Title
Istorija i fikcija u romanima Dona Delila
Creator
Vukotić, Aleksandra Č. 1984-
Copyright date
2016
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Committee report
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 08.07.2016.
Other responsibilities
mentor
Paunović, Zoran, 1962-
Academic Expertise
Društveno-humanističke nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Filološki fakultet
Alternative title
History and fiction in the novels of Don Delillo; История и вымысел в романах Дона Делилло
Publisher
[A. Vukotić]
Format
245 listova
description
Društveno-humanističke nauke - Filološke nauke / Social Sciences and Humanities - Philology
Abstract (sr)
Rad se bavi pitanjima istorije i fikcije u prozi Dona DeLila, jednog od najistaknutijih pisaca
savremene američke književnosti. Istoriju u kontekstu DeLilove poetike posmatramo i kao
istoriju u širem smislu, kao akumulirano znanje i iskustvo, ali i kao istoriografiju, odnosno
pokušaj da se prošlost uobliči i razume u okvirima naučnog diskursa. Tako i termin fikcija
ujedno koristimo kao pojam koji upućuje na imaginarno i izmaštano, ali i na prozu, roman,
umetnički diskurs. U radu stoga razmatramo pitanja istorijskog i istoriografskog,
imaginarnog i umetničkog u stvaralaštvu Dona DeLila, i to prevashodno u romanima
Ratnerova zvezda (1976), Beli šum (1985), Vaga (1988), Mao II (1991), Podzemlje (1997),
Padač (2007) i Tačka Omega (2010). Stilska, tematska i konceptualna raznolikost
odabranih dela omogućava nam praćenje razvoja istorijske svesti u romanesknom svetu
ovog autora, koji karakteriše obilje sučeljenih perspektiva preuzetih iz raznovrsnih
umetničkih i vanumetničkih oblasti. Osim književnih žanrova i drugih umetničkih formi, od
slikarstva i arhitekture do filma i fotografije, opus Dona DeLila uključuje i diskurs drugih
disciplina, poput filozofije, istoriografije, sociologije i politike, matematike, fizike i
astrofizike, sve do teologije, mistike i astrologije. Stoga takvom izuzetno bogatom i
raznolikom opusu u ovom radu pristupamo transdisciplinarno, ukrštanjem književnih,
kulturoloških, istorijskih, političkih i filozofskih teorija. Nakon kraćeg uvoda u poetiku
Dona DeLila u svetlu njegovog zanimanja za istoriju, u prvom poglavlju dajemo kritički
pregled najznačajnijih teorija koje obrađuju odnos istorije i fikcije, a koje su nam pomogle
da definišemo DeLilov složen pristup ovoj temi: od pozitivističkih pogleda na istoriju,
preko teorije o „istorijskoj imaginaciji“ i ideje istorije kao „imaginarnog izlaganja“, teorija
o poetskoj i istorijskoj iluziji, istorije kao književnog žanra i romana „istoriografske
metafikcije“, do „metafizike unutrašnjeg iskustva“ i teorija koje prevazilaze okvire teksta i
diskursa. U drugom poglavlju se bavimo istorijom kao tematskim i pripovedačkim okvirom
u DeLilovom stvaralaštvu, od autorovog „osećaja“ istorije i uloge pojedinca u istoriji, do
pripovedačkih postupaka kojima se preispituju mehanizmi stvaranja istorijskog narativa. Potonje pitanje podrobnije obrađujemo u trećem poglavlju, u svetlu tehno-kulture i diskursa
modernih i novih medija, te u navedenim romanima pratimo povećanje napetosti između
istorije i fikcije sa tehnološkim napretkom. Konačno, poslednje poglavlje se bavi
neuhvatljivom tajnom istorije, koja u DeLilovim romanima ostaje izvan domašaja ljudskog
razumevanja, kao nepresušni izvor inspiracije koja pokreće maštu naučnika i umetnika. U
ovom poglavlju ujedno razmatramo odnos nauke, teologije, mistike i umetnosti kao
različitih sfera ljudske delatnosti kroz koje pojedini DeLilovi junaci pokušavaju da pronađu
smisao u istoriji.
