Title
Klinički značaj molekularne dijagnostike toksoplazmoze kod visokorizičnih bolesnika
Creator
Štajner, Tijana A., 1980-
Copyright date
2016
Object Links
Select license
Autorstvo 3.0 Srbija (CC BY 3.0)
License description
Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje dela, i prerade, ako se navede ime autora na način odredjen od strane autora ili davaoca licence, čak i u komercijalne svrhe. Ovo je najslobodnija od svih licenci. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/rs/deed.sr_LATN Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Committee report
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 31.08.2016.
Other responsibilities
mentor
Đurković-Đaković, Olgica
član komisije
Mitrović, Sanja, 1958-
član komisije
Vujić, Dragana, 1960-
član komisije
Kontić-Vučinić, Olivera, 1965-
član komisije
Matić, Gordana, 1953-
Academic Expertise
Medicinske nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Medicinski fakultet
Alternative title
Clinical significance of molecular diagnosis of toxoplasmosis in high-risk patients.
Publisher
[T. A. Štajner]
Format
153 lista
description
Medicina / Medicine
Abstract (sr)
Toxoplasma gondii je ubikvitarna parazitska protozoa, izazivač toksoplazmoze,
jedne od najrasprostranjenijih zoonoza. Posebno osetljive na infekciju T. gondii su one
kategorije populacije koje karakteriše nesposobnost imunskog sistema da kontroliše
infekciju, a to su fetus, kod koga zbog nezrelosti imunskog sistema dolazi do neometane
proliferacije parazita, i imunosuprimirane osobe, kod kojih prestanak imunskog nadzora
dovodi do reaktivacije latentne infekcije. U ovim visokorizičnim kategorijama
toksoplazmoza je skopčana sa ozbiljnim kliničkim posledicama koje se u slučaju
pravovremene laboratorijske dijagnoze mogu prevenirati ili otkloniti primenom
specifične terapije. Stoga je osnovni cilj ovog istraživanja podrazumevao
implementaciju i sledstvenu evaluaciju kliničkog značaja molekularne detekcije parazita
u sklopu algoritma za dijagnostiku kongenitalne (KT) i reaktivirane toksoplazmoze.
U cilju evaluacije metoda za dijagnostiku kongenitalne toksoplazmoze (KT),
ispitivani su uzorci periferne krvi 80 trudnica, 60 uzoraka plodove vode, 5 uzoraka
fetalne krvi, uzorci periferne krvi 55 novorođenčadi kao i uzorci periferne krvi 16
porodilja. U odsustvu organizovanog skrininga na toksoplazmozu trudnica u Srbiji,
većina je upućivana na serološko ispitivanje u poodmakloj trudnoći (77,5%), dok su
odstupanja u uobičajenoj dinamici specifičnih antitela detektovana kod više od četvrtine
slučajeva (27%). Time je naglašena važnost primene dijagnostičkih kriterijuma za
određivanje vremena infekcije u odnosu na začeće. Upravo takvi kriterijumi, na osnovu
kojih se procenjuje potreba za prenatalnom dijagnostikom KT u konkretnom slučaju,
predstavljeni su u ovom radu. Kod većine trudnica koje su ispitivane u cilju procene
rizika po plod, vreme infekcije je određeno na perikonceptualni period (70%), imajući
za posledicu KT ploda u gotovo trećini slučajeva (29%). Primenom optimizovanog
qPCR protokola, prenatalna dijagnoza KT postavljena je u 85% slučajeva. Plodova voda
je potvrđena kao optimalan dijagnostički materijal, a uticaj terapije spiramicinom na
efikasnost molekularne dijagnostike odbačen. Molekularna dijagnostika u ranom
postnatalnom periodu doprinela je potvrdi KT u 71,4% ispitivane novorođenčadi.
Statistička potvrda nadmoći molekularne u odnosu na konvencionalnu direktnu
dijagnostiku KT ilustrovana je osetljivošću qPCR od 80%, naspram osetljivosti
biološkog ogleda od 41,7%, uz 100% specifičnost i PPV, kao i visoku NPV (91,1%).
