Title
Evolucija starenja kod laboratorijskih populacija Acanthoscelides obtectus: uloga mitohondrija i oksidativnog stresa
Creator
Đorđević, Mirko S., 1986-
Copyright date
2016
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Committee report
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 13.02.2017.
Other responsibilities
mentor
Stojković, Biljana, 1972-
mentor
Lazarević, Jelica
član komisije
Šešlija- Jovanović, Darka
član komisije
Petrović, Anđeljko
Academic Expertise
Prirodno-matematičke nauke
Academic Title
-
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Biološki fakultet
Alternative title
Evolution in laboratory populations of Acanthoscelides obtectus: role of mitochondria and oxidative stress
Publisher
[M. S. Đorđević]
Format
218, [5] listova
description
Biologija - Evoluciona biologija / Biology
- Evolutionary biology
Abstract (sr)
Ključna pretpostavka evolucione teorije starenja jeste da opadanje uzrasno-specifičnog preživljavanja organizama predstavlja rezultat smanjenja intenziteta prirodne selekcije nakon početka reprodukcije. U osnovi evolucije starenja nalaze se dva populaciono-genetička mehanizma: akumulacija mutacija (AM) i antagonistička plejotropija (AP). U skladu sa pretpostavkama evolucione teorije starenja, kod eksperimentalnih populacija pasuljevog žiška (Acanthoscelides obtectus) selektovanih više od 170 generacija za ranu (E režim) ili kasnu (L režim) reprodukciju, uočena je divergencija u dužini života i drugim preadultnim i adultnim osobinama životne istorije. Evolucija veće dužine života u L režimu u saglasnosti je sa pretpostavkama AP modela, dok u evoluciji kraćeg života E žižaka važnu ulogu ima akumulacija mutacija. Tretiranjem E i L žižaka pesticidima (parakvat i tebufenpirad) koji generišu slobodne radikale, potvrđena je pozitivna korelacija između dužine života i otpornosti na oksidativni stres. Budući da mitohondrija predstavlja glavno mesto sinteze energije i slobodnih radikala, u ovoj tezi je istraženo da li je uzrasno-specifična selekcija oblikovala varijabilnost mtDNK, nDNK i njihovih epistatičkih interakcija. Genotipizacijom mitohondrijskog COI gena i mikrosatelitskih lokusa pokazana je efikasnost uzrasno-specifične selekcije u međupopulacionoj divergenciji mitohondrijskog i jedarnog genskog pula kod pasuljevog žiška. Odvijanje procesa mito-jedarne koevolucije analizirano je korišćenjem mito-jedarnih linija u kojima su E i L mitohondrijski genomi kombinovani sa E i L jedarnim genomima. Pokazano je da su linije sa narušenim mito-jedarnim interakcijama imale niže aktivnosti mitohondrijskih kompleksa elektron transportnog lanca i lošiju preadultnu performansu.
Abstract (en)
According to the evolutionary theory of ageing, age-specific decline in survival is the result of decreasing intensity of natural selection after the onset of reproduction. The evolution of ageing may be explained by two different, but not mutually exclusive, genetic mechanisms: antagonistic pleiotropy (AP) and mutation accumulation (MA). In accordance with evolutionary theory of ageing, two sets of the seed beetle (Acanthoscelides obtectus) experimental lines selected for more than 170 generations for early (E regime) or late (L regime) reproduction, show divergence in longevity and ageing patterns, as well as in other preadult and adult life history traits. Evolution of long life in L regime is predominantly based on antagonistic pleiotropy gene effects, while mutation accumulation plays important role in evolution of short life in E regime. By exposure of E and L beetles to two pesticides (paraquat and tebufenpyrad) that generate free radicals, it was confirmed that extended longevity in L beetles (especially in females) was associated with higher oxidative stress resistance. Additionally, since mitochondria are main site of free radical and energy production, effects of age-specific laboratory selection on mtDNA, nDNA and their epistatic interaction were assessed. Genotyping of mitochondrial COI gene and nuclear microsatellite loci showed that selection in E and L regimes led to divergent evolution of mtDNA and nDNA gene pools. Mitonuclear coevolution was investigated using mitonuclear introgression lines in which E and L mitochondrial genomes were expressed in both E and L nuclear background. It was found that lines with disrupted mitonuclear interactions had lower activity of the mitochondrial electron transport chain complexes and lower preadult performance.
Authors Key words
starenje, mitohondrije, oksidativni stres, mito-jedarne interakcije, elektron transportni lanac, osobine životne istorije, laboratorijska evolucija, Acanthoscelides obtectus
Authors Key words
ageing, mitochondria, oxidative stress, mitonuclear interactions, electron transport chain, life history traits, laboratory evolution, Acanthoscelides obtectus
Classification
575.827:591.139:576.311.347]:595.768.2(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Ključna pretpostavka evolucione teorije starenja jeste da opadanje uzrasno-specifičnog preživljavanja organizama predstavlja rezultat smanjenja intenziteta prirodne selekcije nakon početka reprodukcije. U osnovi evolucije starenja nalaze se dva populaciono-genetička mehanizma: akumulacija mutacija (AM) i antagonistička plejotropija (AP). U skladu sa pretpostavkama evolucione teorije starenja, kod eksperimentalnih populacija pasuljevog žiška (Acanthoscelides obtectus) selektovanih više od 170 generacija za ranu (E režim) ili kasnu (L režim) reprodukciju, uočena je divergencija u dužini života i drugim preadultnim i adultnim osobinama životne istorije. Evolucija veće dužine života u L režimu u saglasnosti je sa pretpostavkama AP modela, dok u evoluciji kraćeg života E žižaka važnu ulogu ima akumulacija mutacija. Tretiranjem E i L žižaka pesticidima (parakvat i tebufenpirad) koji generišu slobodne radikale, potvrđena je pozitivna korelacija između dužine života i otpornosti na oksidativni stres. Budući da mitohondrija predstavlja glavno mesto sinteze energije i slobodnih radikala, u ovoj tezi je istraženo da li je uzrasno-specifična selekcija oblikovala varijabilnost mtDNK, nDNK i njihovih epistatičkih interakcija. Genotipizacijom mitohondrijskog COI gena i mikrosatelitskih lokusa pokazana je efikasnost uzrasno-specifične selekcije u međupopulacionoj divergenciji mitohondrijskog i jedarnog genskog pula kod pasuljevog žiška. Odvijanje procesa mito-jedarne koevolucije analizirano je korišćenjem mito-jedarnih linija u kojima su E i L mitohondrijski genomi kombinovani sa E i L jedarnim genomima. Pokazano je da su linije sa narušenim mito-jedarnim interakcijama imale niže aktivnosti mitohondrijskih kompleksa elektron transportnog lanca i lošiju preadultnu performansu.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.