Title
Geneza, osobine i ekološko-proizvodni potencijali zemljišta u šumama bukve, jele i smrče na planini Lisina kod Mrkonjić Grada
Creator
Eremija, Saša, 1972-
Copyright date
2015
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Deliti pod istim uslovima 3.0 Srbija (CC BY-NC-SA 3.0)
License description
Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje dela, i prerade, ako se navede ime autora na način odredjen od strane autora ili davaoca licence i ako se prerada distribuira pod istom ili sličnom licencom. Ova licenca ne dozvoljava komercijalnu upotrebu dela i prerada. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/3.0/rs/deed.sr_LATN Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 25.06.2015.
Other responsibilities
mentor
Knežević, Milan N., 1953-
član komisije
Cvjetićanin, Rade, 1958-
član komisije
Košanin, Olivera, 1968-
član komisije
Miletić, Zoran, 1960-
član komisije
Kapović-Solomun, Marijana
Academic Expertise
Tehničko-tehnološke nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Šumarski fakultet
Alternative title
The genesis, characteristics and ecological-production potential of the soil in beech, fir and spruce forests on the mountain Lisina near Mrkonjic Grad
Publisher
[S. Eremija]
Format
XVI, 203 lista
description
Šumarstvo-ekologija šuma - Pedologija za šumare / Forestry: Forest Ecology - Soil Science for Foresters
Abstract (sr)
U disertaciji je proučena i definisana uloga i značaj osnovnih pedogenetskih
faktora (geološka podloga, uslovi reljefa i klima), prikazani su rezultati proučavanja
vegetacije i zemljišta i izdvojene su ekološke jedinice.
Planina Lisina nalazi se u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, odnosno u
jugozapadnom dijelu Republike Srpske, oblasti Bosanska Krajina, opština Mrkonjić
Grad. Prostire se na 44° 23' 51" sjeverne geografske širine i 17° 02' 30" istočne
geografske dužine, pravcem sjeverozapad-jugoistok. Geološka građa je složena, gdje se
na malom prostoru dodiruju različite geološke formacije. Reljef područja je razuđen,
dinamičan, pa zajedno sa heterogenim petrografskim elementima, predstavlja
dominantne faktore koji determinišu današnje stanje i dinamiku razvoja zemljišta i
šumske vegetacije. Područje ima obilježja vlažnog perhumudnog klimata.
Najveći dio područja istraživanja pokrivaju mješovite, trodominantne zajednice
bukve, jele i smrče (Piceo-Abieti-Fagetum Stef. 1983). Unutar njihovog areala, manje
površine zauzimaju šume jele i smrče (Abieti-Piceetum Mat. 1978) i šume bukve i
smrče (Fago-Piceetum Gaj. 1972). Fragmentarno, na vrlo skromnim površinama od
svega nekoliko hektara, zabilježene su: planinska šuma bukve sa lazarkinjom (Asperulo
odoratae-Fagetum B. Jov. 1983), planinska šuma bukve sa vijukom šumskim (Festuco
drymeiae-Fagetum montanum Mišić 1972), šuma bukve i jele (Abieti-Fagetum
dinaricum Treg 1957 emen. P-cer 1976), čista šuma smrče (Piceetum montanum
illyricum Horv. et al. 1974), šuma smrče i bijelog bora (Piceo-Pinetum illyricum Stef.
1960) i čista šuma bijelog bora (Pinetum silvestris illyricum Stef. 1960).
Izražena varijabilnost osnovnih pedogenetskih faktora odrazila se i na izraženu
varijabilnost pedološkog sloja. Izdvojeni su sledeći osnovni tipovi zemljišta: koluvijum,
rendzina, ranker, kiselo smeđe zemljište, ilimerizovano zemljište i pozdol.
Koluvijalno (deluvijalno) zemljište je duboko, rastresito, lokalno razvijeno na
fosilnom eutričnom i distričnom smeđem zemljištu, osrednjeg do visokog proizvodnog
potencijala. Rendzina je najrasprostranjeniji tip zemljišta na krečnjačkim supstratima.
