Title
Uticaj odabranih premortalnih postupaka na pokazatelje stresa i kvalitet mesa svinja
Creator
Stajković, Silvana S., 1970-
Copyright date
2016
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Committee report
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 04.07.2016.
Other responsibilities
mentor
Baltić, Milan Ž., 1948-
mentor
Borozan, Sunčica, 1958-
član komisije
Teodorović, Vlado, 1962-
član komisije
Karabasil, Neđeljko, 1971-
član komisije
Hristov, Slavča, 1960-
Academic Expertise
Medicinske nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Fakultet veterinarske medicine
Alternative title
The influence of the chosen pre-mortem procedures to parametars of stress and quality of meat in pigs.
Publisher
[S. S. Stajković]
Format
301 list
description
Higijena i tehnologija mesa - Kvalitet mesa svinja / Meat hygiene and technology - Meat quality of Pigs
Abstract (sr)
Cilj ovog rada bio je uporedna analiza zavisnosti između odabranih parametara stresa praćenih u odnosu na uslove transporta, uslove boravka svinja u stočnom depou i način omamljivanja (sadržaj kortizola i laktata u krvi, sadržaj ukupnih proteina i proteina akutne faze – haptoglobin, Pig-MAP, serum amiloid A i albumin) i kvaliteta mesa svinja (pH, temperatura, boja, sposobnost vezivanja vode, parametri mesnatosti, ozlede). Od svinja prispelih na klanje, kod 34% svinja transport je trajao 8 h do 12 h, a kod 66% svinja 1 h do 3 h, 17% je kraće boravilo (3 h), dok je 83% duže boravilo (od 15 h do 20 h) u stočnom depou. Na osnovu ozleda na trupu, utvrđeno je da se sa 60% svinja grubo postupalo u toku transporta, boravka u depou i tokom postupaka od depoa do mesta omamljivanja. Kod omamljivanja sa CO2, 17,17% svinja je neuspešno omamljeno. Kod omamljivanja električnom strujom, elektrode nisu pravilno postavljene u 80% slučajeva. Prosečno vreme aplikacije struje, trajanje izloženosti CO2 i proteklo vreme od omamljivanja do iskrvarenja nisu bili u skladu sa preporukama za primenu ovih postupaka. Na osnovu koncentracije laktata, utvrđeno je da je 94,04% ispitivanih svinja omamljenih sa CO2 i 96,87% omamljenih strujom doživelo stres, od umerenog do veoma izraženog.
Kod svinja omamljenih sa CO2, na koncentraciju laktata je uticala dužina transporta, dok kod svinja omamljenih električnom strujom to nije bio slučaj. Na prosečnu koncentraciju kortizola u plazmi je uticala dužina transporta, tako što se koncentracija kortizola povećavala kod svinja sa dužim transportom. Postupak sa svinjama pre klanja i pol nisu uticali na razlike između prosečnih koncentracija laktata i kortizola kod ispitivanih grupa svinja. Na prosečnu koncentraciju ukupnih proteina, albumina, serum amiloida A, Pig-MAP i frakcije haptoglobina, najveći uticaj je imala
dužina transporta, zatim postupak sa životinjama pre klanja, a najmanje način omamljivanja...
Authors Key words
svinja, svinjsko meso, stres
Authors Key words
pig, pork, stress
Classification
636.4:637.5’64:616-071.4
Type
Tekst
Abstract (sr)
Cilj ovog rada bio je uporedna analiza zavisnosti između odabranih parametara stresa praćenih u odnosu na uslove transporta, uslove boravka svinja u stočnom depou i način omamljivanja (sadržaj kortizola i laktata u krvi, sadržaj ukupnih proteina i proteina akutne faze – haptoglobin, Pig-MAP, serum amiloid A i albumin) i kvaliteta mesa svinja (pH, temperatura, boja, sposobnost vezivanja vode, parametri mesnatosti, ozlede). Od svinja prispelih na klanje, kod 34% svinja transport je trajao 8 h do 12 h, a kod 66% svinja 1 h do 3 h, 17% je kraće boravilo (3 h), dok je 83% duže boravilo (od 15 h do 20 h) u stočnom depou. Na osnovu ozleda na trupu, utvrđeno je da se sa 60% svinja grubo postupalo u toku transporta, boravka u depou i tokom postupaka od depoa do mesta omamljivanja. Kod omamljivanja sa CO2, 17,17% svinja je neuspešno omamljeno. Kod omamljivanja električnom strujom, elektrode nisu pravilno postavljene u 80% slučajeva. Prosečno vreme aplikacije struje, trajanje izloženosti CO2 i proteklo vreme od omamljivanja do iskrvarenja nisu bili u skladu sa preporukama za primenu ovih postupaka. Na osnovu koncentracije laktata, utvrđeno je da je 94,04% ispitivanih svinja omamljenih sa CO2 i 96,87% omamljenih strujom doživelo stres, od umerenog do veoma izraženog.
Kod svinja omamljenih sa CO2, na koncentraciju laktata je uticala dužina transporta, dok kod svinja omamljenih električnom strujom to nije bio slučaj. Na prosečnu koncentraciju kortizola u plazmi je uticala dužina transporta, tako što se koncentracija kortizola povećavala kod svinja sa dužim transportom. Postupak sa svinjama pre klanja i pol nisu uticali na razlike između prosečnih koncentracija laktata i kortizola kod ispitivanih grupa svinja. Na prosečnu koncentraciju ukupnih proteina, albumina, serum amiloida A, Pig-MAP i frakcije haptoglobina, najveći uticaj je imala
dužina transporta, zatim postupak sa životinjama pre klanja, a najmanje način omamljivanja...
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.