Title
Biomonitoring teških metala u oblastima zagađenim rudarsko-metalurškim aktivnostima korišćenjem voćnih vrsta: divlja kupina, vinova loza, vinogradarska breskva i jabuka
Creator
Nujkić, Maja M., 1978-
Copyright date
2016
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno 3.0 Srbija (CC BY-NC 3.0)
License description
Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje dela, i prerade, ako se navede ime autora na način odredjen od strane autora ili davaoca licence. Ova licenca ne dozvoljava komercijalnu upotrebu dela. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc/3.0/rs/deed.sr_LATN Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Committee report
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 29.09.2016.
Other responsibilities
mentor
Dimitrijević, Mile
član komisije
Alagić, Slađana, 1962-
član komisije
Milić, Snežana
član komisije
Tošić, Snežana, 1965-
Academic Expertise
Tehničko-tehnološke nauke
Academic Title
-
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Tehnički fakultet u Boru
Alternative title
Biomonitoring of heavy metals in areas polluted by mining and metallurgical activities using the fruit species: wild blackberry, grapevine, vineyard peach and apple
Publisher
[M. M. Nujkić]
Format
201 list
description
Tehniĉko- tehnološka - Tehnološko inženjerstvo / Technical- technological
- Technological engineering
Abstract (sr)
Rudarsko-metalurški postupci proizvodnje obojenih metala, pre svega bakra, prepoznati
su kao glavni izvor teških metala u ţivotnoj sredini i to najĉešće preko atmosfere, putem
suve ili mokre depozicije. Zbog toga je jako vaţno da se proceni nivo kontaminacije
teškim metalima u zoni dejstva zagaĊivaĉa.
Sadrţaj teških metala (bakra, cinka, olova, arsena, kadmijuma, nikla) odreĊivan je u
uzorcima površinskog sloja zemljišta i voćnih vrsta (divlja kupina - Rubus fruticosus L.,
vinova loza - Vitis vinifera L varijetet Tamjanika, vinogradarska breskva - Prunus
persica L. Batech i jabuka - Malus spp.) sa osam lokacija razliĉito udaljenih od
Rudarsko-topioniĉarskog basena Bor (Istoĉna Srbija).
Sadrţaj teških metala u zemljištu i biljnim organima (koren, stablo/grana, list, plod),
odreĊeni metodom ICP-OES (optiĉka emisiona spektrometrija sa induktivno
spregnutom plazmom), omogućio je da se proceni kvalitet ţivotne sredine u urbano
industrijskim i ruralnim oblastima Bora koje su izloţene zagaĊenju iz rudarskometalurškog
kompleksa. Za statistiĉku evaluaciju dobijenih rezultata korišćene su
metode: Pirsonova korelaciona analiza, hijerarhijska klaster analiza, analiza glavnih
komponenata i dvofaktorska ANOVA. Pored toga odreĊeni biološki faktori i faktori
obogaćenja elementima korišćeni su u proceni nivoa kontaminacije.
Generalno, najveće zagaĊenje teškim metalima (kako zemljišta, tako i biljaka)
detektovano je na lokacijama najbliţim topionici, kao i na pravcu dominantnih vetrova.
Statistiĉke analize su pokazale da sadrţaj teških metala u zemljištu i ispitivanim voćnim
vrstama uglavnom potiĉe iz zagaĊenog vazduha, izuzev Ni koji je uglavnom
geohemijskog porekla. Voćne vrste pokazale su dobru toleranciju na visoke
koncentracije teških metala (ĉak i na fitotoksiĉnom nivou) u svojim tkivima, naroĉito u
korenu. Pri tome, znaĉajniji, vidljivi simptomi toksiĉnosti nisu uoĉeni. Zemljište je
najviše zagaĊeno bakrom, ali su i drugi metali prisutni u visokim koncentracijama...
Authors Key words
biomonitoring, teški metali, ICP – OES, divlja kupuna, vinova loza,
vinogradarska breskva, jabuka
Authors Key words
biomonitoring, heavy metals, ICP – OES, wild blackberry, grapevine,
vineyard peach, apple
Classification
502.175:504.5(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Rudarsko-metalurški postupci proizvodnje obojenih metala, pre svega bakra, prepoznati
su kao glavni izvor teških metala u ţivotnoj sredini i to najĉešće preko atmosfere, putem
suve ili mokre depozicije. Zbog toga je jako vaţno da se proceni nivo kontaminacije
teškim metalima u zoni dejstva zagaĊivaĉa.
Sadrţaj teških metala (bakra, cinka, olova, arsena, kadmijuma, nikla) odreĊivan je u
uzorcima površinskog sloja zemljišta i voćnih vrsta (divlja kupina - Rubus fruticosus L.,
vinova loza - Vitis vinifera L varijetet Tamjanika, vinogradarska breskva - Prunus
persica L. Batech i jabuka - Malus spp.) sa osam lokacija razliĉito udaljenih od
Rudarsko-topioniĉarskog basena Bor (Istoĉna Srbija).
Sadrţaj teških metala u zemljištu i biljnim organima (koren, stablo/grana, list, plod),
odreĊeni metodom ICP-OES (optiĉka emisiona spektrometrija sa induktivno
spregnutom plazmom), omogućio je da se proceni kvalitet ţivotne sredine u urbano
industrijskim i ruralnim oblastima Bora koje su izloţene zagaĊenju iz rudarskometalurškog
kompleksa. Za statistiĉku evaluaciju dobijenih rezultata korišćene su
metode: Pirsonova korelaciona analiza, hijerarhijska klaster analiza, analiza glavnih
komponenata i dvofaktorska ANOVA. Pored toga odreĊeni biološki faktori i faktori
obogaćenja elementima korišćeni su u proceni nivoa kontaminacije.
Generalno, najveće zagaĊenje teškim metalima (kako zemljišta, tako i biljaka)
detektovano je na lokacijama najbliţim topionici, kao i na pravcu dominantnih vetrova.
Statistiĉke analize su pokazale da sadrţaj teških metala u zemljištu i ispitivanim voćnim
vrstama uglavnom potiĉe iz zagaĊenog vazduha, izuzev Ni koji je uglavnom
geohemijskog porekla. Voćne vrste pokazale su dobru toleranciju na visoke
koncentracije teških metala (ĉak i na fitotoksiĉnom nivou) u svojim tkivima, naroĉito u
korenu. Pri tome, znaĉajniji, vidljivi simptomi toksiĉnosti nisu uoĉeni. Zemljište je
najviše zagaĊeno bakrom, ali su i drugi metali prisutni u visokim koncentracijama...
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.