Title
Problemi u ponašanju i razvoj nesigurnih obrazaca vezivanja: uloga konteksta odrastanja dece pod rizikom
Creator
Radojević, Branka T., 1967-
Copyright date
2016
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Committee report
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 06.06.2016.
Other responsibilities
mentor
Rajović, Vera, 1953-
član komisije
Popadić, Dragan, 1955-
član komisije
Radulović, Danka, 1958-
član komisije
Mitić, Marija, 1948-
Academic Expertise
Društveno-humanističke nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Filozofski fakultet
Alternative title
Conduct problems and development of insecure attachment:the role of context in growing up of high risk children
Publisher
[B. T. Radojević]
Format
193 lista
description
Psihologija - Opšta psihologija / Psychology - General psychology
Abstract (sr)
Cilj istraživanja jeste ispitivanje povezanosti problema u ponašanju i nesigurnih
obrazaca afektivne vezanosti - tačnije njihovog doprinosa nastanku teškoća u
ponašanju i celokupnom emocionalno-socijalnom razvoju, na uzorku dece pod
rizikom, iz razvojno-ekološke i holističke perspektive.
Istraživanje je neeksperimentalno – ciljnu grupu činilo je 180 dece bez roditeljskog
staranja odrasle u povoljnom Kontekstu 1 (38 dece stabilno smeštene u porodicu, pre
navršene 1. godine – kontrolni uzorak), nepovoljnom Kontekstu 2 (89 dece - kasno
izmeštene iz neadekvatnih uslova, sa više promena sredine) i ekstremno nepovoljnom
Kontekstu 3 (uz česte promene sredine, iskusila su i zlostavljanje). Deca oba pola,
ravnomerno su razvrstana u grupe po 60, u tri uzrasna raspona: 2-6; 7-12 i 13-18
godina.
Pri obradi podataka korišćene su metode i postupci iz okvira deskriptivne statistike,
kao i iz domena statistike zaključivanja - pored t-testa, hi-kvadrata i koeficijenta
korelacije korišćen je F test, jedno i dvofaktorska univarijaciona analiza, hijerarhijska
klaster analiza za nominalne varijable i multipla regresiona analiza (linearni model).
Rezultati studije nedvosmisleno dokazuju toksično dejstvo zlostavljanja i
zanemarivanja na celokupan razvoj, s obzirom da deca odrasla u nepovoljnim
kontekstima imaju značajno više teškoća u: ponašanju, kontroli afekta, odnosima sa
okruženjem i navikama. Otkrivena je i statistička značajnost interakcije konteksta i
uzrasta, na način da na prisustvo ili odsustvo teškoća dominantno utiče kontekst
odrastanja unutar istih uzrasta. Reakcije deteta na nesigurnu ili ugrožavajuću dijadu
na ranim uzrastima difuzne su i ispoljavaju se u ponašanju i svim drugim oblastima
emocionalnog razvoja, a sa odrastanjem, specifične varijable se razlikuju po
sposobnosti za diskriminaciju. Na svim uzrastima, varijable unutar kontrole afekta
(regulacija emocija), odnosa sa okruženjem (odnosa sa odgajateljima odraslima i
vršnjacima) i teškoće u ponašanju, prave značajnu razliku, dok navike ishrane, sna i
teškoće u aktivitetu i pažnji to čine samo na ranim uzrastima. Združeno prisustvo
teškoća u navikama higijene (pre svega noćno mokrenje), aktivitetu/pažnji, uz
postojanje autoerotskih, autoagresivnih radnji i erotizovanog ponašanja, i na ranim
uzrastima, ali i kada su one razvojno neočekivane – u pubertetu i adolescenciji,
karakteristično je za surovo zlostavljanu decu (Konteksta 3). Što je dete imalo
nepovoljnije uslove razvoja, to su teškoće u ponašanju, ali i u celokupnom
emocionalno-socijalnom razvoju izraženije. Rezultati obezbeđuju bolje razumevanje
nastanka i usložnjavanja problema u ponašanju ranog tipa problema (koji predvidivo
vodi ka delinkvenciji), dopunom četvorofaznog socijalno-interkativnog modela
Patersona, Rajda i Dišona (Patterson, Reid, Dishon, 1992) sa uzrasnim klasterima
teškoća koji proizilaze iz nesigurnih obrazaca afektivne vezanosti.
Abstract (en)
The aim of the research was exploring the connection between conduct problems and
insecure patterns of attachment - or more precisely their contribution to the development
of challenging behavior and difficulties in entire emotional and social development, in the
sample of high-risk children, from holistic, developmentally-ecological perspective.
The study was non-experimental - the target group consisted of 180 children without parental care
who grew up in an adequate Context 1 (38 children placed for permanence before the age of 1 year
- control sample), unfavorable Contexts 2 (89 children –replaced with a significant delay from
inadequate conditions, with frequent placement changes) and the most unfavorable Context 3
(besides frequent placement changes, they experienced abuse). Children of both genders were
evenly divided into groups of 60 in three age ranges: 2-6; 7-12 and 13-18 years.
In processing the data, the methods and procedures were used from the scope of both, the
descriptive statistics and inferential statistics - t-test, chi-square, correlations, one-way
ANOVA, two-factorial univariate analysis, hierarchical cluster analysis (Ward’s method) for
nominal variables and multiple regression analysis (linear model).
