Title
Rekonstrukcija genitalija u hirurgiji promene pola iz muškog u ženski
Creator
Bižić, Marta R., 1977-
Copyright date
2017
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 15.06.2017.
Other responsibilities
mentor
Đorđević, Miroslav, 1965-
komentor
Duišin, Dragana
član komisije
Tulić, Cane, 1952-
član komisije
Krstić, Zoran, 1953-
član komisije
Aleksić, Predrag
Academic Expertise
Medicinske nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Medicinski fakultet
Alternative title
Genital reconstruction in male-to-female gender confirmation surgery
Publisher
[M. R. Bižić]
Format
176 listova
description
Medicina - Rekonstruktivna hirurgija / Medicine
- Reconstructive surgery
Abstract (sr)
Transeksualizam, odnosno rodna disforija, označava stanje u kojem osoba oseća nesklad između rodnog identiteta i svog biološkog pola uz stalno prisutnu potrebu da ta dva aspekta uskladi. Hirurški tretman predstavlja završni korak u ovoj tranziciji kojim transrodne osobe teže da postignu anatomski i funkcionalni sklad svojih genitalija sa željenim polom.
Ciljevi: Cilj ove studije je definisanje protokola za hiruršku transformaciju genitalija iz muškog u ženski pol procenom uspešnosti tehnike za kreiranje nove vagine korišćenjem inverzije penilne kože koja se smatra zlatnim standardom. Takođe, ispitivana je i tehnika korišćenja crevnih segmenata za vaginoplastiku u slučajevima neuspeha primarne operacije.
Materijal i metode: Tokom ove studije praćeno je 57 osoba sa rodnom disforijom, kod kojih je izvršena rekonstrukcija vagine, u sklopu konverzije genitalija iz muškog u ženski pol u periodu od januara 2005. godine do januara 2016. godine. Pacijenti su prema tipu izvršene hirurške intervencije podeljeni u dve grupe. Prvu grupu činilo je 35 osoba kod kojih je izvršena primarna rekonstrukcija neovagine tehnikom inverzije penilne kože. Drugu grupu je činilo 22 pacijentkinje kod kojih je korišćen segment sigmoidnog kolona za rekonstrukciju vagine, nakon prethodno neuspešne primarne operacije. Kontrolnu grupu činilo je 60 seksualno aktivnih osoba ženskog pola, koje nisu imale hirurške intervencije na svojim genitalijama, nisu bolovale od bolesti genitalija ili drugih oboljenja urogenitalnog sistema i nisu imale podatke o lečenim psihijatrijskim oboljenjima. Sve pacijentkinje prve i druge grupe su klinički praćene u postoperativnom periodu, nakon 1, 3 i 6 meseci, uz preporuke za pravilno održavanje novoformiranih genitalija. Osobe iz prve dve grupe su anketirane pomoću tri upitnika: Bekove skale depresivnosti (BDI), Indeksa seksualnog funkcionisanja kod žena (FSFI) i anonimnog upitnika o zadovoljstvu hirurškom intervencijom, dok su ispitanice iz kontrolne grupe anketirane samo pomoću dva upitnika: BDI i FSFI, a njihove vrednosti su potom upoređivane međusobno i statistički analizirane...
Abstract (en)
Transsexualism, or gender dysphoria, is a condition in which the person feels a disharmony between their gender identity and their biological sex, with a constant need to bring the two aspects into alignment. A surgical treatment is the final step in this transition, through which transgender individuals aspire to achieve anatomic and functional conformity of their genitalia to the desired sex.
Objectives: The study is aimed at defining protocols for a surgical male to female genital transformation, by assessing the success of the inverted penile flap technique for neovaginal construction, which is considered the gold standard. In addition, the technique of using intestinal flaps in vaginoplasty, in cases where the primary surgery had failed, was also assessed.
