Title
Uticaj uslova gajenja na morfološke i hemijske osobine i biološke efekte ekstrakata Arnica montana L.
Creator
Pljevljakušić, Dejan S., 1975-
Copyright date
2012
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 26.02.2013.
Other responsibilities
mentor
Dajić-Stevanović, Zora, 1962-
član komisije
Milosavljević, Slobodan, 1941-
član komisije
Menković, Nebojša
član komisije
Jelačić, Slavica, 1958-
član komisije
Janković, Teodora
Academic Expertise
Tehničko-tehnološke nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Poljoprivredni fakultet
Alternative title
Influence of growing conditions on morphological and chemical properties and biological effects of extracts of Arnica montana L.
Publisher
Beograd : [D. S. Pljevljakušić]
Format
PDF/A (218 listova)
description
Biotehnologija - Ratarstvo i povrtarstvo / Biotechnology - Field and Vegetable Crops
Abstract (sr)
Arnica montana L. (Asteraceae) je višegodišnja planinska biljka čije se cvetne
glavice (Arnicae flos) uglavnom koriste za spoljašnju upotrebu kod modrica i uganuća u
fitofarmaceutskim preparatima kao što su masti, kreme i gelovi. Do pre par godina
svetsko tržište pomenute sirovine je zadovoljavano isključivo iz spontanog resursa, ali
su biljne populacije, zbog prekomernog sakupljanja, znatno degradirane, zbog čega je u
većini evropskih zemalja stavljena zabrana za njeno dalje sakupljanje iz prirode.
Obzirom da tražnja za ovom sirovinom na tržištu ne opada, kultivacija arnike se nameće
kao jedino održivo rešenje zadovoljenja potreba farmaceutske industrije.
Budući da A. montana (narodni naziv – arnika) nije autohtona biljna vrsta za
područje Srbije, iako se spontano javlja u planinskim oblastima nekih susednih zemalja
i Balkanskog poluostrva uopšte, cilj ovih istraživanja je bio da se iznađe tehnološko
rešenje njivske proizvodnje na osnovu ispitivanja uticaja vremena zasnivanja, primene
đubrenja i tipa sadnica. U istraživanju su pored cvetne glavice, kao glavne droge,
posmatrani i podzemni organi arnike: rizom i koren, kao sporedne sirovine. Prva faza
eksperimentalnog rada obuhvatila je trogodišnji tro-faktorijalni poljski ogled načina
proizvodnje arnike, pri čemu su se kao faktori ispitivali: vreme zasnivanja useva
(prolećna i jesenja sadnja), đubrenje (stajnjak i NPK) i način zasnivanja useva (iz
semena i klonskom propagacijom – deobom bokora). U drugoj fazi eksperimenta,
izvršena je karakterizacija sirovine u smislu njene brze identifikacije, hromatografskim
tehnikama identifikovani su prisutni sekundarni metaboliti i određen njihov sadržaj u
ispitivanim uzorcima i testirani su biološki efekti odabranih ekstrakata.
Ispitivanja su vršena na ogledu postavljenom 2008. godine na lokalitetu
Kaluđerskih bara (1008 m n.v.), na planini Tara, u krugu rasadnika Nacionalnog Parka
„Tara“. Obzirom na to da arnika prvu vegetaciju provodi u fazi rozete sva merenja
morfoloških parametara, prinosa i hemijskih karakterizacija sirovina vršena su tokom
2009. i 2010. godine. Na ogledu su praćeni sledeći parameri: prečnik rozete, visina
cvetnog izdanka, broj cvetnih izdanaka, broj cvetnih glavica, prečnik cvetne glavice,
broj sekundarnih rozeta. Određeni su sledeći prinosi: prinos cvetne glavice, prinos rizoma, prinos korena i prinos etarskog ulja (rizoma i korena)...
Abstract (en)
Arnica (Arnica montana L., Asteraceae) is a perennial mountain plant whose
flower heads (Arnicae flos) are mainly used for topical treatment of bruises and sprains
in phytopharmaceutical preparations such as ointments, creams and gels. Until few
years ago, the world market demand for this raw material was almost exclusively
covered from the spontaneous resources, but plant populations are, due to overcollecting,
significantly degraded, what caused prohibition of its collection from the
wild in most of European countries. Since the demand for this raw material on the
market is constant rise, cultivation arnica is imposed as the only sustainable solution to
meet the needs of the pharmaceutical industry.
