Title
Efekti fizičkog treninga u kardiopulmunalnoj rehabilitaciji posle infarkta miokarda
Creator
Anđić, Mojsije, 1967-
Copyright date
2016
Object Links
Select license
Autorstvo 3.0 Srbija (CC BY 3.0)
License description
Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje dela, i prerade, ako se navede ime autora na način odredjen od strane autora ili davaoca licence, čak i u komercijalne svrhe. Ovo je najslobodnija od svih licenci. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/rs/deed.sr_LATN Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Committee report
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 12.07.2016.
Other responsibilities
mentor
Mazić, Sanja, 1965-
član komisije
Milenković, Branislava, 1959-
član komisije
Ristić, Arsen, 1967-
član komisije
Popović, Gordana, 1945-
Academic Expertise
Medicinske nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Medicinski fakultet
Alternative title
Effect of exercise training in cardiopulmonary rehabilitation patients suffering acute myocardial infarction
Publisher
[M. Anđić]
Format
192 lista
description
Medicina - Kardiologija / Medicine
- Cardiology
Abstract (sr)
Cilj: Proceniti efekte svakodnevnog tronedeljnog fizičkog treninga, na osnovu parametara kardiopulmonalnog testa fizičkog opterećenja (CPET) kod pacijenata sa preležanim infarktom miokarda (IM) lečenim perkutanom koronarnom intervencijom (PCI) ili aortokoronarnim bajpasom (CABG).
Metod: U ovoj studiji je ispitivano 124 pacijenta (112 muškaraca i 12 žena) sa IM, 70 lečenih PCI (51,90 ± 8,60 godina, ejekcione frakcije leve komore-EFLK, 53,80 ± 7,20%) i 54 lečenih CABG (57,70 ± 7,60 godina, EFLK 51,44 ± 8,40%) upućenih u Institut za rehabilitaciju Beograd. Svi pacijenti su bili uključeni u svakodnevni tronedeljni program kardiopulmonalne rehabilitacije. Fizički trening se sastojao od dve trening sesije. Prva, jutarnja sesija u trajanju od 45 minuta koncipirana je sa aerobnim intervalnim treningom na biciklergometru (3min na 60-80% od maksimalne srčane frekfencije dostignute na CPET-u, 3 minuta pauze), i hoda stepenikom. Druga, popodnevna sesija koncipirana je od kontinuiranog treninga, hoda po ravnom brzinom 3 do 5 km na čas. Kod svih pacijenata je uradjen simptomima ograničen CPET na biciklergometru, po ramp protokolu 10w min¯¹;. Takodje CPET je izvodjen po završetku tronedeljnog rehabilitacionog programa kao i šest meseci od završetka tronedeljne rehabilitacije. Praćeni su i biohemijski parametri krvi.
Rezultati: Fizički trening trajanja tri nedelje nije doveo do statistički značajne razlike u biohemijskim parametrima kod grupa pacijenata sa PCI ili kod kojih je radjen CABG. Prosečna vrednost maksimalno dostignutog radnog opterećenja tokom testa kod pacijenata sa PCI, bila je statistički visoko značajno veća (104,27 ± 19,77 vs 119,07 ± 20,53 W, p<0,01; +14,2%), kao i kod pacijenata kod kojih je radjen CABG (97,40 ± 18,94 W vs 109,52 ± 24,31 W; p<0,05; +12,45%) po završetku rehabilitacije u odnosu na početak. Po završetku rehabilitacije prosečna
vrednost rezerve srčane frekfencije (HRR) kod pacijenata kod kojih je radjena PCI, bila je statistički značajno manja (25,87±11,32 v.s 20,79±11,57 min¯¹; p<0,01), u odnosu na početak rehabiltacije, kao i kod pacijenata kod kojih je radjen CABG (21,10±9,30 v.s 16,34±11,85 min¯¹; p<0,05)...
Abstract (en)
Aim: To evaluate effect of 3-week exercise training on cardiopulmonary exercise testing (CPET) parameters in patients suffering from acute myocardial infarction (MI) treated with percutaneous coronary intervention (PCI) or coronary artery bypass grafting (CABG).
