Title
Prozodijski markeri citiranog govora u razgovornom jeziku
Creator
Panić, Natalija, 1977-
Copyright date
2012
Object Links
Select license
Autorstvo 3.0 Srbija (CC BY 3.0)
License description
Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje dela, i prerade, ako se navede ime autora na način odredjen od strane autora ili davaoca licence, čak i u komercijalne svrhe. Ovo je najslobodnija od svih licenci. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/rs/deed.sr_LATN Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 18.04.2013.
Other responsibilities
mentor
Polovina, Vesna, 1953-
član komisije
Moskovljević-Popović, Jasmina, 1960- code: 01912)
član komisije
Kašić, Zorka, 1949-
Academic Expertise
Društveno-humanističke nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Filološki fakultet
Alternative title
Prosodic markers of quoted speech in conversational discourse: doctoral dissertation
Publisher
[N. Panić]
Format
PDF/A (248 listova)
description
Lingvistika - Fonetika / Linguistics - Phonetics
Abstract (sr)
U fokusu ovog istraživanja su promene na planu prozodije (u tempu govora,
visini glasa, glasnoći) koje se dešavaju prilikom direktnog citiranja. Cilj ovog
istraživanja je pronaći na koje načine govornik koristi prozodijska obeležja da bi
odvojio citirani materijal od ostatka svog iskaza. Pored ovog sloja markiranja citiranog
govora pratili smo i sloj paralingvističkih obeležja. U ovom istraživanju pod
paralingvističkim obeležjima se podrazumevaju modifikacije glasa (nazalizacija,
škriputav glas, itd.) sa jedne strane, i gestovi koji prate govor, sa druge strane.
S obzirom da je ovo istraživanje u domenu konverzacione analize, ova
prozodijska obeležja su analizirana sa auditivnog aspekta, a ne sa akustičkog aspekta.
Načinjen je korpus od 10 sati video-snimaka televizijskih emisija razgovornog tipa i 10
sati audio-snimaka spontanih privatnih razgovora, koji je zatim transkribovan, i
anotirani su prozodijski i paralingvistički elementi.
Analizirali smo ova prozodijska obeležja u slučajevima citiranja gde je prisutan
leksičko-sintaksički marker (verba dicendi i novi markeri citiranja) i gde citiranje nije
bilo markirano leksičko-sintaksički. Naša analiza pokazuje da promene u prozodijskim
obeležjima imaju vrlo značajnu ulogu u odvajanju citiranog govora od ostatka iskaza
aktuelnog govornika, bez obzira da li je citirani materijal uveden leksičko-sintaksičkim
markerom ili ne. Prozodijski i paralingvistički sloj bili su od izuzetnog značaja kada je u
pitanju citiranje bez leksičko-sintaksičkog markera.
U situacijama citiranja govornik koristi promene u prozodijskim i
paralingvističkim obeležjima ne samo da odvoji svoj govor od citiranog materijala, već i
da „imitira“ „originalnog/e“ govornika/e, da neposrednije deluje na sagovornika, kao i
da evaluira „originalni“ iskaz / sagovornika / kontekst.
ii
Poredeći situacije citiranja u formalnim i neformalnim razgovorima, došli smo
do rezultata koji ukazuju na to da su promene u prozodiji i paralingvističkom sloju veće
u neformalnim situacijama, bez obzira koji je tip leksičko-sintaksičkog markera citiranja
upotrebljen, kao i bez obzira da li je prisutan leksičko-sintaksički marker ili ne.
Zapravo, pokazala se kao netačna opšta pretpostavka da će upotrebljavanje prozodijskih
i paralingvističkih promena biti bogatije u slučajevima sa novim markerima citiranja
(„like“, „go“, „kao“, „krene“, itd.) u odnosu na slučejeve koji su uvedeni uobičajenim
glagolima govorenja.
Rezultati ovog istraživanja pokazuju da prozodijska obeležja predstavljaju vrlo
značajne markere citiranja, ali ne obeležavaju citiranje uvek sva prozodijska obeležja
simultano. Naime, promene različitih prozodijskih obeležja mogu imati različite uloge u
obeležavanju citiranja: promena nekog prozodijskog obeležja, npr. tempa govora, može
markirati početak citiranja, a promena u nekom drugom prozodijskom obeležju, npr.
glasnoći, može obeležiti kraj citiranja. Osim toga, promene na planu prozodije prilikom
složenog fenomena kakvo je citiranje, po našem mišljenju, ne treba posmatrati odvojeno
od paralingvističkih obeležja, koja imaju izuzetnu važnost u komunikaciji licem u lice.
Abstract (en)
This research is focused on prosodic features: speech rate (i.e. tempo), pitch and
loudness as markers of direct quotation. The aim of this research is to find out in which
ways the speaker uses prosodic features to separate quoted material from his own actual
speech. Along with that layer of marking quoted speech, the layer of paralinguistic
features is investigated as well. In this research, paralinguistic features are divided into
two main categories: modifications of voice quality (nasalisation, shrieky voice, etc.)
and gestures that accompany speech.
Since this research is in the scope of conversational analysis, these prosodic
features were investigated by focusing on the auditory, functional aspect of speech. Our
corpus consisted of 10 hours of video-recorded TV talk-shows and 10 hours of audiorecorded
spontaneous private conversations, which were transcribed and annotated for
prosodic variations and paralinguistic features.
