age as previously presumed. Consequently, the interactions with the Roman
Empire cannot be further regarded as one direction socio-cultural influence of the Romans
towards Scordisci, or the Romanization of Scordiscian culture, but as a string of diverse localized
relations, from the level of individuals to the level of small geographical areas. Thus, the
dissertation diverts the question of intercultural relations from the generalizing concepts of
compact cultures (i.e. Roman and Scodiscian) to the particularized experiences and versatile
outcomes of interactions, dependent on the contexts and various social actors involved in the
process.
Authors Key words
Interkulturni odnosi, rimski imperijalizam, Skordisci, centralni Balkan, južna
Panonija, mlađe gvozdeno doba, romanizacija, konstrukcije identiteta, antički pisani izvori,
etnički determinizam
Authors Key words
Intercultural relations, Roman imperialism, Scordisci, the Central Balkans, Southern
Pannonia, late Iron Age, Romanization, identity constructions, ancient written sources, ethnic
determinism
Classification
94(=15:37):904(497)"6383"](043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Period mlađeg gvozdenog doba (c. III v. pre n.e.–I v.n.e) na području centralnog
Balkana i južne Panonije decenijama je u istoriografiji i arheologiji bio sagledavan kao vreme
dominacije plemenske zajednice keltskih Skordiska. Razumevanjem populacija koje su u
poslednja tri veka stare ere živele na pomenutom području kao kompaktne etničke celine,
uslovilo je da se i njihovi kontakti i odnosi sa Rimskom imperijom tumače kao interakcije dva
jasno omeđena etno-kulturna entiteta. Sleđenjem antičkih pisanih izvora, relacije između
Rimljana i Skordiska shvatane su kao jednolinijski proces postepenog potpadanja pod rimsku
vlast, od inicijalnih sukoba i manje-više konstantnih neprijateljstava do konačnog pokoravanja i
romanizovanja Skordiska. U disertaciji se preispituju epistemološke osnove i teorijskometodološki
pristupi pomoću kojih su formirana navedena tumačenja i ukazuje se na drugačije
mogućnosti interpretacije ovog dela prošlosti i problema interkulturnih odnosa na relaciji lokalne
zajednice i Rimska imperija.
Upotrebom teorijskih postulata koji su unutar arheologije proklamovani postprocesnim
pristupom, rad se fokusira na mogućnosti upotrebe konstruktivističke teorije o identitetima.
Shvatanjem pojedinačnih i grupnih određenja kao pluralnih, situaciono uslovljenih i
promenljivih načina svrstavanja, skreće se pažnja na pristupe lišene etničkog determinizma koji
je, od kraja XIX veka, dominirao arheološkim i istoriografskim proučavanjima protoistorijske i
antičke epohe u domaćem akademskom kontekstu. Kritičkim preispitivanjem konstitutivnih
činilaca postojećeg akademskog narativa o Skordiscima i procesu njihove romanizacije, u radu
se ukazuje da su dosadašnje interpretacije bile pod suviše jakim uticajem vizura iz antičkih
pisanih izvora i modernih teorija o etnosu/naciji kao najvažnije vrste kolektivnog identiteta.
Pošto su i antički literarni izvori i moderne teorije o nacionalnom grupisanju nastale u
specifičnim socio-političkim i ideološkim okolnostima, njihove perspektive nemaju karakter
objektivnih naučnih pristupa za tumačenje identitetskih određenja kasnogvozdenodopskih
zajednica na označenom području. Odatle, u disertaciji se predlaže da je pojam Skordisci antička
imagološka konstrukcija za okvirno označavanje i pseudo-etničko definisanje balkanskih i
južnopanonskih „varvara“, koja je nekritički preuzeta i dalje reifikovana u domaćoj istoriji i
arheologiji.
Udaljavanjem od pretpostavke da Skordisci predstavljaju jedinstvenu etničku zajednicu u radu se
predlažu drugačiji interpretativni putevi za sagledavanje kasnogvozdenodopskih socio-kulturnih
struktura i njihove integracije sa Rimskom imperijom. Uzimanjem u obzir sheme naseljavanja i
pogrebne prakse, ukazuje se da su u poslednja dva veka stare ere na području južne Panonije i
Balkana postojale mnogobrojne zajednice na mikroregionalnim i regionalnim nivoima, koje se
pre mogu okarakterisati kao heterogene i heterearhične/segmentarne/korporativne, nego kao
hijerarhijski organizovana i centralizovana plemenska zajednica Skordiska. Ovakvim pristupom
se problematizuje pitanje etniciteta, u smislu preispitivanja koliko je ovakav vid društvenog
grupisanja uopšte bio važan u kasnogvozdenodospskom svetu. Posledično, interakcije sa
Rimskom imperijom ne mogu se tumačiti kao jednosmeran socio-kulturni uticaj Rimljana na
Skordiske, niti romanizovanjem skordističke kulture, već kao čitav niz različitih lokalizovanih
odnosa, od nivoa pojedinaca do nivoa manjih geografskih područja. S tim u vezi, rad
preusmerava pitanje interkulturnih odnosa od generalizirajućih koncepata kompaktnih kultura
(rimske i skordističke) na partikularna iskustva i raznovrsne ishode interakcija, koji su zavisili od
konteksta u kojima su se odigravali i različitih društvenih aktera koji su u njima učestvovali.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.