Title
Ekonometrijsko modeliranje efikasnosti i održivosti javne potrošnje u evropskim zemljama
Creator
Glavaški, Olgica B.
Copyright date
2016
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno 3.0 Srbija (CC BY-NC 3.0)
License description
Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje dela, i prerade, ako se navede ime autora na način odredjen od strane autora ili davaoca licence. Ova licenca ne dozvoljava komercijalnu upotrebu dela. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc/3.0/rs/deed.sr_LATN Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Committee report
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 10.06.2016.
Other responsibilities
mentor
Dragutinović Mitrović, Radmila
član komisije
Arsić, Milojko, 1964-
član komisije
Jovičić, Milena, 1944-
član komisije
Josifidis, Kosta, 1953-
Academic Expertise
Društveno-humanističke nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Ekonomski fakultet
Group
Katedra za statistiku i matematiku
Alternative title
Econometric modeling of efficiency and sustainability of public expenditure in European countries
Publisher
[O. Glavaški]
Format
322 lista
description
Društvene nauke / Ekonometrija
description
Social sciences / econometrics
Abstract (sr)
U ovom radu se analizira fiskalna održivost, uticaj javne potrošnje na produbljivanje
fiskalnog deficita i efikasnost politika javne potrošnje u 28 ekonomija Evropske Unije u
periodu 1995-2014. godine, u okviru ekonometrijskih metoda nestacionarnih
heterogenih panela, sa zavisnošću uporednih podataka.
Fiskalna održivost je analizirana objedinjenjem pristupa o fiskalnoj održivosti
zasnovanog na varijablama toka i pristupa na bazi modela stok-tok sa ciljem da se
istraži drugi sloj kointegracije između javnog duga i javne potrošnje. Kako bi se
obuhvatili heterogeni parametri i zavisnost po uporednim podacima u analiziranom
uzorku panela, korišćen je metod (združenih) grupnih sredina i metodi sa zajedničkim
korelisanim faktorima. Rezultati kointegracione analize upućuju da postoji slaba
održivost, dok rezultati multikointegracionog pristupa pružaju heterogenu evidenciju o
dubljoj kointegraciji, izdvajajući grupe ekonomija u kojima fiskalne vlasti prilagođavaju
javnu potrošnju kako bi stabilizovale javni dug, u odnosu na ad hoc promene javne
potrošnje.
Pri istraživanju uticaja politika javne potrošnje na fiskalni deficit, upoređivani su
rezultati dobijeni u klasičnim modelima panela prilagođenim kako bi obuhvatili uslovnu
heterogenost i nestacionarnost, sa novim metodama zasnovanim na pristupu sa
zajedničkim korelisanim faktorima. Dijagnostički testovi pokazuju da su preferabilni
metodi koji obuhvataju neidentifikovane zajedničke faktore i zavisnost uporednih
podataka. Determinante koje doprinose i remete fiskalnu ravnotežu su identifikovane,
pri čemu u homogenom i heterogenom modelu izdaci za penzije predstavljaju važan
remetilački faktor. U zemljama u kojima nije značajno faktorsko opterećenje, nije
značajno ni prilagođavanje ravnotežnoj vezi, niti uticaj politika javne potrošnje na
fiskalni deficit, upućujući da je pridržavanje fiskalnog okvira EU ključni faktor
održivosti.
Analiza efikasnosti diskrecionih mera na području politika socijalnog
osiguranja, zdravstva i obrazovanja pri ispunjenju postavljenih ciljeva, ukazuje da
postoji izražena heterogenost među članicama EU. Rezultati se ne mogu uopštiti za
grupe evropskih zemalja (stare članice/emergentne ekonomije Evrope), jer postoje veće
sličnosti između definisanih grupa, nego unutar grupa. Ispostavlja se da pristupanje EU
ne znači automatsko poboljšanje u fiskalnoj politici, ali su pozitivna iskustva u
kontekstu najbolje prakse zabeležena u određenim emergentnim ekonomijama Evrope.
Abstract (en)
This paper analyzes fiscal sustainability, public expenditure influence on fiscal deficit
deepening and efficiency of public expenditure policies in 28 countries of the European
Union in the period 1995-2014, within econometric framework of nonstationary
heterogeneous panels with cross-sectional dependence.
Fiscal sustainability is analyzed by unifying the approach for fiscal sustainability
testing based on flow variables, and the approach based on stock-flow models, with the
aim to investigate second layer of cointegration, between public debt and public
expenditure. In order to obtain heterogeneous parameters and cross-sectional
dependency in analyzed sample, (pooled) mean group and common correlated factors
approach are used. The results of cointegration analysis point to weak sustainability,
while results of multicointegration approach provide heterogeneous evidence of deeper
cointegration, distinguishing groups of economies in which fiscal authorities adjust their
public expenditure in order to stabilize public debt, relative to ad hoc changes in public
expenditures.