Ipak, učešće biološkog ogleda u dijagnostičkom algoritmu pokazalo se nužnim, posebno
ukoliko se kao materijal za dijagnostiku KT koristi krv...
Authors Key words
Toxoplasma gondii, toksoplazmoza, trudnoća, fetus, plodova voda,
transplantacija, HSCT, reaktivacija, molekularna dijagnostika, qPCR
Authors Key words
Toxoplasma gondii, toxoplasmosis, pregnancy, fetus, amniotic fluid, transplantation,
HSCT, reactivation, molecular diagnostics, qPCR
Classification
616.993:618.2(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Toxoplasma gondii je ubikvitarna parazitska protozoa, izazivač toksoplazmoze,
jedne od najrasprostranjenijih zoonoza. Posebno osetljive na infekciju T. gondii su one
kategorije populacije koje karakteriše nesposobnost imunskog sistema da kontroliše
infekciju, a to su fetus, kod koga zbog nezrelosti imunskog sistema dolazi do neometane
proliferacije parazita, i imunosuprimirane osobe, kod kojih prestanak imunskog nadzora
dovodi do reaktivacije latentne infekcije. U ovim visokorizičnim kategorijama
toksoplazmoza je skopčana sa ozbiljnim kliničkim posledicama koje se u slučaju
pravovremene laboratorijske dijagnoze mogu prevenirati ili otkloniti primenom
specifične terapije. Stoga je osnovni cilj ovog istraživanja podrazumevao
implementaciju i sledstvenu evaluaciju kliničkog značaja molekularne detekcije parazita
u sklopu algoritma za dijagnostiku kongenitalne (KT) i reaktivirane toksoplazmoze.
U cilju evaluacije metoda za dijagnostiku kongenitalne toksoplazmoze (KT),
ispitivani su uzorci periferne krvi 80 trudnica, 60 uzoraka plodove vode, 5 uzoraka
fetalne krvi, uzorci periferne krvi 55 novorođenčadi kao i uzorci periferne krvi 16
porodilja. U odsustvu organizovanog skrininga na toksoplazmozu trudnica u Srbiji,
većina je upućivana na serološko ispitivanje u poodmakloj trudnoći (77,5%), dok su
odstupanja u uobičajenoj dinamici specifičnih antitela detektovana kod više od četvrtine
slučajeva (27%). Time je naglašena važnost primene dijagnostičkih kriterijuma za
određivanje vremena infekcije u odnosu na začeće. Upravo takvi kriterijumi, na osnovu
kojih se procenjuje potreba za prenatalnom dijagnostikom KT u konkretnom slučaju,
predstavljeni su u ovom radu. Kod većine trudnica koje su ispitivane u cilju procene
rizika po plod, vreme infekcije je određeno na perikonceptualni period (70%), imajući
za posledicu KT ploda u gotovo trećini slučajeva (29%). Primenom optimizovanog
qPCR protokola, prenatalna dijagnoza KT postavljena je u 85% slučajeva. Plodova voda
je potvrđena kao optimalan dijagnostički materijal, a uticaj terapije spiramicinom na
efikasnost molekularne dijagnostike odbačen. Molekularna dijagnostika u ranom
postnatalnom periodu doprinela je potvrdi KT u 71,4% ispitivane novorođenčadi.
Statistička potvrda nadmoći molekularne u odnosu na konvencionalnu direktnu
dijagnostiku KT ilustrovana je osetljivošću qPCR od 80%, naspram osetljivosti
biološkog ogleda od 41,7%, uz 100% specifičnost i PPV, kao i visoku NPV (91,1%).
Ipak, učešće biološkog ogleda u dijagnostičkom algoritmu pokazalo se nužnim, posebno
ukoliko se kao materijal za dijagnostiku KT koristi krv...
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.