Title
Pospanost, sindrom opstruktivne apneje u spavanju i saobraćajni traumatizam kod profesionalnih vozača
Creator
Popević, Martin B., 1977-
Copyright date
2015
Object Links
Select license
Autorstvo 3.0 Srbija (CC BY 3.0)
License description
Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje dela, i prerade, ako se navede ime autora na način odredjen od strane autora ili davaoca licence, čak i u komercijalne svrhe. Ovo je najslobodnija od svih licenci. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/rs/deed.sr_LATN Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 04.04.2016.
Other responsibilities
mentor
Milovanović, Aleksandar P., 1963-
komentor
Petrović, Milorad, 1956-
član komisije
Bulat, Petar, 1961-
član komisije
Vukčević, Miodrag, 1959-
član komisije
Mačvanin, Nada, 1950-
Academic Expertise
Medicinske nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Medicinski fakultet
Alternative title
Sleepiness, obstructive sleep apnoea syndrome and traffic accidents of commercial vehicle drivers
Publisher
[ M. B. Popević]
Format
315 listova
description
MEDICINA - MEDICINA RADA / MEDICINE
- OCCUPATIONAL HEALTH
Abstract (sr)
Uvod: Saobraćajni traumatizam predstavlja značajan problem u zemljama Evrope i
sveta. Ukupan broj saobraćajnih nezgoda u Srbiji u poslednjih nekoliko godina pokazuje
trend pada, ali prisutan je porast teških telesnih povreda i smrtnih ishoda u udesima.
Prekomerna pospanost u vožnji je direktno uzročno-posledično povezana sa nastankom
saobraćajnih nezgoda. Smatra se da 20-25% nezgoda u Evropi nastaje kao posledica prekomerne
pospanosti. Poremećaji disanja u snu, pre svega sindrom opstruktivne apneje u
spavanju (OSA) imaju veliki uticaj na pojavu prekomerne dnevne pospanosti, pospanosti
za volanom kao i na nastanak saobraćajnih udesa. Procenjuje se da oko 13% muškaraca i
6% žena uzrasta 30-70 godina boluje od umerene i teške forme ove bolesti, ali da kod 85%
pacijenata oboljenje nije prepoznato. Vozači sa nelečenom ili nedijagnostikovanom OSA
imaju dva do sedam puta veći rizik od saobraćajne nezgode. Prevalencija OSA je 26-50%
u populaciji profesionalnih vozača. U Srbiji ne postoje epidemiološki podaci o prevalencijii
OSA u opštoj populaciji, kao ni o učestalosti prekomerne pospanosti ili sindroma
opstruktivne apneje u spavanju u populaciji profesionalnih vozača učesnika saobraćajnih
nezgoda.
Ciljevi rada: Utvrđivanje učestalosti prekomerne pospanosti i OSA u uzorku profesionalnih
vozača autobusa i kamiona. Ispitivanje veze između prekomerne pospanosti
i OSA, i veze ova dva stanja sa učestalošću i karakteristikama saobraćajnih nezgoda
i rizičnih oblika ponašanja. Sekundarni cilj rada je utvrđivanje da li se kombinovanom
primenom odgovarajućih upitnika i kliničkog pregleda može adekvatno proceniti rizik od
pojave pospanosti, OSA, saobraćajnog traumatizma i rizičnih oblika ponašanja u vožnji u
uzorku profesionalnih vozača.
Materijal i metode: Istraživanje je sprovedeno u tri faze. U prvoj fazi, 396 vozača
profesionalaca je anketirano o uslovima života i rada, prisustvu prekomerne dnevne pospanosti,
riziku od OSA i pojavi saobraćajnih nezgoda primenom generičkog upitnika,
Epfortove skale pospanosti (ESS) i Berlinskog upitnika (BQ). U drugoj fazi, 240 ispitanika
iz prve faze je anketirano i pregledano u prostorijama preduzeća u kojima su zaposleni.
Pored ESS i BQ, uveden je upitnik o subjektivnom kvalitetu sna (Pitsburg Indeks kvaliteta
sna, PSQI) i STOP-BANG model za procenu OSA rizika. Pregled je obuhvatao internistički
pregled i antropometrijska merenja (telesna visina, težina, obim vrata, obim struka
i kukova). U trećoj fazi, 100 profesionalnih vozača je retestirano upitnicima i ispitano u
stacionarnim uslovima. Urađene su laboratorijske analize krvi i urina, standardni elektrokardiogram
i spirometrija, psihološki testovi i pregledi lekara specijalista. Dijagnoza
OSA je potvrđena primenom celonoćne kompletne polisomnografije ili kardiorespiratorne poligrafije...
Abstract (en)
Introduction: Traffic safety is a crucial problem in Europe and worldwide. In the last
years, the number of traffic accidents in Serbia is decreasing, with an increase in severe
body injuries and deaths. Losses in goods and services are estimated to billions of dinars.
There is a cause-effect relationship between sleepiness while driving and the rate of traffic
accidents. Sleepiness at the wheel is a recognized cause in 20-25% of all traffic accidents in
Europe. Sleep related breathing disorders, primarily obstructive sleep apnoea syndrome
(OSA), have the greatest impact on the occurrence of sleepiness in drivers, and on traffic
accidents. It is estimated that 13% of men and 6% of women in 30-70 years age group have
moderate to severe OSA, but the disease has not been recognized in 85% of the patients.