Methods: We studied 124 consecutive patients with MI (112 men and 12 women), 70 treated with PCI (age 51.90 ± 8.60 years, left ventricular ejection fraction LVEF 53.80 ± 7.20%) and 54 treated with CABG (age 57.70 ± 7.60 years, LVEF 51.44 ± 8.40%.) reffered for rehabilitation to our institution. The study population participated in 3-week clinical cardiopulmonary rehabilitation program. The first morning session lasted for 45 minutes and consisted of aerobic interval training on bicycle ergometer (3 minutes at 60-80% of maximal heart rate, than 3 minutes pause), and stair climbing. The second afternoon session consisted of walking on flat surface at the speed of 3-5 km/hour for for 45 min at intensity of 60-80% of the individual maximal heart rate. All patients performed symptom-limited CPET on a bicycle ergometer with a ramp protocol of 10w/min before the start of cardiac rehabilitation program. The CPET was also performed after the termination of cardiac rehabilitation programs and after 6-months.
Results: After 3 weeks of exercise-based cardiac rehabilitation program improved exercise tolerance as compared to baseline in patients with PCI (peak workload 104.27 ± 19.77 vs 119.07 ± 20.53 watts, respectively, p<0.01;+14.20%), as well as in patients with CABG (peak workload 97.40 ± 18.94 vs 109.52 ± 24.31, watts, respectively, p < 0.05;+12.45%). Heart rate reserve (HRR) was significantly reduced in patients with PCI (25,87±11.32 vs 20.79±11.57 min¯¹, respectively; p<0.01) as well as in patients with CABG (21.10±9.30 vs 16.34±11.85 min¯¹, respectively; p<0.01). Most importantly, maximal oxygen consumption (VO2peak) in patients with PCI (17.17 ± 3.34 vs 19.37 ± 3.97 ml min¯¹ kg¯¹, respectively,
p<0.01) wa simproved, whereas in patinets with CABG VO2peak was not improved (16.35±3.83 vs. 17.88±2.26 ml min¯¹ kg¯¹; p>0.05)...
Authors Key words
fizički trening, infarkt miokarda, kardiopulmonalni test opterećenja
Authors Key words
exercise training, myocardial infarction, cardiopulmonary exercise testing
Classification
616.127-005.8(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Cilj: Proceniti efekte svakodnevnog tronedeljnog fizičkog treninga, na osnovu parametara kardiopulmonalnog testa fizičkog opterećenja (CPET) kod pacijenata sa preležanim infarktom miokarda (IM) lečenim perkutanom koronarnom intervencijom (PCI) ili aortokoronarnim bajpasom (CABG).
Metod: U ovoj studiji je ispitivano 124 pacijenta (112 muškaraca i 12 žena) sa IM, 70 lečenih PCI (51,90 ± 8,60 godina, ejekcione frakcije leve komore-EFLK, 53,80 ± 7,20%) i 54 lečenih CABG (57,70 ± 7,60 godina, EFLK 51,44 ± 8,40%) upućenih u Institut za rehabilitaciju Beograd. Svi pacijenti su bili uključeni u svakodnevni tronedeljni program kardiopulmonalne rehabilitacije. Fizički trening se sastojao od dve trening sesije. Prva, jutarnja sesija u trajanju od 45 minuta koncipirana je sa aerobnim intervalnim treningom na biciklergometru (3min na 60-80% od maksimalne srčane frekfencije dostignute na CPET-u, 3 minuta pauze), i hoda stepenikom. Druga, popodnevna sesija koncipirana je od kontinuiranog treninga, hoda po ravnom brzinom 3 do 5 km na čas. Kod svih pacijenata je uradjen simptomima ograničen CPET na biciklergometru, po ramp protokolu 10w min¯¹;. Takodje CPET je izvodjen po završetku tronedeljnog rehabilitacionog programa kao i šest meseci od završetka tronedeljne rehabilitacije. Praćeni su i biohemijski parametri krvi.
Rezultati: Fizički trening trajanja tri nedelje nije doveo do statistički značajne razlike u biohemijskim parametrima kod grupa pacijenata sa PCI ili kod kojih je radjen CABG. Prosečna vrednost maksimalno dostignutog radnog opterećenja tokom testa kod pacijenata sa PCI, bila je statistički visoko značajno veća (104,27 ± 19,77 vs 119,07 ± 20,53 W, p<0,01; +14,2%), kao i kod pacijenata kod kojih je radjen CABG (97,40 ± 18,94 W vs 109,52 ± 24,31 W; p<0,05; +12,45%) po završetku rehabilitacije u odnosu na početak. Po završetku rehabilitacije prosečna
vrednost rezerve srčane frekfencije (HRR) kod pacijenata kod kojih je radjena PCI, bila je statistički značajno manja (25,87±11,32 v.s 20,79±11,57 min¯¹; p<0,01), u odnosu na početak rehabiltacije, kao i kod pacijenata kod kojih je radjen CABG (21,10±9,30 v.s 16,34±11,85 min¯¹; p<0,05)...
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.