Title
Diverzitet vaskularne flore nizijskih šuma ravnog Srema
Creator
Jurišić, Branislav M., 1969-
Copyright date
2015
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno 3.0 Srbija (CC BY-NC 3.0)
License description
Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje dela, i prerade, ako se navede ime autora na način odredjen od strane autora ili davaoca licence. Ova licenca ne dozvoljava komercijalnu upotrebu dela. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc/3.0/rs/deed.sr_LATN Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 26.09.2015.
Other responsibilities
mentor
Stevanović, Vladimir, 1947-
mentor
Karadžić, Branko
član komisije
Lakušić, Dmitar, 1965-
član komisije
Stevanović, Vladimir, 1947-
član komisije
Karadžić, Branko
Academic Expertise
Prirodno-matematičke nauke
Academic Title
-
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Biološki fakultet
Alternative title
Diversity of vascular flora of lowland forests of ravni Srem
Publisher
[ B. M. Jurišić]
Format
490 listova
description
Biologija - Ekologija, Biogeografija, Zaštita životne sredine
Abstract (sr)
Kako su plavne šume u Evropi vrlo fragilni ekosistemi i povećava se njihova
ugroženost prevashodno antopopresijom, postoji rastuća potreba za povećanjem obima
stavljanja sastojina ovih šuma pod specijalni režim zaštite. Upravo sprovdena,
floristička i ekološka istraživanja u ovoj disertaciji obezbeđuju jednu širu ekološku
osnovu za zaštititu prirodnih vrednosti ovih šuma i održivi menadžment nizijskih
šumskih ekosistema, distribuiranih u plavnom i izvanplavnom području Ravnog Srema,
ali i šre u svakom drugom šumskom području koje pripada kompleksu aluvijalnih
higrofilnih šuma.
Da bi se detektovala i analizirala bazična floristička diferencijacija tipološki
izdvojenih jedinca šumske vegetacije, primenjeno je shodno odgavarujućim pravilima
za različite setove vegetacijskih podataka niz ordinacionih metoda (CA, DCA, PCA i
nMDS) a od klasifikcionih - UPGMA, kao hijerarhijski, aglomerativni metod. Da bi
detektovali nivo florističkog ili ekološkog diskontinuiteta i njegovu statističku
signifikantnost primenjena je ANOSIM analiza. Multivarijantnom SIMPER
procedurom je dodatno kvantifikovan doprinos svakog pojedinačnog taksona ili faktora
postojećem obrazcu ukupnog florističkog odnosno ekološkog diskontinuiteta između
analiziranih setova vegetacijskih odnosno ekoloških podataka.
Korespodentna analza (CA) i klasifikacioni UPGMA metod su pokazali da se u
odnosu na recentno stanje florističkog sastava i sastojinske strukture nizijske šume
plavnog i izvanplavnog područja Ravnog Srema diferenciraju na četiri velike grupe
sastojina, koje u potpunosti korespondiraju sa cenoekološkim grupama tipova šuma:
močvarne šume crne jove, šume bele vrbe i topola, šume lužnjaka i jove i šume
lužmjaka i graba. Shodno multivarijantnoj ANOSIM analizi, utvrđeno je da najveći
stepen florističkog diskontinuiteta postoji upravo između cenogrupe močvarne šume
crne jove i cenogrupe lužnjaka i graba. Po osnovu SIMPER procedure najznačajnijim
vrstama, koje doprinose (na ≈15% kumultativnog doprinisa) prethodno utvrđenom
obrazcu florističkog diskontinuiteta sastojinske strukture, na nivou istraženih cenotipova,
samtraju se sledećim redosledom: Amorpha fruticosa 2, Populus euroamericana
cl. I -214 (1), Quercus robur 1, Amorpha fruticosa 3, Fraxinus angustifolia 1, Carpinus
betulus 1 i Fraxinus angustifolia 3...
Abstract (en)
As floodplains in Europe are very fragile ecosystems, increasingly threatened
by anthropopression, there is a growing need for increase in number of forest stands of
this type placed under a special protection regime. The most recent floristic and
ecological studies presented in this dissertation provide a wider ecological foundation
for protection of natural values of these forests, as well as for sustainable management
of lowland forest ecosystems distributed in the floodplain and out-of-floodplain areas,
both in Ravni Srem and in any other forest area belonging to the complex of alluvial
hygrophilous forests.
In order to detect and analyze the basic floristic differentiation of typologically
separated units of forest vegetation, a number of ordination methods (CA, DCA, PCA
and nMDS) and the classification method UPGMA (as a hierarchical agglomerative
method) were applied according to the scientifically recognized rules for various sets of
vegetation data. The ANOSIM method was used in order to detect the level of floristic
or ecological discontinuity and its statistical significance. The multivariate SIMPER
procedure was used for additional quantification of contribution of each individual
taxon or factor to the existing pattern of overall floristic or ecological discontinuity
between the analyzed sets of vegetation or ecological data.