We analysed these prosodic features in the cases of quotation with lexicalsyntactic
framings (verba dicendi and the new quotatives) and without this type of
framings. Our analysis shows that the prosodic shifts can have very important role in
delimitating speaker’s actual speech from quoted speech, whether introduced by the
means of lexical-syntactic quotatives or not. Prosodic and paralinguistic features were
crucial in the cases where no lexical-syntactic quotative was present.
In the situations of quoting, the speaker uses variations in prosody and changes
in paralinguistic layer of speech not only to delimitate his words from the words of
”original” speaker, but also in order to ”immitate” the ”original” speaker(s), to create
listener’s involvement, to evaluate the “original” utterance / speaker / context.
Comparing the situations of quoting in the formal and informal conversations,
our results show that the changes in prosody and in paralinguistic layer were greater in
informal situations, regardless of the type of lexical-syntactic marker, or the presence /
iv
absence of lexical marker. In fact, the general assumption that the usage of prosodic and
paralinguistic features will be richer if the quotation is introduced by the new quotative
(“like”, “go”, etc) than in cases where quotation is introduced by usual verba dicendi
was proved wrong.
The results of this research show that prosodic features can play significant role
in framing quoted speech, but not always all prosodic features simultaneously frame
quoted speech. In other words, the changes in different prosodic features can have
different roles in marking quoted material: the change in a certain prosodic feature, for
example speech rate, can mark the beginning of quotation, and some other prosodic
feature, such as change in loudness, can mark the end of quotation. Apart from that,
changes in prosody in the complex fenomenon like quoted speech should not be
investigated separately, but, we argue, along with paralinguistic features, which have
very important supporting role in face-to-face conversations.
Authors Key words
prozodijska obeležja, paralingvistička obeležja, citirani govor, verba
dicendi, novi markeri citiranja, formalni diskurs, neformalni diskurs
Authors Key words
prosodic features, paralinguistic features, quoted speech, verba dicendi, new
quotatives, formal discourse, informal discourse
Classification
81
Subject
Prozodija
Type
Tekst
Abstract (sr)
U fokusu ovog istraživanja su promene na planu prozodije (u tempu govora,
visini glasa, glasnoći) koje se dešavaju prilikom direktnog citiranja. Cilj ovog
istraživanja je pronaći na koje načine govornik koristi prozodijska obeležja da bi
odvojio citirani materijal od ostatka svog iskaza. Pored ovog sloja markiranja citiranog
govora pratili smo i sloj paralingvističkih obeležja. U ovom istraživanju pod
paralingvističkim obeležjima se podrazumevaju modifikacije glasa (nazalizacija,
škriputav glas, itd.) sa jedne strane, i gestovi koji prate govor, sa druge strane.
S obzirom da je ovo istraživanje u domenu konverzacione analize, ova
prozodijska obeležja su analizirana sa auditivnog aspekta, a ne sa akustičkog aspekta.
Načinjen je korpus od 10 sati video-snimaka televizijskih emisija razgovornog tipa i 10
sati audio-snimaka spontanih privatnih razgovora, koji je zatim transkribovan, i
anotirani su prozodijski i paralingvistički elementi.
Analizirali smo ova prozodijska obeležja u slučajevima citiranja gde je prisutan
leksičko-sintaksički marker (verba dicendi i novi markeri citiranja) i gde citiranje nije
bilo markirano leksičko-sintaksički. Naša analiza pokazuje da promene u prozodijskim
obeležjima imaju vrlo značajnu ulogu u odvajanju citiranog govora od ostatka iskaza
aktuelnog govornika, bez obzira da li je citirani materijal uveden leksičko-sintaksičkim
markerom ili ne. Prozodijski i paralingvistički sloj bili su od izuzetnog značaja kada je u
pitanju citiranje bez leksičko-sintaksičkog markera.
U situacijama citiranja govornik koristi promene u prozodijskim i
paralingvističkim obeležjima ne samo da odvoji svoj govor od citiranog materijala, već i
da „imitira“ „originalnog/e“ govornika/e, da neposrednije deluje na sagovornika, kao i
da evaluira „originalni“ iskaz / sagovornika / kontekst.
ii
Poredeći situacije citiranja u formalnim i neformalnim razgovorima, došli smo
do rezultata koji ukazuju na to da su promene u prozodiji i paralingvističkom sloju veće
u neformalnim situacijama, bez obzira koji je tip leksičko-sintaksičkog markera citiranja
upotrebljen, kao i bez obzira da li je prisutan leksičko-sintaksički marker ili ne.
Zapravo, pokazala se kao netačna opšta pretpostavka da će upotrebljavanje prozodijskih
i paralingvističkih promena biti bogatije u slučajevima sa novim markerima citiranja
(„like“, „go“, „kao“, „krene“, itd.) u odnosu na slučejeve koji su uvedeni uobičajenim
glagolima govorenja.
Rezultati ovog istraživanja pokazuju da prozodijska obeležja predstavljaju vrlo
značajne markere citiranja, ali ne obeležavaju citiranje uvek sva prozodijska obeležja
simultano. Naime, promene različitih prozodijskih obeležja mogu imati različite uloge u
obeležavanju citiranja: promena nekog prozodijskog obeležja, npr. tempa govora, može
markirati početak citiranja, a promena u nekom drugom prozodijskom obeležju, npr.
glasnoći, može obeležiti kraj citiranja. Osim toga, promene na planu prozodije prilikom
složenog fenomena kakvo je citiranje, po našem mišljenju, ne treba posmatrati odvojeno
od paralingvističkih obeležja, koja imaju izuzetnu važnost u komunikaciji licem u lice.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.