Title
Diplomatski odnosi Kraljevine Jugoslavije i Grčke u periodu poslednje vlade Elefteriosa Venizelosa (1928-1932)
Creator
Pećinar, Aleksandra M.
Copyright date
2012
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 21.11.2012.
Other responsibilities
član komisije
Ristović, Milan, 1953-
član komisije
Jovanović, Miroslav, 1962-
član komisije
Bjelajac, Mile
Academic Expertise
Društveno-humanističke nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Filozofski fakultet
Group
Odeljenje za istoriju
Alternative title
Diplomatic relations of the Kingdom of Yugoslavia and Greece during the term
of the last government of Eleftherios Venizelos (1928-1932): doctoral dissertation
Publisher
[A. M. Pećinar]
Format
PDF/A (291 list)
description
Istorija - Opšta savremena istorija / History - General contemporary history
Abstract (sr)
Rad je posvećen istraživanju i analizi grčko-jugoslovenskih diplomatskih
odnosa tokom poslednje vlade grčkog premijera, Elefteriosa Venizelosa,
(1928-1932), u l okalnom, b alkanskom o kviru, k ao i u š irem e vropskom
kontekstu. Odnosi dva naroda, geografski bliska i upućena jedan na drugoga,
posebno tokom novije istorije međusobnih diplomatskih veza, posmatrani su
iz aspekta njihove promenljivosti pod uticajem složenih političko-ideoloških
činilaca, ali i ekonomskih i kulturnih faktora kompleksnog međuratnog
perioda.Naročita pažnja posvećena je vezama Grčke i Kraljevine Srba Hrvata i
Slovenaca (Kraljevine Jugoslavije) u navedenim hronološkim okvirima,
predistoriji njihove diplomatske komunikacije, određenom savezničkim
nastupom na međunarodnoj političkoj sceni od 1913. do 1923, kao i
nastojanjima da se zaokret i zahlađenje u zvaničnim relacijama Atine i
Beograda, zabeleženi u razdoblju od 1923. do 1928, prevaziđu putem
bilateralnih pregovora i uspostavljanja nekadašnje ravnoteže i obnove
saradnje. Poseban akcenat u procesu evaluacije i definisanja činilaca koji su
uticali na diplomatiju dveju zemalja, stavljen je na “makedonsku
problematiku“, presudan faktor koji je uticao na promenljivost intenziteta
njihovih odnosa, kako tokom ranijeg, tako i za vreme istraživanog perioda,
vremena poslednje vlade grčkog premijera Venizelosa.
Posebna pažnja poklonjena je uticaju velikih sila, Francuske i Italije, na
razrešavanje grčko-jugoslovenskih razlika. Takođe, istraživani su i efekti
pojedinih diplomatskih inicijativa na ponovnom približavanju dva suseda,
pokretanih od strane predstavnika grčke spoljne politike, i samog Venizelosa,
ali i jugoslovenskog državnog vrha, predvođenog kraljem Aleksandrom
Karađorđevićem.Uprkos izmenjenim unutrašnjim političkim okolnostima u dve zemlje, kao i novoj preraspodeli snaga na međunarodnoj sceni, ovo ponovno zbližavanje
Jugoslavije i Grčke, ostvareno početkom proučavanog perioda, predstavilo je
uvod u pokušaje implementacije ideje o pacifikaciji Balkana, a na jednom
širem p lanu, i o snovu z a s provođenje n amere d a s e m eđubalkanski o dnosi
otrgnu od presudnog uticaja velikih evropskih sila putem potpisivanja jednog
pakta balkanskih država.
Autor zaključuje, da je evolucija u g rčko-jugoslovenskim odnosima
dostignuta zvaničnim razrešavanjem određenih konfliktnih pitanja, iako u
velikoj meri ostvarena zahvaljujući političkim posredovanjem velikih sila, i
predstavljajući samo segment složenih međubalkanskih odnosa u uslovima
nove evropske realnosti međuratnog perioda, ipak doprinela procesu
uspostavljanja jednog novog balkanskog poretka, kome su smernice
definisane upravo u istraživanom razdoblju i kontekstu.
Abstract (en)
The thesis is dedicated to the analysis of and research into Greek-Yugoslav
diplomatic relations during the last Government of the Greek Prime Minister
Eleftherios Venizelos (1928-1932), in the local setting of the Balkans, as well as
in a wider, European context. The relationship between the two peoples,
geographically close and directed to one another especially in the recent
history of mutual diplomatic relations, was examined in the context of their
changeability conditioned by the intricate political and ideological factors, as
well as by economic and cultural factors of the complex interwar period.
Particular attention is dedicated to the liaisons of Greece and the Kingdom of
Serbs, C roats a nd S lovenes ( Kingdom o f Y ugoslavia) i n t he g iven
chronological outline, to the prehistory of their diplomatic communication,
conditioned by their allied appearance on the international political scene
from 1813. to 1923, as well as to the attempts to overcome a shift and chill in
the official relations between Athens and Belgrade, recorded from 1923. to
1928, by means of bilateral negotiations and efforts to restore the former
balance and cooperation. A special emphasis in the process of evaluation and
defining of the factors that influenced the diplomacy of the two countries was
placed o n t he “ Macedonian i ssue”, w hich w as t he c rucial c ause f or t he
inconsistency in their relations, both prior to and during the researched
period – the term of the last Government of the Greek Prime Minister
Venizelos.Further emphasis is g iven t o the i nfluence o f t he G reat P owers, F rance a nd
Italy, on the resolving of Greek-Yugoslav disputes. The research also covered
the effects of certain diplomatic initiatives for rapprochement between the
two neighbours, undertaken by the representatives of the Greek foreign
policy, including Mr. Venizelos himself, but also by the Yugoslav state
establishment led by King Alexander Karageorgevich of Yugoslavia.
