Title
Uticaj stepena inhibicije funkcije trombocita nakon primene dvojne antiagregacione terapije na ishod bolesnika lečenih elektivnom perkutanom koronarnom intervencijom
Creator
Čolić, Mirko D., 1961-
Copyright date
2016
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Committee report
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 31.08.2016.
Other responsibilities
mentor
Mrdović, Igor B., 1959-
član komisije
Ostojić, Miodrag, 1946-
član komisije
Babić, Rade, 1955-
član komisije
Matić, Mihajlo, 1949-
Academic Expertise
Medicinske nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Medicinski fakultet
Alternative title
Influence of the degree of platelet inhibition on dual antiplatelet therapy on outcomes of patients treated by elective percutaneous coronary intervention
Publisher
[M. D. Čolić]
Format
142 lista
description
kardiovaskularna medicina - interventna kardiologija / Cardiovascular medicine
- Interventional cardiology
Abstract (sr)
Uvod: Krvarenje nakon perkutanih koronarnih intervencija (PCI) je važna komplikacija sa
značajnim nepovoljnim uticajem na prognozu. Cilj: Da se proceni prediktivna vrednost preterano
niske rezidualne reaktivnosti trombocita na dvojnu antiagregacionu terapiju aspirinom i
klopidogrelom, za krvarenje nakon elektivne PCI. Metodologija i rezultati: Kod 481-nog
uzastopnog bolesnika sa elektivnom PCI, izvršeno je testiranje funkcije trombocita pomoću
Multiplejt analizatora, gde je ispitivana reaktivnost trombocita indukovana arahidonskom
kiselinom (ASPI) i adenozin difosfatom (ADP), neposredno pre PCI i 24 časa nakon PCI.
Pacijenti su praćeni prosečno 15.34±7.19 meseci. Primarni cilj studije bio je pojava svakog
krvarenja, dok je sekundarni cilj bila pojava ishemijskog neželjenog srčanog događaja (MACE).
Učestalost svih, BARK≤2, i BARK≥3 krvarenja prema BARK klasifikaciji je bila 19%, 18% i
1%, odgovarajuće. Grupe sa svim, i BARK≤2 krvarenjima, su imale niže prosečne vrednosti
multiplejtADP testa nakon 24 časa, u poređenju sa grupom bez krvarenja: 45.30±18.63 U prema
50.99±19.01 U; p=0.005; i 45.75±18.96 U prema 50.99 ± 18.99 U; p=0.01; odgovarajuće. Ženski
pol (HR 2.11; CI 1.37-3.25; p=0.001), prethodni infarkt miokarda (HR 0.56; CI 0.37-0.85;
p=0.006), niska telesna težina (HR 0.78; CI 0.62-0.98; p=0.03), i vrednosti multiplejt ADP testa
nakon 24 časa od PCI ispod medijane (HR 0.75; CI 0.61-0.93; p=0.009) su bili nezavisni
prediktori svih krvarenja, određeni pomoću Koksove univarijantne analize. Nakon uravnoteženja
razlika između poređenih grupa, multiplejt ADP test nakon 24h, je bio jedini nezavisni prediktor
za sva (HR 0.7; CI 0.56-0.87; p=0.002), i BARK≤2 (HR 0.71; CI 0.56-0.89; p=0.003) krvarenja
putem Koksove univarijantne analize. Zaključak: MultiplejtADP test pre i nakon PCI, je bio
povezan sa svim i BARK≤2 krvarenjima nakon elektivne PCI...