Ovo su uglavnom srednje duboka, eutrofna zemljišta, sa visokim sadržajem aktivnih
karbonata. Produktivnost im je određene stepenom razvoja i dubinom profila, a dublje
forme u uslovima humidne klime predstavljaju visoko produktivna staništa šumskih
zajednica koje se na njima javljaju.
vii
Ranker ima lokalno rasprostranjenje, vezano za strme nagibe i istaknute grebene...
Authors Key words
Lisina, šumska zemljišta, produktivnost, vegetacija, ekološke jedinice
Authors Key words
Lisina, forest soils, productivity, ecological
units
Classification
630*1(497.6)(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
U disertaciji je proučena i definisana uloga i značaj osnovnih pedogenetskih
faktora (geološka podloga, uslovi reljefa i klima), prikazani su rezultati proučavanja
vegetacije i zemljišta i izdvojene su ekološke jedinice.
Planina Lisina nalazi se u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, odnosno u
jugozapadnom dijelu Republike Srpske, oblasti Bosanska Krajina, opština Mrkonjić
Grad. Prostire se na 44° 23' 51" sjeverne geografske širine i 17° 02' 30" istočne
geografske dužine, pravcem sjeverozapad-jugoistok. Geološka građa je složena, gdje se
na malom prostoru dodiruju različite geološke formacije. Reljef područja je razuđen,
dinamičan, pa zajedno sa heterogenim petrografskim elementima, predstavlja
dominantne faktore koji determinišu današnje stanje i dinamiku razvoja zemljišta i
šumske vegetacije. Područje ima obilježja vlažnog perhumudnog klimata.
Najveći dio područja istraživanja pokrivaju mješovite, trodominantne zajednice
bukve, jele i smrče (Piceo-Abieti-Fagetum Stef. 1983). Unutar njihovog areala, manje
površine zauzimaju šume jele i smrče (Abieti-Piceetum Mat. 1978) i šume bukve i
smrče (Fago-Piceetum Gaj. 1972). Fragmentarno, na vrlo skromnim površinama od
svega nekoliko hektara, zabilježene su: planinska šuma bukve sa lazarkinjom (Asperulo
odoratae-Fagetum B. Jov. 1983), planinska šuma bukve sa vijukom šumskim (Festuco
drymeiae-Fagetum montanum Mišić 1972), šuma bukve i jele (Abieti-Fagetum
dinaricum Treg 1957 emen. P-cer 1976), čista šuma smrče (Piceetum montanum
illyricum Horv. et al. 1974), šuma smrče i bijelog bora (Piceo-Pinetum illyricum Stef.
1960) i čista šuma bijelog bora (Pinetum silvestris illyricum Stef. 1960).
Izražena varijabilnost osnovnih pedogenetskih faktora odrazila se i na izraženu
varijabilnost pedološkog sloja. Izdvojeni su sledeći osnovni tipovi zemljišta: koluvijum,
rendzina, ranker, kiselo smeđe zemljište, ilimerizovano zemljište i pozdol.
Koluvijalno (deluvijalno) zemljište je duboko, rastresito, lokalno razvijeno na
fosilnom eutričnom i distričnom smeđem zemljištu, osrednjeg do visokog proizvodnog
potencijala. Rendzina je najrasprostranjeniji tip zemljišta na krečnjačkim supstratima.
Ovo su uglavnom srednje duboka, eutrofna zemljišta, sa visokim sadržajem aktivnih
karbonata. Produktivnost im je određene stepenom razvoja i dubinom profila, a dublje
forme u uslovima humidne klime predstavljaju visoko produktivna staništa šumskih
zajednica koje se na njima javljaju.
vii
Ranker ima lokalno rasprostranjenje, vezano za strme nagibe i istaknute grebene...
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.