Material and methods: The study follows 57 individuals with gender dysphoria, who had undergone vaginal reconstruction as part of the male to female genital conversion, in the period from January 2005 to January 2016. Patients were classified into two groups according to the surgical intervention used. Group I included 35 persons who had undergone a primary neovaginal reconstruction by the inverted penile flap technique. Group II was comprised of 22 patients in whom sigmoid colon segments were used for vaginal reconstruction, after the primary surgery had failed. Control group consisted of 60 sexually active females, who had not undergone any genital surgical procedures, had no history of genital illnesses or other illnesses of the urogenital system and no history of treatment for psychiatric disorders. Clinical post-operative follow-up was organized for all patients in groups II and II, 1, 3 and 6 months following surgery, with recommendations for appropriate post-surgical care of the neogenitalia. For the survey in groups I and II, three questionnaires were used: Beck Depression Inventory (BDI), Female sexual function index (FSFI) and an anonymous questionnaire on the satisfaction with the surgical intervention; the control group was surveyed using only BDI and FSFI; the responses were later compared and statistically analyzed...
Authors Key words
Transseksualizam, rodna disforija, transžene, transsekualac muško u žensko, rekonstrukcija genitalija, vaginoplastika, vulvoplastika, klitoroplastika, režanj invertovane penilne kože, sigmoidni kolon, komplikacije, kajanje, rekonverzija
Authors Key words
Transsexualism, gender dysphoria, transwomen, male-to-female transsexual, genital reconstruction, vaginoplasty, vulvoplasty, clitoroplasty, penile inversion flap, sigmoid colon, complications, regret, reversal surgery
Classification
616-089.844(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Transeksualizam, odnosno rodna disforija, označava stanje u kojem osoba oseća nesklad između rodnog identiteta i svog biološkog pola uz stalno prisutnu potrebu da ta dva aspekta uskladi. Hirurški tretman predstavlja završni korak u ovoj tranziciji kojim transrodne osobe teže da postignu anatomski i funkcionalni sklad svojih genitalija sa željenim polom.
Ciljevi: Cilj ove studije je definisanje protokola za hiruršku transformaciju genitalija iz muškog u ženski pol procenom uspešnosti tehnike za kreiranje nove vagine korišćenjem inverzije penilne kože koja se smatra zlatnim standardom. Takođe, ispitivana je i tehnika korišćenja crevnih segmenata za vaginoplastiku u slučajevima neuspeha primarne operacije.
Materijal i metode: Tokom ove studije praćeno je 57 osoba sa rodnom disforijom, kod kojih je izvršena rekonstrukcija vagine, u sklopu konverzije genitalija iz muškog u ženski pol u periodu od januara 2005. godine do januara 2016. godine. Pacijenti su prema tipu izvršene hirurške intervencije podeljeni u dve grupe. Prvu grupu činilo je 35 osoba kod kojih je izvršena primarna rekonstrukcija neovagine tehnikom inverzije penilne kože. Drugu grupu je činilo 22 pacijentkinje kod kojih je korišćen segment sigmoidnog kolona za rekonstrukciju vagine, nakon prethodno neuspešne primarne operacije. Kontrolnu grupu činilo je 60 seksualno aktivnih osoba ženskog pola, koje nisu imale hirurške intervencije na svojim genitalijama, nisu bolovale od bolesti genitalija ili drugih oboljenja urogenitalnog sistema i nisu imale podatke o lečenim psihijatrijskim oboljenjima. Sve pacijentkinje prve i druge grupe su klinički praćene u postoperativnom periodu, nakon 1, 3 i 6 meseci, uz preporuke za pravilno održavanje novoformiranih genitalija. Osobe iz prve dve grupe su anketirane pomoću tri upitnika: Bekove skale depresivnosti (BDI), Indeksa seksualnog funkcionisanja kod žena (FSFI) i anonimnog upitnika o zadovoljstvu hirurškom intervencijom, dok su ispitanice iz kontrolne grupe anketirane samo pomoću dva upitnika: BDI i FSFI, a njihove vrednosti su potom upoređivane međusobno i statistički analizirane...
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.