Title
Procena i prognoza ekohemijskog statusa reka Srbije uz optimizaciju i evaluaciju metoda za statističku obradu baza podataka dugoročnog monitoringa
Creator
Ilijević, Konstantin. 1980-
Copyright date
2015
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno 3.0 Srbija (CC BY-NC 3.0)
License description
Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje dela, i prerade, ako se navede ime autora na način odredjen od strane autora ili davaoca licence. Ova licenca ne dozvoljava komercijalnu upotrebu dela. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc/3.0/rs/deed.sr_LATN Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 29.09.2015.
Other responsibilities
mentor
Gržetić, Ivan. 1952-
član komisije
Popović, Aleksandar.
član komisije
Jovančićević, Branimir, 1962-
član komisije
Jevremović, Vesna.
Academic Expertise
Prirodno-matematičke nauke
Academic Title
-
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Hemijski fakultet
Alternative title
The assessment and forecast of ecochemical status of serbian rivers with the optimization and evaluation of methods for statistical analysis of databases of long-term monitoring.
Publisher
[K. Ilijević]
Format
XV, 174, 3 lista
description
Hemija-Hemija životne sredine / Chemistry-Environmental chemistry
Abstract (sr)
Institucije poput Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije sprovode višedecenijske programe monitoringa ključnih ekohemijskih parametara, u okviru kojih su nastale baze podataka sa ogromnim brojem merenja. Ova disertacija obrađuje bazu podataka koja je proizvod monitoringa reka Srbije u periodu od 1992. do 2006. godine.
Cilj rada je bio da se u okviru prikupljenih podataka ispita da li postoje vremenski i prostorni trendovi, a da se potom detektovani trendovi kvantifikuju. U okviru vremenskih trendova posebno su istraživane sezonske oscilacije posmatranih ekohemijskih parametara. Ispitivane su međusobne relacije njihovih vremenskih i prostornih promena. Centralno mesto u istraživanju zauzima Dunav, zato što je u pitanju važna internacionalna reka, pri čemu skoro celokupna teritorija Republike Srbije pripada njegovom slivu. Stoga je bitno naći odgovor na pitanje da li se ekohemijski status Dunava pogoršava, poboljšava ili stagnira nakon proticanja kroz Srbiju. Takođe je bilo interesantno utvrditi kako na Dunav utiču pritoke čije se ušće nalazi na teritoriji Srbije. Sava, Tisa i Velika Morava se izdvajaju od ostalih pritoka po tome što je Sava najveća pritoka, Tisa je najduža, a Velika Morava je najveća reka Srbije. Pored uticaja pritoka ispitivan je i uticaj ostalih velikih izvora zagađenja poput grada Beograda i potencijal Dunava za samoprečišćavanje.
Obrada rezultata se nije zaustavila samo na empirijskom pristupu, koji se isključivo oslanja na iskustvo i subjektivne procene istraživača. Da bi se dobile objektivne procene i izveli zaključci visoke pouzdanosti, bilo je neophodno sastaviti i primeniti odgovarajuću statističku proceduru. Podaci koji potiču iz životne sredine su opterećeni mnoštvom ometajućih faktora kao što su: prisustvo ekstremnih vrednosti, odstupanja od normalne...
Abstract (en)
Institutions such as Republic Hydrometerogical Service conduct during many decades monitoring programs of crucial eco-chemical parameters. They have produced data bases with huge amounts of measurements. This dissertation is based on data base which originated from the monitoring of Serbian rivers in the period which spans from years 1992 to 2006.
Goal of this dissertation was explore if collected data possess any temporal or spatial trends, and if so, to quantify them. Among temporal trends, special attention was paid to seasonal oscillations of analyzed eco-chemical parameters. Mutual relations of temporal and spatial changes between different eco-chemical parameters were explored. The Danube was in the center of this research because it is important international river. Almost whole of the Serbian territory belongs to its basin, therefore it was very important to find whether eco-chemical status of the river is decreased, increased of stagnates as the Danube flows through Serbia. Another interesting issue was to explore influence of the major tributaries whose mouth is located within Serbia. The Sava, the Tisa and The Velika Morava were chosen among other tributaries, because the Sava is the biggest tributary, the Tisa is the longest and the Velika Morava is the biggest Serbian tributary. Influence of the Belgrade city and other large pollution sources was explored, beside the influence of the tributaries. Self-purification potential of the Danube was also assessed.
Data processing was not limited to the empirical approach which is highly dependent on the experience and subjectivity of the researcher. In order to gain objective assessments and highly accurate conclusions, it was necessary to obtain and apply appropriate statistical procedure. Environmental data is burdened with various nuisance factors such as: presence...
Authors Key words
dugoročni monitoring, vremenski i prostorni trendovi, Dunav, uticaj pritoka, ANOVA, post-hoc testovi, sezonalnost, heteroskedastičnost, nutrijenti.
Authors Key words
long-term monitoring, temporal and spatial trends, Danube, tributary influence, ANOVA, post-hoc tests, seasonality, heteroscedasticity, nutrients.
Type
Tekst
Abstract (sr)
Institucije poput Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije sprovode višedecenijske programe monitoringa ključnih ekohemijskih parametara, u okviru kojih su nastale baze podataka sa ogromnim brojem merenja. Ova disertacija obrađuje bazu podataka koja je proizvod monitoringa reka Srbije u periodu od 1992. do 2006. godine.
Cilj rada je bio da se u okviru prikupljenih podataka ispita da li postoje vremenski i prostorni trendovi, a da se potom detektovani trendovi kvantifikuju. U okviru vremenskih trendova posebno su istraživane sezonske oscilacije posmatranih ekohemijskih parametara. Ispitivane su međusobne relacije njihovih vremenskih i prostornih promena. Centralno mesto u istraživanju zauzima Dunav, zato što je u pitanju važna internacionalna reka, pri čemu skoro celokupna teritorija Republike Srbije pripada njegovom slivu. Stoga je bitno naći odgovor na pitanje da li se ekohemijski status Dunava pogoršava, poboljšava ili stagnira nakon proticanja kroz Srbiju. Takođe je bilo interesantno utvrditi kako na Dunav utiču pritoke čije se ušće nalazi na teritoriji Srbije. Sava, Tisa i Velika Morava se izdvajaju od ostalih pritoka po tome što je Sava najveća pritoka, Tisa je najduža, a Velika Morava je najveća reka Srbije. Pored uticaja pritoka ispitivan je i uticaj ostalih velikih izvora zagađenja poput grada Beograda i potencijal Dunava za samoprečišćavanje.
Obrada rezultata se nije zaustavila samo na empirijskom pristupu, koji se isključivo oslanja na iskustvo i subjektivne procene istraživača. Da bi se dobile objektivne procene i izveli zaključci visoke pouzdanosti, bilo je neophodno sastaviti i primeniti odgovarajuću statističku proceduru. Podaci koji potiču iz životne sredine su opterećeni mnoštvom ometajućih faktora kao što su: prisustvo ekstremnih vrednosti, odstupanja od normalne...
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.