Since the A. montana plant specie is not native to the region of Serbia, although
it occurs spontaneously in some mountain areas of neighboring countries and the
Balkans in general, the aim of this study was to find a suitable technology solution of
field cultivation based on the examination of induced various ecological factor effects.
In this research, beside observations connected with flower heads, as the main drug,
underground parts of arnica: rhizome and roots, were also studied as side products. The
first phase of the experimental work included a three-year three-factorial field
experiment in different modes of production, where as the factors examined: time of
plantation establishment (spring and autumn planting), fertilization (manure and NPK)
and methods of propagation (from seed and clonal propagation - division of the tuft). In
the second phase of the experiment, characterization of the raw material was carried out
in the terms of its rapid identification, qualitative evaluations based on the content of
secondary metabolites and testing of biological effects of extracts obtained.
Tests were performed on the field experiment conducted in 2008 at locality of
Kaludjerske Bare (1008 m) on mountain Tara, in area of Nursery production department
of the National Park "Tara". Since arnica its first vegetation remains in the rosette
phenophase, all measurements of morphological parameters, yields and chemical characterizations of raw materials was carried out in 2009 and 2010 year...
Authors Key words
arnika, lekovito bilje, seskviterpenski laktoni, fenolna jedinjenja, etarsko
ulje, mikroskopska analiza, histohemija, antioksidativna aktivnost, antimikrobna aktivnost
Authors Key words
arnica, herbs, medicinal plants, yield, sesquiterpene lactones, DHHT,
flavonoids, essential oils, antioxidant activity, antimicrobial activity
Classification
582.998.16:631.575:615.451.1
Type
Tekst
Abstract (sr)
Arnica montana L. (Asteraceae) je višegodišnja planinska biljka čije se cvetne
glavice (Arnicae flos) uglavnom koriste za spoljašnju upotrebu kod modrica i uganuća u
fitofarmaceutskim preparatima kao što su masti, kreme i gelovi. Do pre par godina
svetsko tržište pomenute sirovine je zadovoljavano isključivo iz spontanog resursa, ali
su biljne populacije, zbog prekomernog sakupljanja, znatno degradirane, zbog čega je u
većini evropskih zemalja stavljena zabrana za njeno dalje sakupljanje iz prirode.
Obzirom da tražnja za ovom sirovinom na tržištu ne opada, kultivacija arnike se nameće
kao jedino održivo rešenje zadovoljenja potreba farmaceutske industrije.
Budući da A. montana (narodni naziv – arnika) nije autohtona biljna vrsta za
područje Srbije, iako se spontano javlja u planinskim oblastima nekih susednih zemalja
i Balkanskog poluostrva uopšte, cilj ovih istraživanja je bio da se iznađe tehnološko
rešenje njivske proizvodnje na osnovu ispitivanja uticaja vremena zasnivanja, primene
đubrenja i tipa sadnica. U istraživanju su pored cvetne glavice, kao glavne droge,
posmatrani i podzemni organi arnike: rizom i koren, kao sporedne sirovine. Prva faza
eksperimentalnog rada obuhvatila je trogodišnji tro-faktorijalni poljski ogled načina
proizvodnje arnike, pri čemu su se kao faktori ispitivali: vreme zasnivanja useva
(prolećna i jesenja sadnja), đubrenje (stajnjak i NPK) i način zasnivanja useva (iz
semena i klonskom propagacijom – deobom bokora). U drugoj fazi eksperimenta,
izvršena je karakterizacija sirovine u smislu njene brze identifikacije, hromatografskim
tehnikama identifikovani su prisutni sekundarni metaboliti i određen njihov sadržaj u
ispitivanim uzorcima i testirani su biološki efekti odabranih ekstrakata.
Ispitivanja su vršena na ogledu postavljenom 2008. godine na lokalitetu
Kaluđerskih bara (1008 m n.v.), na planini Tara, u krugu rasadnika Nacionalnog Parka
„Tara“. Obzirom na to da arnika prvu vegetaciju provodi u fazi rozete sva merenja
morfoloških parametara, prinosa i hemijskih karakterizacija sirovina vršena su tokom
2009. i 2010. godine. Na ogledu su praćeni sledeći parameri: prečnik rozete, visina
cvetnog izdanka, broj cvetnih izdanaka, broj cvetnih glavica, prečnik cvetne glavice,
broj sekundarnih rozeta. Određeni su sledeći prinosi: prinos cvetne glavice, prinos rizoma, prinos korena i prinos etarskog ulja (rizoma i korena)...
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.