Title
Starost i poreklo populacija vrste Salvia officinalis L. (Lamiaceae) u centralnom delu Balkanskog poluostrva - morfometrijski i molekularni pokazatelji
Creator
Stojanović, Danilo Lj., 1967-
Copyright date
2014
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 12.06.2014.
Other responsibilities
mentor
Stevanović, Vladimir, 1947-
član komisije
Jančić, Radiša, 1951-
član komisije
Aleksić, Jelena
Academic Expertise
Prirodno-matematičke nauke
Academic Title
-
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Biološki fakultet
Alternative title
The age and origin of Salvia officinalis L. (Lamiaceae) populations from the central part of the Balkan peninsula - morphometrical and molecular parameters
Publisher
[D. Lj. Stojanović]
Format
110 listova
description
Biologija - Biljna taksonomija i fitogeografija / Biology - Plant taxonomy and phytogeography
Abstract (sr)
zahvata jadransko primorje i zaleđe. Postavlja se međutim, pitanje autohtonosti
disjunktnih, kontinetalnih populacija u centralnom delu poluostrva, jer se ova termofilna
vrsta od davnina koristi u lekovite svrhe, pa postoji mogućnost da su ove populacije
antropogene, nastale nakon ledenog doba.
Da bi se utvrdila starost i poreklo ovih disjunktnih populacja uzorkovano je 8
populacija za molekularna i 11 populacija za morfmetrijska ispitivanja. Za
filogeografski deo istraživanja korišćene su sekvence dva intragenska spejsera
hloroplasta 3’rps16-5’trnK and rpl32-trnL. Detektovano je sedam haplotipova koji nisu
bili nasumično zastupljeni i poseduju filogeografsku strukturu, kao i visok ukupni
genetički diverzitet (HT = 0.695) i genetičku diferencijaciju (GST = 0.682).
Prema molekularnom satu i bajeziskoj analizi, razdvajanja predačkog genskog
pula S. officinalis na dve linije desilo se u pliocenu (pre 3,267 mil. godina), što se
podudara sa vremenom kada su centralni deo Balkana prekrile velike vodene površine i
po svoj prilici podelile pretpostavljeni predački areal S. officinalis. Strukturirana, manje
divergentna kontinetalno-primorska linija (CAL, Hd = 0.426, π = 0.00106) i
divergentnija isključivo primorska linija (PAL, Hd = 0.403, π = 0.00257) nemaju odlike
nedavne demografske ekspanzije i danas se preklapaju na jugoistočnom delu jadranskog
primorja, koje je označeno kao glavni glacijalni refugijum S. officinalis.
Četiri populacije iz kontinentalnog dela Balkanskog poluostrva, koje čine
kontinetalnu podliniju CAL odlikuje skoro isključivo prisustvo posebnog haplotipa koji
je redak u primorskoj podliniji CAL i odsutan u PAL. Zbog bliske genealoške veze ovog
i ancestralnog haplotipa prema parsimonijskoj statističkoj analizi, kao i zbog specifičnih
odlika kontinetalnih populacija, one su okarakterisane kao reliktne i refugijalne...
Abstract (en)
Within Balkan Peninsula, Salvia officinalis L. (Lamiaceae), common or
Dalmatian sage, grows naturally along the Adriatic coast. However, the indigeneity of
its distant continental disjunctions in Central Balkans is questionable, since this
thermophilous species has been used in medicine for thousands of years and it may have
been established post-glacially via anthropogenic mediation.
To reveal the origin and the age of its disjunctions, 8 and 11 populations were
sampled for molecular and morphometrical investigation, respectively. Sequences of
two chloroplast intergenic spacers, 3’rps16-5’trnK and rpl32-trnL, were used for
phylogeographic study. Seven haplotypes, non-randomly distributed in space were
found as well as high total gene diversity (HT = 0.695) and genetic differentiation (GST =
0.682) showing a phylogeographic structure.
According to the strict clock Bayesian analysis, the divergence of an ancient S.
officinalis gene pool to two lineages was dated to the Pliocene (3.267 Ma), which
coincides with the period when the vast water bodies covered the central part of the
Peninsula and presumably divided the paleo-distribution of S. officinalis. A substructured
and less diverse continental-Adriatic lineage (CAL, Hd = 0.426, π = 0.00106)
and a more diverse, purely Adriatic lineage (PAL, Hd = 0.403, π = 0.00257) do not
exhibit signs of recent demographic expansions and currently overlap on the
southeastern Adriatic coast, a region designated as the main glacial refugium of S.
officinalis.
All four populations from the continental Balkans comprising the continental
sub-lineage of CAL were almost fixed for a distinct haplotype which was rare in the
Adriatic sub-lineage of CAL and absent in PAL. Given the close genealogical relation of
that haplotype to the ancestral haplotype as inferred from a statistical parsimony
analysis and other features of these populations, they were characterized as relict and refugial...
Authors Key words
Salvia officinalis, Balkan, filogeografija, morfometrija, plastidni genom,
genetički diverzitet, disjunktan areal, glacijalni refugijum
Authors Key words
Salvia officinalis, the Balkans, phylogeography, morphometry, plastid
genome, genetic diversity, disjunctions, glacial refugia
Classification
581.9:582.929.2(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
zahvata jadransko primorje i zaleđe. Postavlja se međutim, pitanje autohtonosti
disjunktnih, kontinetalnih populacija u centralnom delu poluostrva, jer se ova termofilna
vrsta od davnina koristi u lekovite svrhe, pa postoji mogućnost da su ove populacije
antropogene, nastale nakon ledenog doba.
Da bi se utvrdila starost i poreklo ovih disjunktnih populacja uzorkovano je 8
populacija za molekularna i 11 populacija za morfmetrijska ispitivanja. Za
filogeografski deo istraživanja korišćene su sekvence dva intragenska spejsera
hloroplasta 3’rps16-5’trnK and rpl32-trnL. Detektovano je sedam haplotipova koji nisu
bili nasumično zastupljeni i poseduju filogeografsku strukturu, kao i visok ukupni
genetički diverzitet (HT = 0.695) i genetičku diferencijaciju (GST = 0.682).
Prema molekularnom satu i bajeziskoj analizi, razdvajanja predačkog genskog
pula S. officinalis na dve linije desilo se u pliocenu (pre 3,267 mil. godina), što se
podudara sa vremenom kada su centralni deo Balkana prekrile velike vodene površine i
po svoj prilici podelile pretpostavljeni predački areal S. officinalis. Strukturirana, manje
divergentna kontinetalno-primorska linija (CAL, Hd = 0.426, π = 0.00106) i
divergentnija isključivo primorska linija (PAL, Hd = 0.403, π = 0.00257) nemaju odlike
nedavne demografske ekspanzije i danas se preklapaju na jugoistočnom delu jadranskog
primorja, koje je označeno kao glavni glacijalni refugijum S. officinalis.
Četiri populacije iz kontinentalnog dela Balkanskog poluostrva, koje čine
kontinetalnu podliniju CAL odlikuje skoro isključivo prisustvo posebnog haplotipa koji
je redak u primorskoj podliniji CAL i odsutan u PAL. Zbog bliske genealoške veze ovog
i ancestralnog haplotipa prema parsimonijskoj statističkoj analizi, kao i zbog specifičnih
odlika kontinetalnih populacija, one su okarakterisane kao reliktne i refugijalne...
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.