Title
Iseljenici u Severnoj Americi i jugoslovenska država
Creator
Đikanović, Vesna Š., 1973-
Copyright date
2016
Object Links
Select license
Autorstvo 3.0 Srbija (CC BY 3.0)
License description
Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje dela, i prerade, ako se navede ime autora na način odredjen od strane autora ili davaoca licence, čak i u komercijalne svrhe. Ovo je najslobodnija od svih licenci. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/rs/deed.sr_LATN Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Committee report
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 22.9.2016.
Other responsibilities
mentor
Dimić, Ljubodrag, 1956-
član komisije
Radojević, Mira, 1959-
član komisije
Životić, Aleksandar, 1981-
član komisije
Radić, Radmila
član komisije
Gudac Dodić, Vera, 1960-
Academic Expertise
Društveno-humanističke nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Filozofski fakultet
Alternative title
Emigration in North America and Yugoslav state 1918-1945
Publisher
[V. Š. Đikanović]
Format
653 lista
description
Istorija - Istorija Jugoslavije / History
- History of Yugoslavia
Abstract (sr)
Godine Prvog svetskog rata ukazale su na mogućnosti saradnje starokrajske
politike sa iseljeničkom zajednicom na prostoru severne Amerike. Saradnja i kontakt nove
jugoslovenske države i iseljenika u Americi nastavljena je i nakon okončanja Velikog rata.
Jugoslovenska država polazila je od principa da su iseljenici deo narodnog jedinstva. Taj
princip odredio je okvir iseljeničke politike kao i nastup države prema iseljenicima. Želela
se saradnja i preduzeti su koraci da se ona i ostvari. Ambiciozni planovi ali, u praksi, i niz
problema pratili su ove kontakte države i iseljeničke zajednice. Na drugoj strani iseljenici
na prostoru sevrene Amerike pred sobom su imali novu političku realnost – jugoslovensku
državu. Odnos prema Jugoslaviji bio je određen nacionalnom pripadnošću, političkim i
ideološkim opredeljenjem ali i prepoznatim ličnim interesima. Period između dva svetska
rata ispunjen je stalnim kontaktima, različitim oblicima saradnje ali i sukobima,
nerazumevanjem pa i otvorenim neprijateljstvom. Godine Drugog svetskog rata unele su
nove izazove u odnosu dve strane. Poraz i okupacija Kraljevine Jugoslavije, prenošenje
političkog života države na prostor emigrantskog života, nasleđeni i novi sukobi kao i
pojava političke alternative, obeležili su ove godine rata. Nova politička stvarnost zahtevala
je i novo određivanje kako jugoslovenske države prema iseljenicima tako i iseljenika prema
jugoslovenskoj državi. Kraj rata i stvaranje Nove Jugoslavije sa komunističkim vođstvom,
unelo je nove sadržaje u odnose iseljeničke zajednice u Americi i jugoslovenske države
Abstract (en)
The possibilities of cooperation with Yugoslav émigrés in North America, for
political factors in the “old country” became clear during the First World War. Cooperation
and contact between new Yugoslav state and émigrés in America continued after the war
ended. Emigrés as part of national unity was the main principle of Yugoslav emigration
policy. This principle deeply influenced Yugoslav policy and practice toward émigrés.
Yugoslavia wanted cooperation and accordingy, certain steps were taken. Contacts between
State and émigrés were marked by ambitious plans, but also, in practice, with many
problems. On the other side, émigrés in North America were facing new political reality –
Yugoslav state. Position toward Yugoslavia was influenced by national identity, political
and ideological position, but also by personal interest. Interwar period was filled by
continuous contacts, different ways of cooperation, but also by conflict, misunderstanding
and open hostility. Second Warld War introduced new challenges. Defeat and occupation of
Kingdom of Yugoslavia, continuation of political life in emigration, inherited and new
disputes, introduction of political alternative, marked following years. New political reality
also demanded adjustment of Yugoslav policy toward émigrés as well as position of
émigrés toward Yugoslav state. End of war an formation of New Yugoslavia with its
communist leadership put relations between State and émigrés in a new context
Authors Key words
Sjedinjene Američke Države, Kanada, Kraljevina SHS
(Jugoslavija), jugoslovenski iseljenici
Authors Key words
United States of America, Canada, Kingdom of
SHS (Yugoslavia), yugoslav emigration
Classification
314.743(=163.4)(71+73)(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Godine Prvog svetskog rata ukazale su na mogućnosti saradnje starokrajske
politike sa iseljeničkom zajednicom na prostoru severne Amerike. Saradnja i kontakt nove
jugoslovenske države i iseljenika u Americi nastavljena je i nakon okončanja Velikog rata.
Jugoslovenska država polazila je od principa da su iseljenici deo narodnog jedinstva. Taj
princip odredio je okvir iseljeničke politike kao i nastup države prema iseljenicima. Želela
se saradnja i preduzeti su koraci da se ona i ostvari. Ambiciozni planovi ali, u praksi, i niz
problema pratili su ove kontakte države i iseljeničke zajednice. Na drugoj strani iseljenici
na prostoru sevrene Amerike pred sobom su imali novu političku realnost – jugoslovensku
državu. Odnos prema Jugoslaviji bio je određen nacionalnom pripadnošću, političkim i
ideološkim opredeljenjem ali i prepoznatim ličnim interesima. Period između dva svetska
rata ispunjen je stalnim kontaktima, različitim oblicima saradnje ali i sukobima,
nerazumevanjem pa i otvorenim neprijateljstvom. Godine Drugog svetskog rata unele su
nove izazove u odnosu dve strane. Poraz i okupacija Kraljevine Jugoslavije, prenošenje
političkog života države na prostor emigrantskog života, nasleđeni i novi sukobi kao i
pojava političke alternative, obeležili su ove godine rata. Nova politička stvarnost zahtevala
je i novo određivanje kako jugoslovenske države prema iseljenicima tako i iseljenika prema
jugoslovenskoj državi. Kraj rata i stvaranje Nove Jugoslavije sa komunističkim vođstvom,
unelo je nove sadržaje u odnose iseljeničke zajednice u Americi i jugoslovenske države
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.