Title
Džentrifikacija kao socio-prostorni fenomen savremenog grada
Creator
Backović, Vera D. 1978-
Copyright date
2015
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno 3.0 Srbija (CC BY-NC 3.0)
License description
Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje dela, i prerade, ako se navede ime autora na način odredjen od strane autora ili davaoca licence. Ova licenca ne dozvoljava komercijalnu upotrebu dela. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc/3.0/rs/deed.sr_LATN Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane:
Other responsibilities
mentor
Petrović, Mina, 1959-
član komisije
Vujović, Sreten, 1946-
član komisije
Spasić, Ivana, 1965-
Academic Expertise
Društveno-humanističke nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Filozofski fakultet
Group
Odeljenje za sociologiju
Alternative title
Gentrification as socio-spatial phenomenon of contemporary city:sociological analysis of the concept
Publisher
[V. Backović]
Format
224 listova
description
Sociologija - Sociologija grada /
Abstract (sr)
Predmet disertacije je analiza koncepata koji pripadaju opštoj i urbanoj sociologiji,
a koriste se u razumevanju ili objašnjenju fenomena džentrifikacije. Džentrifikacija
se posmatra kao prostorna refleksija ključnih socioekonomskih procesa u
savremenom gradu jer ključne društvene promene (postfordizam i
postmodernizam) uslovljavaju i oblikuju njeno manifestovanje. U objašnjenjima
procesa džentrifikacije mogu se izdvojiti dva osnovna pristupa: objašnjenja
(ponude) koja polaze od strukturnih promena (restrukturiranja urbane ekonomije
– kruženja kapitala) koje stvaraju prostor i imovinu pogodnu za džentrifikaciju, i
objašnjenja koja polaze od tražnje - delanja (izbora) aktera koji stvaraju ili koriste
džentrifikovane prostore. Idealnotipski moguće je razlikovati pionirsku,
profitabilnu i posredovanu džentrifikaciju. U pionirskoj džentrifikaciji sami budući
stanari adaptiraju radni i životni prostor čime džentrifikuju susedstvo. U slučaju
profitabilne džentrifikacije investitori i građevinske firme grade rezidencijalne
objekte koji su namenjeni pripadnicima (nove) srednje klase (servisne i/ili
kreativne klase), dok u posredovanoj džentrifikaciji proces inicira država.
Džentrifikatori se definišu preko njihovog društvenog položaja – pripadnost
kreativnoj ili servisnoj klasi – i/ili posredstvom životnog stila koji vode. Prilikom
analize nastanka procesa, kao i za objašnjenja prelaska pionirske u profitabilnu
džentrifikaciju (odnos kulturnog i ekonomskog kapitala aktera džentrifikacije)
koriste se i teorije kapitala - kulturnog, socijalnog i simboličkog kapitala. Iako se
džentrifikacija povezuje sa urbanitetom gradova, različitošću koja doprinosi
privlačnoj snazi kreativnog grada, neophodno je sagledati i negativne socijalne
efekte ovog fenomena - homogenizaciju susedstva, komercijalizaciju, privatizaciju i
fragmentaciju urbanog prostora.
Ukazivanjem na vremenske i prostorne varijacije fenomena u različitim
kontekstima problematizuje se univerzalnost procesa džentrifikacije, odnosno
ukazuje se na minimum socioprostornih elemenata neophodnih za definisanje
fenomena. Postsocijalistički gradovi, zbog osobenog socijalističkog razvoja kao i
karakteristika postsocijalističke transformacije, predstavljaju primer na kojem se
može proveriti mogućnost primene koncepata koji su nastali prilikom ispitivanja
fenomena u zapadnim gradovima.
Abstract (en)
The subject of this doctorial dissertation is the analysis of Sociology and Urban
Sociology concepts which are used in exploring and explaining the phenomenon of
gentrification. Gentrification is seen as spatial reflection of key socio-economical
processes in contemporary city, because main social changes (postfordism and
postmodernity) cause and shape its manifestation.
Two aproaches to gentrification process could be identified: production-side
explanations that deal with structural changes (restructuring of urban economy –
circulation of capital) which produce space and property suitable for
gentrification; and consumption-side explanations that deal with demand – acting
and choices of actors who create or use gentrified spaces. One can recognize three
ideal types of gentrification: pioneer, profitable and mediated gentrifications. In
pioneer gentrification future tenants themselves adapt work and living space
whereby they gentrify the neighbourhood. In the case of profitable gentrification
ivestors and developers build residential objects designed for the (new) middle
class (service and/or creative class). Mediated gentrification is initiated by state.