In exploring public expenditure influence on fiscal deficit, we compared the
results obtained by standard panel estimators modified to encompass restricted
heterogeneity and nonstationarity, and results obtained by using estimators from
common correlated factors approach. Diagnostic tests showed that preferable estimators
are those which account for unobserved common factors incorporating cross-section
dependence. The determinants which contribute and disturb fiscal balance are identified.
According to the main findings of the paper pension expenditure is important
disturbance factor. In economies with nonsignificant factor loadings, fiscal adjustment
is not significant, nor public expenditure influence on fiscal deficit, indicating that
compliance with EU fiscal framework is crucial factor of fiscal sustainability.
Analysis of discretionary measures efficiency in the area of social insurance,
health and education policies in meeting goals, indicates that there is a significant
heterogeneity among the EU member states. The results could not be generalized to the
groups of European countries (old members/emerging European economies), because
there are more similarities between defined groups than within groups. It turns out that
joining the EU does not automatically improve fiscal policy, but the positive
experiences in the context of best practices are observed in certain emerging European
economies.
Authors Key words
efikasnost, fiskalna održivost, javna potrošnja, heterogeni paneli, zavisni
paneli, (multi)kointegracija, zajednički korelisani faktori
Authors Key words
Efficiency, Fiscal sustainability, Public expenditure, Heterogeneous panels,
Dependent panels, (Multi)Cointegration, Common correlated factors
Classification
UDK=330.4(4)(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
U ovom radu se analizira fiskalna održivost, uticaj javne potrošnje na produbljivanje
fiskalnog deficita i efikasnost politika javne potrošnje u 28 ekonomija Evropske Unije u
periodu 1995-2014. godine, u okviru ekonometrijskih metoda nestacionarnih
heterogenih panela, sa zavisnošću uporednih podataka.
Fiskalna održivost je analizirana objedinjenjem pristupa o fiskalnoj održivosti
zasnovanog na varijablama toka i pristupa na bazi modela stok-tok sa ciljem da se
istraži drugi sloj kointegracije između javnog duga i javne potrošnje. Kako bi se
obuhvatili heterogeni parametri i zavisnost po uporednim podacima u analiziranom
uzorku panela, korišćen je metod (združenih) grupnih sredina i metodi sa zajedničkim
korelisanim faktorima. Rezultati kointegracione analize upućuju da postoji slaba
održivost, dok rezultati multikointegracionog pristupa pružaju heterogenu evidenciju o
dubljoj kointegraciji, izdvajajući grupe ekonomija u kojima fiskalne vlasti prilagođavaju
javnu potrošnju kako bi stabilizovale javni dug, u odnosu na ad hoc promene javne
potrošnje.
Pri istraživanju uticaja politika javne potrošnje na fiskalni deficit, upoređivani su
rezultati dobijeni u klasičnim modelima panela prilagođenim kako bi obuhvatili uslovnu
heterogenost i nestacionarnost, sa novim metodama zasnovanim na pristupu sa
zajedničkim korelisanim faktorima. Dijagnostički testovi pokazuju da su preferabilni
metodi koji obuhvataju neidentifikovane zajedničke faktore i zavisnost uporednih
podataka. Determinante koje doprinose i remete fiskalnu ravnotežu su identifikovane,
pri čemu u homogenom i heterogenom modelu izdaci za penzije predstavljaju važan
remetilački faktor. U zemljama u kojima nije značajno faktorsko opterećenje, nije
značajno ni prilagođavanje ravnotežnoj vezi, niti uticaj politika javne potrošnje na
fiskalni deficit, upućujući da je pridržavanje fiskalnog okvira EU ključni faktor
održivosti.
Analiza efikasnosti diskrecionih mera na području politika socijalnog
osiguranja, zdravstva i obrazovanja pri ispunjenju postavljenih ciljeva, ukazuje da
postoji izražena heterogenost među članicama EU. Rezultati se ne mogu uopštiti za
grupe evropskih zemalja (stare članice/emergentne ekonomije Evrope), jer postoje veće
sličnosti između definisanih grupa, nego unutar grupa. Ispostavlja se da pristupanje EU
ne znači automatsko poboljšanje u fiskalnoj politici, ali su pozitivna iskustva u
kontekstu najbolje prakse zabeležena u određenim emergentnim ekonomijama Evrope.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.