Title
Modeli za rešavanje problema lociranja resursa u sistemima povratne logistike
Creator
Ratković, Branislava V., 1979-
Copyright date
2016
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Deliti pod istim uslovima 3.0 Srbija (CC BY-NC-SA 3.0)
License description
Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje dela, i prerade, ako se navede ime autora na način odredjen od strane autora ili davaoca licence i ako se prerada distribuira pod istom ili sličnom licencom. Ova licenca ne dozvoljava komercijalnu upotrebu dela i prerada. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/3.0/rs/deed.sr_LATN Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Committee report
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 13.06.2016.
Other responsibilities
mentor
Vidović, Milorad, 1957-
član komisije
Dimitrijević, Branka, 1969-
član komisije
Gvozdenović, Nebojša, 1974-
Academic Expertise
Tehničko-tehnološke nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Saobraćajni fakultet
Alternative title
Models for locating resources in reverse logistic systems
Publisher
[B. V. Ratković]
Format
117 listova
description
Saobraćajno inženjerstvo - Rukovanje materijalom i eko-logistika / Transport and traffic engineering - Material handling and eco-logistics
Abstract (sr)
Problem sa kojim se suočava današnje društvo je iznalaženje načina za tretman
proizvoda koji su odbačeni od strane krajnjih korisnika (povratni tokovi
proizvoda) u cilju redukcije otpada i očuvanja prirodnih resursa, a time i povećanja
udela otpada koji se može ponovo koristiti, uz istovremeno smanjenje opterećenja
deponijskog prostora. Rešenje problema upravljanja povratnim tokovima
proizvoda, materijala i roba, pruža povratna logistika (eng. reverse logistics) jer
ponovno korišćenje proizvoda, u bilo kom obliku donosi korist, kako u ekološkom,
tako i u socioekonomskom pogledu. Podupiranje ove tvrdnje naučnim metodama
je jedan od glavnih ciljeva povratne logistike.
Efikasno i efektivno upravljanje povratnim tokovima proizvoda može doneti
direktnu korist kompanijama kroz smanjenje sirovina u proizvodnji, stvaranje
novih vrednosti kroz oporavak i obnavljanje vraćenih proizvoda, ili kroz smanjenje
troškova odlaganja otpada na način koji je ekološki, društveno i zakonski
prihvatljiv. Jasno je da finansijski uspeh sprovođenja aktivnosti povratne logistike
određen, odnosno zavisi od operativne profitabilnosti uspostavljene logističke
mreže. Kako bi maksimizirale vrednost korišćenih i vraćenih proizvoda, kompanije
moraju da uspostave logističke strukture koje će upravljati povratnim tokovima
robe na optimalan način.
Iz tog razloga predmet ovog istraživanja je projektovanje mreža povratne logistike,
istovremeno modelirajući probleme rutiranja vozila i lokacije objekata, odnosno
jednovremeno posmatrajući i strateški i taktički/operativni nivo odlučivanja, koji
kao takav donosi uštede na duži vremenski period, za razliku od nezavisnog
rešavanja problema lokacije objekata i rutiranja vozila. U istraživanju je
predstavljen matematički model mešovitog celobrojnog linearnog programiranja
za definisanje optimalne mreže za reciklažu ambalažnog otpada, formulisan kao
lokacijski-ruting model (eng. Location Routing Problem, LRP) i heuristički
algoritam za njegovo rešavanje...
Abstract (en)
The problem facing society today, is finding ways to treat products discarded by th
end users (i.g. reverse flows of products), in order to reduce waste and preserve
natural resources, thereby increasing the proportion of waste that can be reduced,
while reducing the amount of waste sent to landfills. Solution to this problem gives
reverse logistics, since the re-use of the products, in any form, provides benefits
both in the environmental and socio-economic terms. Supporting this statement
with scientific methods is one of the main goals of reverse logistics.
Efficient and effective management of reverse flows of products can bring direct
benefits to companies through reduction in raw materials, creating new value
through recovery and recovery of returned products, or by reducing the cost of
waste disposal in a way that is environmentally, socially and legally acceptable. It
is clear that the financial success of the reverse logistics activities implementation
depends on the operating profitability of established logistics network. To
maximize the value of used and returned products, companies need to establish a
logistics structure that will manage the return flow of goods in an optimal way.
Hence, the subject of this research is to propose one way to design reverse logistics
network, by simultaneously modeling problems of vehicle routing and facility
locations. That is, simultaneously defining strategic and tactical / operational level
decisions, which, as such, brings savings for a longer period of time, as opposed to
independent solving problems of facility location and vehicle routing.
This research presents a mathematical model of mixed integer linear programming
to define an optimal network for the recycling of packaging waste, defined as the
location-routing model (eng. Location Routing Problem, LRP) and a heuristic
algorithm to solve it. Solutions obtained by the proposed heuristic algorithm are
close to optimal or even optimal. The proposed model is tested for a different
system parameters in order to gain more insight into system performance...
Authors Key words
povratna logistika, lokacijski-ruting problem, linearno
programiranje, heuristika
Authors Key words
reverse logistics, location routing problem, linear programming,
heuristics
Classification
628.477:[519.8:656.012.34(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Problem sa kojim se suočava današnje društvo je iznalaženje načina za tretman
proizvoda koji su odbačeni od strane krajnjih korisnika (povratni tokovi
proizvoda) u cilju redukcije otpada i očuvanja prirodnih resursa, a time i povećanja
udela otpada koji se može ponovo koristiti, uz istovremeno smanjenje opterećenja
deponijskog prostora. Rešenje problema upravljanja povratnim tokovima
proizvoda, materijala i roba, pruža povratna logistika (eng. reverse logistics) jer
ponovno korišćenje proizvoda, u bilo kom obliku donosi korist, kako u ekološkom,
tako i u socioekonomskom pogledu. Podupiranje ove tvrdnje naučnim metodama
je jedan od glavnih ciljeva povratne logistike.
Efikasno i efektivno upravljanje povratnim tokovima proizvoda može doneti
direktnu korist kompanijama kroz smanjenje sirovina u proizvodnji, stvaranje
novih vrednosti kroz oporavak i obnavljanje vraćenih proizvoda, ili kroz smanjenje
troškova odlaganja otpada na način koji je ekološki, društveno i zakonski
prihvatljiv. Jasno je da finansijski uspeh sprovođenja aktivnosti povratne logistike
određen, odnosno zavisi od operativne profitabilnosti uspostavljene logističke
mreže. Kako bi maksimizirale vrednost korišćenih i vraćenih proizvoda, kompanije
moraju da uspostave logističke strukture koje će upravljati povratnim tokovima
robe na optimalan način.
Iz tog razloga predmet ovog istraživanja je projektovanje mreža povratne logistike,
istovremeno modelirajući probleme rutiranja vozila i lokacije objekata, odnosno
jednovremeno posmatrajući i strateški i taktički/operativni nivo odlučivanja, koji
kao takav donosi uštede na duži vremenski period, za razliku od nezavisnog
rešavanja problema lokacije objekata i rutiranja vozila. U istraživanju je
predstavljen matematički model mešovitog celobrojnog linearnog programiranja
za definisanje optimalne mreže za reciklažu ambalažnog otpada, formulisan kao
lokacijski-ruting model (eng. Location Routing Problem, LRP) i heuristički
algoritam za njegovo rešavanje...
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.