Gentrifiers are defined by their social position – member of creative or service
class, or by one's lifestyle. For the analysis of emergence of gentrification process,
as well as for explanation of transition from pioneer to profitable gentrification
(the relation between cultural and economic capital of the actors of gentrification
process), one also uses the theories of capital – cultural, social and symbolic
capitals. Although gentrification is linked with urbanity of cities and diversity that
makes creative cities attractive, it is also necessary to point out negative social
aspects of the phenomenon – homogenization of neighbourhood,
commercialization, privatization and fragmentation of urban space.
Pointing at temporal and spatial variations of the phenomenon in different
contexts one problematizes the universality of gentrification process, pointing to
the minimum of sociospatial elements that are necessary for defining the
phenomenon. Studying postsocialist cities, who developed under specific
conditions of socialist system, and their postsocialist transformation, we will
explore if the concepts that incurred in the researches of western cities could be
applied to postsocialist cities.
Authors Key words
džentrifikacija, pionirska džentrifikacija, profitabilna džentrifikacija,
životni stil, kulturni kapital, urbanitet, komercijalizacija, privatizacija,
fragmentacija
Authors Key words
gentrification, pioneer gentrification, profitable gentrification, lifestyle,
cultural capital, urbanity, commercialization, privatization, fragmentation
Classification
16.334.56(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Predmet disertacije je analiza koncepata koji pripadaju opštoj i urbanoj sociologiji,
a koriste se u razumevanju ili objašnjenju fenomena džentrifikacije. Džentrifikacija
se posmatra kao prostorna refleksija ključnih socioekonomskih procesa u
savremenom gradu jer ključne društvene promene (postfordizam i
postmodernizam) uslovljavaju i oblikuju njeno manifestovanje. U objašnjenjima
procesa džentrifikacije mogu se izdvojiti dva osnovna pristupa: objašnjenja
(ponude) koja polaze od strukturnih promena (restrukturiranja urbane ekonomije
– kruženja kapitala) koje stvaraju prostor i imovinu pogodnu za džentrifikaciju, i
objašnjenja koja polaze od tražnje - delanja (izbora) aktera koji stvaraju ili koriste
džentrifikovane prostore. Idealnotipski moguće je razlikovati pionirsku,
profitabilnu i posredovanu džentrifikaciju. U pionirskoj džentrifikaciji sami budući
stanari adaptiraju radni i životni prostor čime džentrifikuju susedstvo. U slučaju
profitabilne džentrifikacije investitori i građevinske firme grade rezidencijalne
objekte koji su namenjeni pripadnicima (nove) srednje klase (servisne i/ili
kreativne klase), dok u posredovanoj džentrifikaciji proces inicira država.
Džentrifikatori se definišu preko njihovog društvenog položaja – pripadnost
kreativnoj ili servisnoj klasi – i/ili posredstvom životnog stila koji vode. Prilikom
analize nastanka procesa, kao i za objašnjenja prelaska pionirske u profitabilnu
džentrifikaciju (odnos kulturnog i ekonomskog kapitala aktera džentrifikacije)
koriste se i teorije kapitala - kulturnog, socijalnog i simboličkog kapitala. Iako se
džentrifikacija povezuje sa urbanitetom gradova, različitošću koja doprinosi
privlačnoj snazi kreativnog grada, neophodno je sagledati i negativne socijalne
efekte ovog fenomena - homogenizaciju susedstva, komercijalizaciju, privatizaciju i
fragmentaciju urbanog prostora.
Ukazivanjem na vremenske i prostorne varijacije fenomena u različitim
kontekstima problematizuje se univerzalnost procesa džentrifikacije, odnosno
ukazuje se na minimum socioprostornih elemenata neophodnih za definisanje
fenomena. Postsocijalistički gradovi, zbog osobenog socijalističkog razvoja kao i
karakteristika postsocijalističke transformacije, predstavljaju primer na kojem se
može proveriti mogućnost primene koncepata koji su nastali prilikom ispitivanja
fenomena u zapadnim gradovima.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.