Abstract (en)
Background: Bleeding after percutaneous coronary interventions (PCI) is an important
complication with impact on prognosis. Aim: To evaluate the predictive value of enhanced
platelet responsiveness to dual antiplatelet therapy with aspirin and clopidogrel, for bleeding,
after elective PCI. Method and results: We performed multiple electrode aggregometry (MAE)
platelet functional tests induced by arachidonic acid (ASPI) and adenosine-diphosphate (ADP)
before PCI, and 24 hours after PCI, in 481 elective PCI patients who were followed-up for an
average of 15.34±7.19 months. Primary end point was the occurrence of any bleeding, while
ischemic major adverse cardiovascular event (MACE) was a secondary endpoint. The incidence
of total, BARC≤2, and BARC≥3 bleeding, according to BARC classification, was 19%, 18% and
1%, respectively. Groups with any, and BARC≤2 bleeding, had a lower average value of MAE
ADP test after 24h, compared to the group without bleeding: 45.30±18.63 U vs. 50.99±19.01 U;
p=0.005; and 45.75±18.96 U vs. 50.99 ± 18.99 U; p=0.01; respectively. Female gender (HR
2.11; CI 1.37-3.25; p=0.001), previous myocardial infarction (HR 0.56; CI 0.37-0.85; p=0.006),
lower body mass (HR 0.78; CI 0.62-0.98; p=0.03), and MAE ADP test after 24h (HR 0.75; CI
0.61-0.93; p=0.009) were the independent predictors for any bleeding by Cox univariate analysis.
After adjustment, MAE ADP test after 24h, was the only independent predictor for any (HR 0.7;
CI 0.56-0.87; p=0.002), and BARC≤2 (HR 0.71; CI 0.56-0.89; p=0.003) bleeding, by Cox
multivariate analysis. Conclusion:MAE ADP test before and after PCI, was associated with any,
and BARC≤2 bleeding after elective PCI.
Authors Key words
krvarenje, PCI, testovi funkcije trombocita
Authors Key words
PCI, bleeding, platelet function testing
Classification
616.12:616.155.2(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Uvod: Krvarenje nakon perkutanih koronarnih intervencija (PCI) je važna komplikacija sa
značajnim nepovoljnim uticajem na prognozu. Cilj: Da se proceni prediktivna vrednost preterano
niske rezidualne reaktivnosti trombocita na dvojnu antiagregacionu terapiju aspirinom i
klopidogrelom, za krvarenje nakon elektivne PCI. Metodologija i rezultati: Kod 481-nog
uzastopnog bolesnika sa elektivnom PCI, izvršeno je testiranje funkcije trombocita pomoću
Multiplejt analizatora, gde je ispitivana reaktivnost trombocita indukovana arahidonskom
kiselinom (ASPI) i adenozin difosfatom (ADP), neposredno pre PCI i 24 časa nakon PCI.
Pacijenti su praćeni prosečno 15.34±7.19 meseci. Primarni cilj studije bio je pojava svakog
krvarenja, dok je sekundarni cilj bila pojava ishemijskog neželjenog srčanog događaja (MACE).
Učestalost svih, BARK≤2, i BARK≥3 krvarenja prema BARK klasifikaciji je bila 19%, 18% i
1%, odgovarajuće. Grupe sa svim, i BARK≤2 krvarenjima, su imale niže prosečne vrednosti
multiplejtADP testa nakon 24 časa, u poređenju sa grupom bez krvarenja: 45.30±18.63 U prema
50.99±19.01 U; p=0.005; i 45.75±18.96 U prema 50.99 ± 18.99 U; p=0.01; odgovarajuće. Ženski
pol (HR 2.11; CI 1.37-3.25; p=0.001), prethodni infarkt miokarda (HR 0.56; CI 0.37-0.85;
p=0.006), niska telesna težina (HR 0.78; CI 0.62-0.98; p=0.03), i vrednosti multiplejt ADP testa
nakon 24 časa od PCI ispod medijane (HR 0.75; CI 0.61-0.93; p=0.009) su bili nezavisni
prediktori svih krvarenja, određeni pomoću Koksove univarijantne analize. Nakon uravnoteženja
razlika između poređenih grupa, multiplejt ADP test nakon 24h, je bio jedini nezavisni prediktor
za sva (HR 0.7; CI 0.56-0.87; p=0.002), i BARK≤2 (HR 0.71; CI 0.56-0.89; p=0.003) krvarenja
putem Koksove univarijantne analize. Zaključak: MultiplejtADP test pre i nakon PCI, je bio
povezan sa svim i BARK≤2 krvarenjima nakon elektivne PCI...
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.