Title
Procena kvaliteta života bolesnika sa završnim stadijumima hronične opstruktivne bolesti pluća i nemikrocelularnog karcinoma pluća
Creator
Marić, Dragana M., 1972-
Copyright date
2015
Object Links
Select license
Autorstvo 3.0 Srbija (CC BY 3.0)
License description
Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje dela, i prerade, ako se navede ime autora na način odredjen od strane autora ili davaoca licence, čak i u komercijalne svrhe. Ovo je najslobodnija od svih licenci. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/rs/deed.sr_LATN Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 21.09.2015.
Other responsibilities
mentor
Jovanović, Dragana, 1954-
komentor
Pekmezović, Tatjana, 1964-
član komisije
Nagorni-Obradović, Ljudmila, 1960-
član komisije
Turza, Karel, 1953-
član komisije
Mitić-Milikić, Marija, 1948-
Academic Expertise
Medicinske nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Medicinski fakultet
Alternative title
Assessment of quality of life in endstage chronic obstructive pulmonary disease and non-small cell lung cancer patients.
Publisher
[ D. M. Marić]
Format
242, [ 26] listova
description
interna medicina - pulmologija / Internal medicine - pulmonology
Abstract (sr)
Glavni cilj palijativnog zbrinjavnja je poboljšanje kvaliteta života (KŽ) bolesnika
u bilo kom stadijumu bolesti koja ugrožava život, bez obzira na vid lečenja koji se
planira. Ovako koncipirano palijativno zbrinjavanje trebalo bi da uzme u obzir kako
potrebe bolesnika tako i njegove porodice. Iako se palijativno zbrinjavanje sve bolje
integriše u savremeno lečenje bolesnika sa rakom, i dalje su prisutne barijere kada je u
pitanju uključivanje palijativnog zbrinjavnja u zbrinjavanje neonkoloških bolesnika sa
teškim bolestima koje ugrožvaju život. Do nedavno, Srbija nije imala nacionalni vodič,
preporuke i standarde, odnosno politiku u vezi sa primenom palijativnog zbrinjavanja.
Godine 2009. Ministarstvo zdravlja usvojilo je nacionalnu Strategiju za palijativno
zbrinjavanje koja predstavlja dobru osnovu za razvoj palijativnog zbrinjavanja u Srbiji,
iako sama primena palijativnog zbrinjavanja još uvek nije zaživela u medicinskoj praksi.
Značajan deo svojih svakodnevnih profesionalnih aktivnosti pulmolozi posvećuju
lečenju završnih stadijuma hronične obstruktivne bolesti pluća (HOBP) i karcinoma
pluća, a obe bolesti nalaze se medju najčešćim uzrocima smrti kako u Srbiji tako i širom
sveta. Postojeća literatura koja je procenjivala ukupno opterećenje simptomima kod
bolesnika sa HOBP-om, ukazuje da je njihovo simptomsko opterećenje slično, a možda i
veće, nego kada su u pitanju bolesnici oboleli od raka, ali i da je praćeno značajnim
psihološkim distresom i socijalnom izolacijom. Uprkos činjenici da bolesnike sa
završnim stadijumima HOBP-a i nemikrocelularnog karcinoma pluća (NSCLC) odlikuje
slično simptomsko opterećenje, mali broj studija je direktno poredio njihov KŽ. Dostupni
podaci ukazuju da bolesnici sa završnim stadijumom HOBP-a imaju loš KŽ, koji je sličan
ili čak lošiji u poredjenju sa bolesnicima obolelim od uznapredovalih stadijuma NSCLCa.
Takodje, značajan broj nedavno sprovedenih studija potvrdio je da bolesnici sa teškim
oblikom HOBP-a imaju značajne potrebe za palijativnim zbrinjavanjem koje su isto
toliko izražene kao i kod bolesnika sa uznapredovalim karcinomom pluća, iako bolesnici
sa HOBP-om imaju duže preživljavanje. U isto vreme, prepoznato je da biti u ulozi osobe
koja brine o teško bolesnim članovima svoje porodice može značajno nepovoljno da utiče
na KŽ i mentalno zdravlje ovih osoba...
Abstract (en)
The main goal of palliative care is to improve patients’ quality of life at any stage
of serious illness regardless of current treatment plans and it is tailored to the needs of the
patients and family. Although palliative care is increasingly being integrated into
contemporary cancer care, barriers to involving palliative care into the care of nononcologic
patients with a serious illness remain. Until recently, Serbia had no national
guidelines, recommendations, standards or policy concerning palliative care. In 2009, the
Ministry of Health published a National Palliative Care Strategy which presents a good
foundation for the development of palliative care in Serbia, although palliative care
delivery has not yet been implemented in medical practice.