According to various studies, drivers with undiagnosed or untreated OSA have a two to
sevenfold greater risk of traffic accidents. OSA prevalence is 26-50% in the commercial
drivers’ population. In Serbia, there are no epidemiologic data on the prevalence of OSA
in the general population, or on the frequency of excessive sleepiness or disease in the
population of commercial drivers involved in traffic accidents.
Aims: To establish the prevalence of excessive sleepiness and OSA in a sample of
commercial bus and truck drivers. To analyze the correlation between excessive sleepiness
and OSA, as well as the correlation of these two disorders with prevalence and features
of traffic accidents and risk behaviour. Secondary aim was to establish if a combined implementation
of questionnaires and clinical examination could be used for assessment
of risk of excessive sleepiness, OSA, traffic accidents and risk behaviour in the sample of
commercial drivers.
Materials and methods: Research was conducted in three consecutive phases. In the
first phase, 396 commercial drivers were interviewed on features of life and work, presence
of excessive daytime sleepiness, OSA risk and involvement in traffic accidents by using
a generic questionnaire, Epworth sleepiness scale (ESS) and Berlin questionnaire (BQ).
In the second phase, 240 drivers from the first phase were interviewed and examined in
their work facilities. In addition to ESS and BQ, we introduced a subjective sleep quality
questionnaire (Pittsburgh Sleep Quality Index, PSQI) and STOP –BANG model for OSA
risk assessment. Examination included standard clinical examination and anthropometric
measurements (body height, weight, neck, waist and hip circumference). In the third
phase, 1000 commercial drivers were retested with same questionnaires and hospitalized
for further examinations, including laboratory blood and urine analyses, standard electrocardiogram
and spirometry, psychological tests and examinations by medical specialists.
OSA diagnosis was confirmed by using full overnight polysomnography or cardio-respiratory polygraphy...
Authors Key words
apneja u spavanju, deprivacija spavanja, polisomnografija, prekomerna
pospanost, profesionalni vozači, saobraćajne nezgode
Authors Key words
Driving, obstructive sleep apnoea, polysomnography, sleep deprivation,
sleepiness, traffic accidents
Type
Tekst
Abstract (sr)
Uvod: Saobraćajni traumatizam predstavlja značajan problem u zemljama Evrope i
sveta. Ukupan broj saobraćajnih nezgoda u Srbiji u poslednjih nekoliko godina pokazuje
trend pada, ali prisutan je porast teških telesnih povreda i smrtnih ishoda u udesima.
Prekomerna pospanost u vožnji je direktno uzročno-posledično povezana sa nastankom
saobraćajnih nezgoda. Smatra se da 20-25% nezgoda u Evropi nastaje kao posledica prekomerne
pospanosti. Poremećaji disanja u snu, pre svega sindrom opstruktivne apneje u
spavanju (OSA) imaju veliki uticaj na pojavu prekomerne dnevne pospanosti, pospanosti
za volanom kao i na nastanak saobraćajnih udesa. Procenjuje se da oko 13% muškaraca i
6% žena uzrasta 30-70 godina boluje od umerene i teške forme ove bolesti, ali da kod 85%
pacijenata oboljenje nije prepoznato. Vozači sa nelečenom ili nedijagnostikovanom OSA
imaju dva do sedam puta veći rizik od saobraćajne nezgode. Prevalencija OSA je 26-50%
u populaciji profesionalnih vozača. U Srbiji ne postoje epidemiološki podaci o prevalencijii
OSA u opštoj populaciji, kao ni o učestalosti prekomerne pospanosti ili sindroma
opstruktivne apneje u spavanju u populaciji profesionalnih vozača učesnika saobraćajnih
nezgoda.
Ciljevi rada: Utvrđivanje učestalosti prekomerne pospanosti i OSA u uzorku profesionalnih
vozača autobusa i kamiona. Ispitivanje veze između prekomerne pospanosti
i OSA, i veze ova dva stanja sa učestalošću i karakteristikama saobraćajnih nezgoda
i rizičnih oblika ponašanja. Sekundarni cilj rada je utvrđivanje da li se kombinovanom
primenom odgovarajućih upitnika i kliničkog pregleda može adekvatno proceniti rizik od
pojave pospanosti, OSA, saobraćajnog traumatizma i rizičnih oblika ponašanja u vožnji u
uzorku profesionalnih vozača.
Materijal i metode: Istraživanje je sprovedeno u tri faze. U prvoj fazi, 396 vozača
profesionalaca je anketirano o uslovima života i rada, prisustvu prekomerne dnevne pospanosti,
riziku od OSA i pojavi saobraćajnih nezgoda primenom generičkog upitnika,
Epfortove skale pospanosti (ESS) i Berlinskog upitnika (BQ). U drugoj fazi, 240 ispitanika
iz prve faze je anketirano i pregledano u prostorijama preduzeća u kojima su zaposleni.
Pored ESS i BQ, uveden je upitnik o subjektivnom kvalitetu sna (Pitsburg Indeks kvaliteta
sna, PSQI) i STOP-BANG model za procenu OSA rizika. Pregled je obuhvatao internistički
pregled i antropometrijska merenja (telesna visina, težina, obim vrata, obim struka
i kukova). U trećoj fazi, 100 profesionalnih vozača je retestirano upitnicima i ispitano u
stacionarnim uslovima. Urađene su laboratorijske analize krvi i urina, standardni elektrokardiogram
i spirometrija, psihološki testovi i pregledi lekara specijalista. Dijagnoza
OSA je potvrđena primenom celonoćne kompletne polisomnografije ili kardiorespiratorne poligrafije...
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.