Title
Arhitektonički komfor u predškolskim ustanovama
Creator
Stupar, Diana, 1976-
Copyright date
2017
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Deliti pod istim uslovima 3.0 Srbija (CC BY-NC-SA 3.0)
License description
Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje dela, i prerade, ako se navede ime autora na način odredjen od strane autora ili davaoca licence i ako se prerada distribuira pod istom ili sličnom licencom. Ova licenca ne dozvoljava komercijalnu upotrebu dela i prerada. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/3.0/rs/deed.sr_LATN Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 10.07.2017.
Other responsibilities
mentor
Nikezić, Ana. 1973-
član komisije
Gvozdenović, Vasilije
član komisije
Stanković, Milenko
Academic Expertise
Tehničko-tehnološke nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Arhitektonski fakultet
Alternative title
Architectonic comfort in early childhooh spaces.
Publisher
[D. Stupar]
Format
222 listа
description
Arhitektura - Arhitektonsko projektovanje i savremena arhitektura / Architecture - Architectural design and contemporary architecture
Abstract (sr)
Kretanjem od materijalnih ka doživljajnim, odnosno od teorijskih ka
praktičnim elementima arhitektoničke strukture, istražuju se uslovi i odnosi koji
konstituišu arhitektoničke komfore, da bi se takva redefinisana i restruktruirana znanja o
polju komfora integrisala u disciplinu arhitekture. Reorganizacija dosadašnjih znanja o
komforima bazičnim-fizičkim komforima pridružuje set kompleksnih arhitektoničkih
komfora, koji polaze od arhitekture, a proizilaze iz psihološkog, socijalnog i
kulturalnog diskursa, uobličenih kroz prostorno-formalni, egzistencijalno-afektivni,
socijalno-komunikacijski i kulturno-označiteljski kriterijum. Kvalitativno uslovljeni
arhitektonički komfori (formalni, funkcionalni, senzorni, afektivni, domestikalni,
kinestetički, komunikacijski, proksemički, označiteljski, mnemonički, stvaralački),
zajedno sa kvantitativno uslovljenim fizičkim komforima (toplotni, zvučni, vazdušni i
svjetlosni), oblikuju strukturu elemenata ukupnog komfora. U primijenjenom dijelu
istraživanja, u slučaju predškolskih ustanova, formiraju se parametri, prostorni
indikatori i arhitektonski elementi arhitektoničkih komfora, čime se obrazuje specifičan
arhitektonski vokabular, sa potencijalom da kroz socijalnu interakciju i kulturnu
transmisiju evaluira prostore u odnosu na intenzitet i karakter opaženih i doživljenih
relacija djece i okruženja. Univerzalnost arhitektoničke tvorevine, kao metodološkog
aparatusa, ogleda se u njegovoj primjenjivosti na različitim nivoima strukture, kao i u
različitim skalama, ne samo za evaluaciju postojećih, nego i u procesu projektovanja
novih prostora. Arhitektonički komfor mogao bi da bude ključni metod, koji posjeduje
potencijal da u ime komfora istovremeno operiše između materijalnog i spoznajnog,
duhovnog i instrumentalnog, poetskog i naučnog, teorijskog i praktičnog, u skladu sa
samom prirodom arhitekture, koja je uvijek smještena u središte kvantitativnokvalitativne
dihotomije.
Abstract (en)
Conditions and relations constituting architectonic comforts shall represent
the subject of this research, by moving from material towards experiential, that is, from
theoretical to practical elements of architectonic structure, so as to integrate redefined
and restructured knowledge on comfort into architecture discipline. Reorganization of
current knowledge on comforts, besides basic-physical comforts, encompasses a set of
complex architectonic comforts, shaped through spatial and formal, existential and
affective, social and communicational and cultural-signifying criterion. Qualitative
architectonic comforts (formal, functional, sensuous, affective, domesticated,
kinaesthetics, communicational, proxemics, mnemonic and comfort of creativity) along
with quantitative physical comforts (thermal, acoustic, sound and visual) shape up the
structure of elements of the overall comfort. The practical part of research, with regard
early childhood environments, entails establishment of parameters, spatial indicators
and architectonic vocabulary with the potential for evaluation of space through social
interaction and cultural transmission and in relation to the intensity and character of
observed and experiential relations between children and environment. Observation
study of two nursery units shows that space is an important cognitive factor which
quality depends on the level of complex architectonic comforts rather than quantitative
physical factors. Universality of architectonic formation, as a methodological apparatus,
is present in its applicability on the different structure levels as well as in different
scales for both evaluation of existing spaces and designing of new spaces.
Architectonic comfort could represent the key method with the potential to operate on
behalf of comfort between material and cognitive, spiritual and instrumental, poetic and
scientific, theoretic and practical in accordance with the architecture which is naturally
placed in the middle of quantitative-qualitative dichotomy.
Authors Key words
arhitektonika, komfor, predškolske ustanove, mjesto, socijalna
interakcija, kvalitativna evaluacija, tehnike prilagođene djeci
Authors Key words
architectonic, comfort, childhood environment, place, social interaction,
qualitative evaluation, child-friendly
Type
Tekst
Abstract (sr)
Kretanjem od materijalnih ka doživljajnim, odnosno od teorijskih ka
praktičnim elementima arhitektoničke strukture, istražuju se uslovi i odnosi koji
konstituišu arhitektoničke komfore, da bi se takva redefinisana i restruktruirana znanja o
polju komfora integrisala u disciplinu arhitekture. Reorganizacija dosadašnjih znanja o
komforima bazičnim-fizičkim komforima pridružuje set kompleksnih arhitektoničkih
komfora, koji polaze od arhitekture, a proizilaze iz psihološkog, socijalnog i
kulturalnog diskursa, uobličenih kroz prostorno-formalni, egzistencijalno-afektivni,
socijalno-komunikacijski i kulturno-označiteljski kriterijum. Kvalitativno uslovljeni
arhitektonički komfori (formalni, funkcionalni, senzorni, afektivni, domestikalni,
kinestetički, komunikacijski, proksemički, označiteljski, mnemonički, stvaralački),
zajedno sa kvantitativno uslovljenim fizičkim komforima (toplotni, zvučni, vazdušni i
svjetlosni), oblikuju strukturu elemenata ukupnog komfora. U primijenjenom dijelu
istraživanja, u slučaju predškolskih ustanova, formiraju se parametri, prostorni
indikatori i arhitektonski elementi arhitektoničkih komfora, čime se obrazuje specifičan
arhitektonski vokabular, sa potencijalom da kroz socijalnu interakciju i kulturnu
transmisiju evaluira prostore u odnosu na intenzitet i karakter opaženih i doživljenih
relacija djece i okruženja. Univerzalnost arhitektoničke tvorevine, kao metodološkog
aparatusa, ogleda se u njegovoj primjenjivosti na različitim nivoima strukture, kao i u
različitim skalama, ne samo za evaluaciju postojećih, nego i u procesu projektovanja
novih prostora. Arhitektonički komfor mogao bi da bude ključni metod, koji posjeduje
potencijal da u ime komfora istovremeno operiše između materijalnog i spoznajnog,
duhovnog i instrumentalnog, poetskog i naučnog, teorijskog i praktičnog, u skladu sa
samom prirodom arhitekture, koja je uvijek smještena u središte kvantitativnokvalitativne
dihotomije.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.