Title
Fenotipska i genetska varijabilnost plodnosti nerasta
Creator
Savić, Radomir R., 1979-
Copyright date
2014
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno 3.0 Srbija (CC BY-NC 3.0)
License description
Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje dela, i prerade, ako se navede ime autora na način odredjen od strane autora ili davaoca licence. Ova licenca ne dozvoljava komercijalnu upotrebu dela. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc/3.0/rs/deed.sr_LATN Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 02.04.2015.
Other responsibilities
mentor
Petrović, Milica, 1952-
član komisije
Radojković, Dragan, 1965-
član komisije
Radović, Ivan, 1970-
član komisije
Stanković, Branislav, 1965-
član komisije
Radović, Čedomir
Academic Expertise
Tehničko-tehnološke nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Poljoprivredni fakultet
Alternative title
Phenotypic and genetic variability of boar fertility
Publisher
[ R. R. Savić]
Format
193 lista
description
Biotehničke nauke - Odgajivanje i reprodukcija domaćih i gajenih životinja / Biotechnical sciences - Breeding and reproduction of domestic and raised animals
Abstract (sr)
Fenotipska i genetska varijabilnost plodnosti nerasta ispitivana je na osnovu libida i osobina ejakulata, uspešnosti osemenjavanja, veličine legla plotkinja sa kojima su nerasti pareni i njihovih kćerki. Plodnost nerasta je ispitivana u zavisnosti od rase nerasta (švedski landras-ŠL, veliki jorkšir-VJ i durok-D), kombinacije parenja (čistorasno i ukrštanje), starosti nerasta (četiri klase), starosne kategorije krmača (prva tri prašenja), trajanja perioda od zalučenja legla do oplodnje (≤4, 5, 6, 7-50 dana), godine i sezone (zima, proleće, leto i jesen).
Podaci su analizirani primenom General Linear Model procedure. Primenom REML metode izvršena je ocena komponenti varijanse između i unutar nerasta za dve generacije (očevi i sinovi). Ocena koeficijenata heritabiliteta osobina veličine legla kćerki izvršena je metodom intra-klasne korelacije polusestara po ocu.
Osobine libida i ejakulata: trajanje pripreme za skok (T), ocena libida (OL), trajanje ejakulacije (E), volumen ejakulata (VOL), gustina (GUS), ocena pokretljivosti nativne sperme (NAT), ocena pokretljivosti razređene sperme (RAZ), broj proizvedenih doza po ejakulatu (BPD) varirale su pod uticajem genetskih i paragenetskih faktora. Za razliku od libida, VOL je ispoljio postepeni rast od 197,87 do 253,07 ml, dok su kvalitativna svojstva ejakulata (GUS; NAT i RAZ) pokazala poboljšanje ili relativno ujednačen nivo ispoljenosti (2,04; 3,98-3,99 i 3,95-3,96) do starosti nerasta oko dve godine. Uticaj visokih letnjih temperatura na libido, produkciju sperme i njenu fertilnu sposobnost bio je negativan. Ocenjeni koeficijenti ponovljivosti za osobine T, OL, E, VOL, GUS, NAT, RAZ i BPD iznosili su: 0,2491; 0,2013; 0,2472; 0,3511; 0,0875; 0,2363; 0,2074 i 0,0667, a pokazuju da se ispitivane osobine mogu poboljšati primenom selekcije. Utvrđene su manje varijanse između nerasta za sve osobine u generaciji sinova, koje nisu rezultat strože selekcije. Sinovi su imali prosečno duže trajanje vremena do skoka i slabiju ocenu libida, što ukazuje na potrebu poboljšanja ispitivanih osobina.
Reproduktivna efikasnost nerasta može se ocenjivati na osnovu procenta povađanja (PPO, %) i prašenja (PPR, %). Prosečna vrednost PPO plotkinja parenih sa nerastima tri rase iznosila je 11,70% i varirala je od 4,82% do 28,04%, dok je vrednost PPR prosečno iznosila 81,40% sa variranjem od 63,55% do 90,00%...
Authors Key words
rasa, nerast, otac, libido, ejakulat, procenat povađanja i prašenja, veličina legla, plotkinje, kćeri, rang
Authors Key words
breed, boar, sire, libido, ejaculate, return rate and farrowing rate, litter size, breeding females, daughters, rank
Classification
636.4.082.454(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Fenotipska i genetska varijabilnost plodnosti nerasta ispitivana je na osnovu libida i osobina ejakulata, uspešnosti osemenjavanja, veličine legla plotkinja sa kojima su nerasti pareni i njihovih kćerki. Plodnost nerasta je ispitivana u zavisnosti od rase nerasta (švedski landras-ŠL, veliki jorkšir-VJ i durok-D), kombinacije parenja (čistorasno i ukrštanje), starosti nerasta (četiri klase), starosne kategorije krmača (prva tri prašenja), trajanja perioda od zalučenja legla do oplodnje (≤4, 5, 6, 7-50 dana), godine i sezone (zima, proleće, leto i jesen).
Podaci su analizirani primenom General Linear Model procedure. Primenom REML metode izvršena je ocena komponenti varijanse između i unutar nerasta za dve generacije (očevi i sinovi). Ocena koeficijenata heritabiliteta osobina veličine legla kćerki izvršena je metodom intra-klasne korelacije polusestara po ocu.
Osobine libida i ejakulata: trajanje pripreme za skok (T), ocena libida (OL), trajanje ejakulacije (E), volumen ejakulata (VOL), gustina (GUS), ocena pokretljivosti nativne sperme (NAT), ocena pokretljivosti razređene sperme (RAZ), broj proizvedenih doza po ejakulatu (BPD) varirale su pod uticajem genetskih i paragenetskih faktora. Za razliku od libida, VOL je ispoljio postepeni rast od 197,87 do 253,07 ml, dok su kvalitativna svojstva ejakulata (GUS; NAT i RAZ) pokazala poboljšanje ili relativno ujednačen nivo ispoljenosti (2,04; 3,98-3,99 i 3,95-3,96) do starosti nerasta oko dve godine. Uticaj visokih letnjih temperatura na libido, produkciju sperme i njenu fertilnu sposobnost bio je negativan. Ocenjeni koeficijenti ponovljivosti za osobine T, OL, E, VOL, GUS, NAT, RAZ i BPD iznosili su: 0,2491; 0,2013; 0,2472; 0,3511; 0,0875; 0,2363; 0,2074 i 0,0667, a pokazuju da se ispitivane osobine mogu poboljšati primenom selekcije. Utvrđene su manje varijanse između nerasta za sve osobine u generaciji sinova, koje nisu rezultat strože selekcije. Sinovi su imali prosečno duže trajanje vremena do skoka i slabiju ocenu libida, što ukazuje na potrebu poboljšanja ispitivanih osobina.
Reproduktivna efikasnost nerasta može se ocenjivati na osnovu procenta povađanja (PPO, %) i prašenja (PPR, %). Prosečna vrednost PPO plotkinja parenih sa nerastima tri rase iznosila je 11,70% i varirala je od 4,82% do 28,04%, dok je vrednost PPR prosečno iznosila 81,40% sa variranjem od 63,55% do 90,00%...
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.