Title
Novi oblici tercijarnih delatnosti i njihov uticaj na transformaciju privrednih struktura zemalja u razvoju
Creator
Nešović, Zoran S., 1958-
Copyright date
1994
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 26.06.1995.
Other responsibilities
mentor
Vasiljević, Vidoje
član komisije
Nikolić, Miodrag
član komisije
Rikalović, Gojko, 1951-
Academic Expertise
Društveno-humanističke nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Ekonomski fakultet
Alternative title
New forms of tertiary sector and their influence on transformation economy structures in developing countries
Publisher
[Z. Nešović]
Format
222 str.
description
Ekonomija / Economy
Abstract (sr)
Poslednje decenije ovog veka obeležile su promene pa
rticipacije
sektrora u ekonomskom razvoju kojima je tercijarni sektor do
bio
na značaju. Sektor koji je permanentno bio zapostavlj
en i čiji je
uticaj bio minimiziran, postao je lokomotiva ekonomsko
g
prosperiteta, naročito u razvijenim tržišnim ekonomijam
a.
Međusektorska preraspodela ekonomskog uticaja dinamičkog j
e
karaktera. Na početku ljudskog razvoja najznačajniji je b
io
primarni sektor sa poljoprivredom kao dominantnom gran
om
delatnosti. Prva industrijsko - tehnološka revolucija uslovi
la je da
na značaju dobije sekundarni sektor sa teškom industrijom
kao
vodećom granom, a najnovija, treća tehnološka revolucij
a gde su
nosioci razvoja kompjuterska tehnologija sa informacijom ka
o
osnovnim razvojnim resursom, doprinela je prosperite
tu servisnog
sektora koji se direktno bavi proizvodnjom, obradom i ra
zvojem
informacija.
Tehnološki napredak nije pozitivno delovao isključivo n
a razvoj
tercijarnog sektora, jer ne postoji delatnost u svakom o
d tri sektora
koja u sebi ne uključuje informaciju kao resurs. Stoga ne
postoji
bojazan da će razvijene tržišne ekonomije postati servi
sna,
uslužna društva sa zapostavljenim primarnim i sekundarni
m
sektorom. Pre bi se moglo govoriti o novim načinima zaj
edničkog
tržišnog delovanja i sektora međuzavisnosti koja je dan
as
izraženija nego ikada, bez obzira na povećani uticaj
tercijarnog
sektora.
Abstract (en)
Last decades of this century have brought about chang
es in the
sectors participation in economic development by which t
ertiary
sector assumed greater importance. The sector which has b
een
permanently neglected, and whose influence has been mi
nimized,
became a locomotive of the economic prosperity, part
icularly in
developed market economies.
Intersectoral redistribution of economic influence has
dynamic
characteristic. In the very beginning of the human deve
lopment
the primary sector with agriculture as dominant activit
y was the
most important one. First industrial and technological
revolution
attributed greater importance to the secondary (indus
trial) sector
with heavy industry as a leading branch, and new third
technology
with information as a main development resource has b
rought
prosperity to the tertiary sector which directly produces,
processes
and develops information.
Tehnological progress has not positively influenced o
nly the
tertiary sector but the others as well since there is
no activity in
either of the three sectors which does not include info
rmation as a
resource. Therefore there is no worry that developed
market
economies will become service producing societes that disr
egard
the primary and secondary sectors. It is rather a quest
ion of new
methods of the joint market action and sectoral interd
ependence
which is today more expressed than ever, regardless of
an
increased impact made by tertiary sector.
Authors Key words
direktna ulaganja, ekonomski razvoj, ekonomski sektori, industrijske zemlje, informaciona tehnologija,
komparativne prednosti,
privatizacija,
tercijarni sektor,
transnacionalne korporacije,
zemlje u razvoju
Authors Key words
comparative advantages, developing countries, direct investment,
economic development,
economic sectors,
industrial countries,
information technology,
privatization,
tertiary sector, transnational corporations
Type
Tekst
Abstract (sr)
Poslednje decenije ovog veka obeležile su promene pa
rticipacije
sektrora u ekonomskom razvoju kojima je tercijarni sektor do
bio
na značaju. Sektor koji je permanentno bio zapostavlj
en i čiji je
uticaj bio minimiziran, postao je lokomotiva ekonomsko
g
prosperiteta, naročito u razvijenim tržišnim ekonomijam
a.
Međusektorska preraspodela ekonomskog uticaja dinamičkog j
e
karaktera. Na početku ljudskog razvoja najznačajniji je b
io
primarni sektor sa poljoprivredom kao dominantnom gran
om
delatnosti. Prva industrijsko - tehnološka revolucija uslovi
la je da
na značaju dobije sekundarni sektor sa teškom industrijom
kao
vodećom granom, a najnovija, treća tehnološka revolucij
a gde su
nosioci razvoja kompjuterska tehnologija sa informacijom ka
o
osnovnim razvojnim resursom, doprinela je prosperite
tu servisnog
sektora koji se direktno bavi proizvodnjom, obradom i ra
zvojem
informacija.
Tehnološki napredak nije pozitivno delovao isključivo n
a razvoj
tercijarnog sektora, jer ne postoji delatnost u svakom o
d tri sektora
koja u sebi ne uključuje informaciju kao resurs. Stoga ne
postoji
bojazan da će razvijene tržišne ekonomije postati servi
sna,
uslužna društva sa zapostavljenim primarnim i sekundarni
m
sektorom. Pre bi se moglo govoriti o novim načinima zaj
edničkog
tržišnog delovanja i sektora međuzavisnosti koja je dan
as
izraženija nego ikada, bez obzira na povećani uticaj
tercijarnog
sektora.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.