A significant part of respiratory physician’s professional activities is dedicated to
the end stage of chronic obstructive pulmonary disease (COPD) and lung cancer
treatment and both diseases are among the top causes of death in Serbia and worldwide .
The existing literature documenting the overall symptom burden in COPD, has
demonstrated that the burden is similar to and perhaps greater than those associated with
cancer, and is also accompanied by profound psychological distress and social isolation
as well. Despite patients with end-stage COPD and end-stage non-small cell lung cancer
(NSCLC), having a similar symptom burden, a few studies have directly compared their
quality of life (QOL). The available data imply that end-stage COPD patients have poor
QOL, comparable or even worse, with that of advanced NSCLC patients. Also, a
significant number of recent studies confirmed that the palliative care needs of patients
with severe COPD are considerable and as high as among patients with advanced lung
cancer although patients with COPD have a longer survival. At the same time, being a
caregiver for an ill or disabled loved one is widely recognized as a threat to the
caregiver’s quality of life and mental health.
Having in mind that economic disadvantages have a significant influence on QOL
among patients with other chronic illnesses, the presence of the clear association between
poverty and COPD, and lack of palliative care services for both diseases, we performed
investigation in order to compare QOL between end-stage COPD and advanced NSCLC
in Belgrade, Serbia...
Authors Key words
kvalitet života, palijativno zbrinjavanje, zbrinjavanje na kraju života,
HOBP, nemikrocelularni karcinom pluća
Authors Key words
quality of life, palliative care, end-of-life care, COPD, non-small cell
lung cancer
Classification
616.24-036.7-083(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Glavni cilj palijativnog zbrinjavnja je poboljšanje kvaliteta života (KŽ) bolesnika
u bilo kom stadijumu bolesti koja ugrožava život, bez obzira na vid lečenja koji se
planira. Ovako koncipirano palijativno zbrinjavanje trebalo bi da uzme u obzir kako
potrebe bolesnika tako i njegove porodice. Iako se palijativno zbrinjavanje sve bolje
integriše u savremeno lečenje bolesnika sa rakom, i dalje su prisutne barijere kada je u
pitanju uključivanje palijativnog zbrinjavnja u zbrinjavanje neonkoloških bolesnika sa
teškim bolestima koje ugrožvaju život. Do nedavno, Srbija nije imala nacionalni vodič,
preporuke i standarde, odnosno politiku u vezi sa primenom palijativnog zbrinjavanja.
Godine 2009. Ministarstvo zdravlja usvojilo je nacionalnu Strategiju za palijativno
zbrinjavanje koja predstavlja dobru osnovu za razvoj palijativnog zbrinjavanja u Srbiji,
iako sama primena palijativnog zbrinjavanja još uvek nije zaživela u medicinskoj praksi.
Značajan deo svojih svakodnevnih profesionalnih aktivnosti pulmolozi posvećuju
lečenju završnih stadijuma hronične obstruktivne bolesti pluća (HOBP) i karcinoma
pluća, a obe bolesti nalaze se medju najčešćim uzrocima smrti kako u Srbiji tako i širom
sveta. Postojeća literatura koja je procenjivala ukupno opterećenje simptomima kod
bolesnika sa HOBP-om, ukazuje da je njihovo simptomsko opterećenje slično, a možda i
veće, nego kada su u pitanju bolesnici oboleli od raka, ali i da je praćeno značajnim
psihološkim distresom i socijalnom izolacijom. Uprkos činjenici da bolesnike sa
završnim stadijumima HOBP-a i nemikrocelularnog karcinoma pluća (NSCLC) odlikuje
slično simptomsko opterećenje, mali broj studija je direktno poredio njihov KŽ. Dostupni
podaci ukazuju da bolesnici sa završnim stadijumom HOBP-a imaju loš KŽ, koji je sličan
ili čak lošiji u poredjenju sa bolesnicima obolelim od uznapredovalih stadijuma NSCLCa.
Takodje, značajan broj nedavno sprovedenih studija potvrdio je da bolesnici sa teškim
oblikom HOBP-a imaju značajne potrebe za palijativnim zbrinjavanjem koje su isto
toliko izražene kao i kod bolesnika sa uznapredovalim karcinomom pluća, iako bolesnici
sa HOBP-om imaju duže preživljavanje. U isto vreme, prepoznato je da biti u ulozi osobe
koja brine o teško bolesnim članovima svoje porodice može značajno nepovoljno da utiče
na KŽ i mentalno zdravlje ovih osoba...
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.