In spite of the changed domestic circumstances in both countries, as well as
the new redistribution of power on the international scene, this restoration of
the close relations between Yugoslavia and Greece, that occurred at the
beginning of the researched period, introduced the attempts to implement the
idea of the Balkans pacification, and in a wider perspective served as the basis
for realisation of the intention to make the relations in the Balkans
independent of the influence of the Great European Powers by signing a
treaty between the Balkan states.The author concludes that the evolution of the Greek-Yugoslav relations was
achieved through the official resolving of certain conflicting issues, though
largely due to the involvement of the Great Powers, and despite the fact that it
represented only one segment of the complex Balkan relations in the context
of the new European interwar reality, it contributed to the process of
establishing the new order in the Balkans, the order whose outlines were
defined precisely in the researched period and context.
Authors Key words
grčko-jugoslovenski diplomatski odnosi, međuratna ekonomska
kriza, razrešavanje konfliktnih pitanja između Atine i Beograda, oživljavanje
prijateljskih veza, Elefterios Venizelos, jugoslovenski kralj Aleksandar,
Makedonija, novi balkanski poredak , Francuska, Italija
Authors Key words
Greek-Yugoslav diplomatic relations, interwar economic crisis,
resolving of the conflicting issues between Athens and Belgrade, restoring of
the amicable liaisons, Eleftherios Venizelos, King Alexander Karageogevich of
Yugoslavia, Macedonia, new Balkan order, France, Italy
Classification
327(497.1:495)"1928/1932"(043.3)
Subject
Diplomatska istorija
Coverage
1928-1932, Jugolavija, Grčka
Type
Tekst
Abstract (sr)
Rad je posvećen istraživanju i analizi grčko-jugoslovenskih diplomatskih
odnosa tokom poslednje vlade grčkog premijera, Elefteriosa Venizelosa,
(1928-1932), u l okalnom, b alkanskom o kviru, k ao i u š irem e vropskom
kontekstu. Odnosi dva naroda, geografski bliska i upućena jedan na drugoga,
posebno tokom novije istorije međusobnih diplomatskih veza, posmatrani su
iz aspekta njihove promenljivosti pod uticajem složenih političko-ideoloških
činilaca, ali i ekonomskih i kulturnih faktora kompleksnog međuratnog
perioda.Naročita pažnja posvećena je vezama Grčke i Kraljevine Srba Hrvata i
Slovenaca (Kraljevine Jugoslavije) u navedenim hronološkim okvirima,
predistoriji njihove diplomatske komunikacije, određenom savezničkim
nastupom na međunarodnoj političkoj sceni od 1913. do 1923, kao i
nastojanjima da se zaokret i zahlađenje u zvaničnim relacijama Atine i
Beograda, zabeleženi u razdoblju od 1923. do 1928, prevaziđu putem
bilateralnih pregovora i uspostavljanja nekadašnje ravnoteže i obnove
saradnje. Poseban akcenat u procesu evaluacije i definisanja činilaca koji su
uticali na diplomatiju dveju zemalja, stavljen je na “makedonsku
problematiku“, presudan faktor koji je uticao na promenljivost intenziteta
njihovih odnosa, kako tokom ranijeg, tako i za vreme istraživanog perioda,
vremena poslednje vlade grčkog premijera Venizelosa.
Posebna pažnja poklonjena je uticaju velikih sila, Francuske i Italije, na
razrešavanje grčko-jugoslovenskih razlika. Takođe, istraživani su i efekti
pojedinih diplomatskih inicijativa na ponovnom približavanju dva suseda,
pokretanih od strane predstavnika grčke spoljne politike, i samog Venizelosa,
ali i jugoslovenskog državnog vrha, predvođenog kraljem Aleksandrom
Karađorđevićem.Uprkos izmenjenim unutrašnjim političkim okolnostima u dve zemlje, kao i novoj preraspodeli snaga na međunarodnoj sceni, ovo ponovno zbližavanje
Jugoslavije i Grčke, ostvareno početkom proučavanog perioda, predstavilo je
uvod u pokušaje implementacije ideje o pacifikaciji Balkana, a na jednom
širem p lanu, i o snovu z a s provođenje n amere d a s e m eđubalkanski o dnosi
otrgnu od presudnog uticaja velikih evropskih sila putem potpisivanja jednog
pakta balkanskih država.
Autor zaključuje, da je evolucija u g rčko-jugoslovenskim odnosima
dostignuta zvaničnim razrešavanjem određenih konfliktnih pitanja, iako u
velikoj meri ostvarena zahvaljujući političkim posredovanjem velikih sila, i
predstavljajući samo segment složenih međubalkanskih odnosa u uslovima
nove evropske realnosti međuratnog perioda, ipak doprinela procesu
uspostavljanja jednog novog balkanskog poretka, kome su smernice
definisane upravo u istraživanom razdoblju i kontekstu.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.