Abstract (en)
This thesis explores the questions of history and fiction in the novels of Don DeLillo, one
of the most distinguished contemporary American authors. In this study, history is
understood both as the wealth of accumulated knowledge and experience, and as
historiography, the textual practice of writing historical experience in order to define it
within scientific discourse. Similarly, the term fiction is used both in the sense of
imagination and fancy on the one hand, and the genre of the novel and artistic discourse in
general on the other. Hence, this thesis is concerned with the problems of the historical and
the historiographic, the imaginary and the artistic in Don DeLillo's opus, primarily in
Ratner's Star (1976), White Noise (1985), Libra (1988), Mao II (1991), Underworld (1997),
Falling Man (2007) and Point Omega (2010). The stylistic, thematic and conceptual
diversity of these selected novels allows the development of a historical consciousness to
be followed in these works, which are characterized by an abundance of largely conflicting
perspectives taken from various artistic and non-artistic fields. Apart from different literary
and other art forms, from architecture and fine arts to photography and film, DeLillo's
oeuvre also borrows from the discourse of other disciplines, including philosophy, history,
sociology and politics, mathematics, physics and astrophysics, theology, mysticism and
astrology. Therefore, this thesis combines literary, cultural, historical, political and
philosophical theories in order to approach such a diverse oeuvre from a transdisciplinary
stance. After a short introduction to Don DeLillo's poetics in the light of his interest in
history, the first chapter presents a critical review of some of the important theoretical
concepts and hypotheses which help define the author's complex approach to this subject
matter. These are the theories which analyze the boundaries and common grounds of
fictional and factual discourses: from the positivist view of history as science to the theory
of “historical imagination” and the concept of history as “imaginary narration,” theories of
poetic and historical illusion, history as a literary genre and the genre of “historiographic
metafiction,” to the “metaphysics of inner experience” and theories beyond the textual and discursive. The second chapter explores history as a thematic and narrative framework in
DeLillo's novels, from the author's “sense of history” and the role of an individual in
history, to the narrative strategies and techniques which examine the process of the writing
of history. The latter is discussed in more detail in the third chapter, in the context of
technoculture and the discourse of modern and new media, as we perceive an increase in
the tension between history and fiction with the development of technology. Finally, the
last chapter discusses the unfathomable secret of history, which remains forever out of
reach, as a perpetual source of inspiration for DeLillo’s characters of artists and scholars. In
this part we also explore the relations of science, technology, theology, mysticism and art
as different spheres of human activity through which characters in DeLillo’s novels try to
make sense of history.
Authors Key words
DeLilo, istorija, fikcija, imaginacija, mediji, tehnologija, nauka, umetnost,
misterija
Authors Key words
DeLillo, history, fiction, imagination, media, technology, science, art, mystery
Classification
821.111(73).09-31 DeLillo D.(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Rad se bavi pitanjima istorije i fikcije u prozi Dona DeLila, jednog od najistaknutijih pisaca
savremene američke književnosti. Istoriju u kontekstu DeLilove poetike posmatramo i kao
istoriju u širem smislu, kao akumulirano znanje i iskustvo, ali i kao istoriografiju, odnosno
pokušaj da se prošlost uobliči i razume u okvirima naučnog diskursa. Tako i termin fikcija
ujedno koristimo kao pojam koji upućuje na imaginarno i izmaštano, ali i na prozu, roman,
umetnički diskurs. U radu stoga razmatramo pitanja istorijskog i istoriografskog,
imaginarnog i umetničkog u stvaralaštvu Dona DeLila, i to prevashodno u romanima
Ratnerova zvezda (1976), Beli šum (1985), Vaga (1988), Mao II (1991), Podzemlje (1997),
Padač (2007) i Tačka Omega (2010). Stilska, tematska i konceptualna raznolikost
odabranih dela omogućava nam praćenje razvoja istorijske svesti u romanesknom svetu
ovog autora, koji karakteriše obilje sučeljenih perspektiva preuzetih iz raznovrsnih
umetničkih i vanumetničkih oblasti. Osim književnih žanrova i drugih umetničkih formi, od
slikarstva i arhitekture do filma i fotografije, opus Dona DeLila uključuje i diskurs drugih
disciplina, poput filozofije, istoriografije, sociologije i politike, matematike, fizike i
astrofizike, sve do teologije, mistike i astrologije. Stoga takvom izuzetno bogatom i
raznolikom opusu u ovom radu pristupamo transdisciplinarno, ukrštanjem književnih,
kulturoloških, istorijskih, političkih i filozofskih teorija. Nakon kraćeg uvoda u poetiku
Dona DeLila u svetlu njegovog zanimanja za istoriju, u prvom poglavlju dajemo kritički
pregled najznačajnijih teorija koje obrađuju odnos istorije i fikcije, a koje su nam pomogle
da definišemo DeLilov složen pristup ovoj temi: od pozitivističkih pogleda na istoriju,
preko teorije o „istorijskoj imaginaciji“ i ideje istorije kao „imaginarnog izlaganja“, teorija
o poetskoj i istorijskoj iluziji, istorije kao književnog žanra i romana „istoriografske
metafikcije“, do „metafizike unutrašnjeg iskustva“ i teorija koje prevazilaze okvire teksta i
diskursa. U drugom poglavlju se bavimo istorijom kao tematskim i pripovedačkim okvirom
u DeLilovom stvaralaštvu, od autorovog „osećaja“ istorije i uloge pojedinca u istoriji, do
pripovedačkih postupaka kojima se preispituju mehanizmi stvaranja istorijskog narativa. Potonje pitanje podrobnije obrađujemo u trećem poglavlju, u svetlu tehno-kulture i diskursa
modernih i novih medija, te u navedenim romanima pratimo povećanje napetosti između
istorije i fikcije sa tehnološkim napretkom. Konačno, poslednje poglavlje se bavi
neuhvatljivom tajnom istorije, koja u DeLilovim romanima ostaje izvan domašaja ljudskog
razumevanja, kao nepresušni izvor inspiracije koja pokreće maštu naučnika i umetnika. U
ovom poglavlju ujedno razmatramo odnos nauke, teologije, mistike i umetnosti kao
različitih sfera ljudske delatnosti kroz koje pojedini DeLilovi junaci pokušavaju da pronađu
smisao u istoriji.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.