The study results clearly stressed out the toxic impact of abuse and neglect on the entire
child’s development, considering that children raised in adverse contexts expressed
significantly more difficulties in: behavior, regulation of affect, relationships with the adults
and peers and in (feeding, sleeping and cleaning) habits. The statistical significance of the
interaction between up-bringing context and the age has been proved, in the way that the
context primarily influences presence or absence of difficulties within group of children of
the same age. The reactions of the child to an unsafe or threatening dyad were diffused at
early ages and they manifested in behavior and in overall emotional and social
development. With growing up, specific variables were differentiated by their ability to
discriminate. The following variables – emotional regulation, ability to form and preserve
relationships (with adults and peers) and conduct problems made a significant difference at
all ages, whereas eating habits, sleep, hyperactivity & attention deficit made a significant
difference only at early ages. Joint presence of difficulties in cleaning habits (primarily
enuresis nocturno), autoerotic, auto-aggressive actions, eroticized behavior and
activity/attention disorder both, in the early years, and later on (when they are unexpected)
- in puberty and adolescence, were characteristic for brutally abused children (Context 3).
The tendency has been registered - if the child had less favorable development, its
challenging behavour and the difficulties in the entire emotional and social development
were more intense. The results provides a better understanding of the complexity of
conduct problems developed by the early starters (which predictably leads to delinquency)
and contributes to the social-interactive model of Patterson, Reid and Dishon (1992) by
accompaning them with the age clusters of difficulties arising from insecure attachment
patterns.
Authors Key words
problemi u ponašanju, nesigurni obrasci afektivne vezanosti, deca bez
adekvatnog roditeljskog staranja.
Authors Key words
conduct problems, insecure attachment patterns, children without adequate
parental care
Classification
159.922:159.942:316.62(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Cilj istraživanja jeste ispitivanje povezanosti problema u ponašanju i nesigurnih
obrazaca afektivne vezanosti - tačnije njihovog doprinosa nastanku teškoća u
ponašanju i celokupnom emocionalno-socijalnom razvoju, na uzorku dece pod
rizikom, iz razvojno-ekološke i holističke perspektive.
Istraživanje je neeksperimentalno – ciljnu grupu činilo je 180 dece bez roditeljskog
staranja odrasle u povoljnom Kontekstu 1 (38 dece stabilno smeštene u porodicu, pre
navršene 1. godine – kontrolni uzorak), nepovoljnom Kontekstu 2 (89 dece - kasno
izmeštene iz neadekvatnih uslova, sa više promena sredine) i ekstremno nepovoljnom
Kontekstu 3 (uz česte promene sredine, iskusila su i zlostavljanje). Deca oba pola,
ravnomerno su razvrstana u grupe po 60, u tri uzrasna raspona: 2-6; 7-12 i 13-18
godina.
Pri obradi podataka korišćene su metode i postupci iz okvira deskriptivne statistike,
kao i iz domena statistike zaključivanja - pored t-testa, hi-kvadrata i koeficijenta
korelacije korišćen je F test, jedno i dvofaktorska univarijaciona analiza, hijerarhijska
klaster analiza za nominalne varijable i multipla regresiona analiza (linearni model).
Rezultati studije nedvosmisleno dokazuju toksično dejstvo zlostavljanja i
zanemarivanja na celokupan razvoj, s obzirom da deca odrasla u nepovoljnim
kontekstima imaju značajno više teškoća u: ponašanju, kontroli afekta, odnosima sa
okruženjem i navikama. Otkrivena je i statistička značajnost interakcije konteksta i
uzrasta, na način da na prisustvo ili odsustvo teškoća dominantno utiče kontekst
odrastanja unutar istih uzrasta. Reakcije deteta na nesigurnu ili ugrožavajuću dijadu
na ranim uzrastima difuzne su i ispoljavaju se u ponašanju i svim drugim oblastima
emocionalnog razvoja, a sa odrastanjem, specifične varijable se razlikuju po
sposobnosti za diskriminaciju. Na svim uzrastima, varijable unutar kontrole afekta
(regulacija emocija), odnosa sa okruženjem (odnosa sa odgajateljima odraslima i
vršnjacima) i teškoće u ponašanju, prave značajnu razliku, dok navike ishrane, sna i
teškoće u aktivitetu i pažnji to čine samo na ranim uzrastima. Združeno prisustvo
teškoća u navikama higijene (pre svega noćno mokrenje), aktivitetu/pažnji, uz
postojanje autoerotskih, autoagresivnih radnji i erotizovanog ponašanja, i na ranim
uzrastima, ali i kada su one razvojno neočekivane – u pubertetu i adolescenciji,
karakteristično je za surovo zlostavljanu decu (Konteksta 3). Što je dete imalo
nepovoljnije uslove razvoja, to su teškoće u ponašanju, ali i u celokupnom
emocionalno-socijalnom razvoju izraženije. Rezultati obezbeđuju bolje razumevanje
nastanka i usložnjavanja problema u ponašanju ranog tipa problema (koji predvidivo
vodi ka delinkvenciji), dopunom četvorofaznog socijalno-interkativnog modela
Patersona, Rajda i Dišona (Patterson, Reid, Dishon, 1992) sa uzrasnim klasterima
teškoća koji proizilaze iz nesigurnih obrazaca afektivne vezanosti.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.