The correspondent analysis (CA) and classification UPGMA method have
shown that,regarding the recent condition of floristic composition and stand structure,
the lowland forests of floodplain and out-of-floodplain areas of Ravni Srem are
differentiated into four large groups of stands, completely corresponding with the
coenoecological groups of forest types: Swamp forest of Black Alder, forests of White
Willow and Poplar, forests of Pedunculate Oak and Alderand forests of Pedunculate
Oak and Hornbeam. The multivariate ANOSIM analysis has shown the greatest degree
of floristic discontinuity between the coeno-group of Swamp forest of Black Alder and
the coeno-group of Pedunculate Oak and Hornbeam. According to the SIMPER
procedure, the most important species (contributing with ≈ 15% of cumulative
contribution) to the previously determined pattern of floristic discontinuity of stand
structure at the level of studied coeno-types, are in following order: Amorphafruticosa
2, Populuseuroamericana cl. I -214 (1), Quercus robur 1, Amorphafruticosa 3,
Fraxinusangustifolia 1, Carpinus betulus 1 andFraxinusangustifolia 3...
Authors Key words
floristička diferencijacija, diverzitet i specijsko bogatstvo,
biloški i horološki spektar flore i vegetacije, indikatorske vrednosti i bioindikaciona
analiza, sredinski faktori i analiza gradijenta, ekološka segregacija i adaptibilnost,
ordinacija, multivarijantne analize, nizijske plavne šume, nizijske šume vanplavnog
područja
Authors Key words
floristic differentiation, diversity and species richness, biologicalchorological
spectrum of flora and vegetation, indicator values and bioindication
analysis, environmental factors and gradinet analysis, ecological segregation and
adaptability, ordination, multivariate analysis, lowland floodplain forests, lowland out
floodplain forests
Classification
581.5:581.93(497.113)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Kako su plavne šume u Evropi vrlo fragilni ekosistemi i povećava se njihova
ugroženost prevashodno antopopresijom, postoji rastuća potreba za povećanjem obima
stavljanja sastojina ovih šuma pod specijalni režim zaštite. Upravo sprovdena,
floristička i ekološka istraživanja u ovoj disertaciji obezbeđuju jednu širu ekološku
osnovu za zaštititu prirodnih vrednosti ovih šuma i održivi menadžment nizijskih
šumskih ekosistema, distribuiranih u plavnom i izvanplavnom području Ravnog Srema,
ali i šre u svakom drugom šumskom području koje pripada kompleksu aluvijalnih
higrofilnih šuma.
Da bi se detektovala i analizirala bazična floristička diferencijacija tipološki
izdvojenih jedinca šumske vegetacije, primenjeno je shodno odgavarujućim pravilima
za različite setove vegetacijskih podataka niz ordinacionih metoda (CA, DCA, PCA i
nMDS) a od klasifikcionih - UPGMA, kao hijerarhijski, aglomerativni metod. Da bi
detektovali nivo florističkog ili ekološkog diskontinuiteta i njegovu statističku
signifikantnost primenjena je ANOSIM analiza. Multivarijantnom SIMPER
procedurom je dodatno kvantifikovan doprinos svakog pojedinačnog taksona ili faktora
postojećem obrazcu ukupnog florističkog odnosno ekološkog diskontinuiteta između
analiziranih setova vegetacijskih odnosno ekoloških podataka.
Korespodentna analza (CA) i klasifikacioni UPGMA metod su pokazali da se u
odnosu na recentno stanje florističkog sastava i sastojinske strukture nizijske šume
plavnog i izvanplavnog područja Ravnog Srema diferenciraju na četiri velike grupe
sastojina, koje u potpunosti korespondiraju sa cenoekološkim grupama tipova šuma:
močvarne šume crne jove, šume bele vrbe i topola, šume lužnjaka i jove i šume
lužmjaka i graba. Shodno multivarijantnoj ANOSIM analizi, utvrđeno je da najveći
stepen florističkog diskontinuiteta postoji upravo između cenogrupe močvarne šume
crne jove i cenogrupe lužnjaka i graba. Po osnovu SIMPER procedure najznačajnijim
vrstama, koje doprinose (na ≈15% kumultativnog doprinisa) prethodno utvrđenom
obrazcu florističkog diskontinuiteta sastojinske strukture, na nivou istraženih cenotipova,
samtraju se sledećim redosledom: Amorpha fruticosa 2, Populus euroamericana
cl. I -214 (1), Quercus robur 1, Amorpha fruticosa 3, Fraxinus angustifolia 1, Carpinus
betulus 1 i Fraxinus angustifolia 3...
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.