Title
Leksikalizovani i gramatikalizovani eksponenti modalnosti u pravnom diskursu engleskog i srpskog jezika
Creator
Zejnilović, Lejla R., 1983-
Copyright date
2017
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 14.07.2017.
Other responsibilities
mentor
Trbojević-Milošević, Ivana, 1960-
Academic Expertise
Društveno-humanističke nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Filološki fakultet
Alternative title
Lexicalized and grammaticalized exponents of modality in English and Serbian legal discourse ; Лексикализированные и грамматикализированные экспоненты модальности в правоведческом дискурсе английского и сербского языка
Publisher
[L. R. Zejnilović]
Format
175 listova
description
Nauka o jeziku - Modalnost, filozofija jezika / Linguistics - Modality, Philosophy of language
Abstract (sr)
Ovaj rad je imao za cilj da predloži i razradi teorijski okvir koji bi omogućio prepoznavanje
modalnog i evidencijalnog potencijala određenih leksičkih jedinica, koje se
smatraju tipičnim obilježjima tekstova rezimea presuda Evropskog suda za ljudska prava,
napisanih na engleskom i srpskom jeziku.
Vođeni mišlju da pravno rezonovanje predstavlja kontekst podložan modalizaciji,
u ovom radu, kroz prizmu modalnosti, analiziramo jezička sredstva koja imaju svoju
ulogu u stvaranju lanca argumentacije u tekstovima rezimea presuda. Preciznije rečeno,
polazeći od pretpostavke da je argumentacija sudija motivisana potrebom za legitimizacijom
donešenih odluka, iznosimo hipotezu da pravna argumentacija otvara mogućnost
za identifikovanje eksponenata modalnih i evidencijalnih značenja, budući da mišljenja
Suda predstavljaju svojevrsnu ‘epistemičku reakciju’ (Swetser 1990: 70) u odnosu
na propozicije u vezi sa stavom sudova nižih instanci, relevantnih tijela i podnosilaca
predstavki. Stoga, cilj ovog rada jeste da pokažemo da su upravo identifikovani eksponenti
modalnih i evidencijalnih značenja istovremeno i argumentativna sredstva, kojima
se uvode iskazi za koje se u duhu teorije argumentacije Anscombra i Ducrota (1983 u
Alamillo 2011: 1440), može tvrditi da funkcionišu kao argumenti za ili protiv donošenja
određenog zaključka (u Alamillo 2011: 1440). Važno je napomenuti da iskazi/nalazi
Suda koji pripadaju domenu premisa/argumenata na osnovu kojih se dolazi do konačnog
zaključka nemaju formu kategoričkih tvrdnji, pa se, stoga, različite glagolske lekseme i
konstrukcije, kojima se uvode premise Suda, klasifikuju kao eksponenti inferencijalne
evidencijalnosti. Dodatno, ni konačni zaključci Suda nemaju formu kategoričkih tvrdnji,
pa u vezi sa jezičkim sredstvima koja naznačavaju zaključke Suda možemo govoriti kao
o eksponentima epistemičke modalnosti...
Abstract (en)
The aim of this study was to propose and develop the theoretical framework which
would enable the identification of modal and evidential potential of certain lexical
units, which are considered to be lexical items typical of the summaries of the European
Court of Human Rights judgements, written in English and Serbian.
Believing that legal reasoning represents context that is subject to modalisation, in
this study, we analyse, through the prism of modality, linguistic items that have their role
in developing the argumentative chain in the summaries of judgements. More precisely,
starting from the assumption that the motivation behind the argumentation of judges lies
in the need for providing legitimization for adopted decisions, we hypothesize that legal
argumentation provides the possibility for identification of exponents of modality and
evidentiality, owing to the fact that the opinion of the Court reflects its ‘epistemic reaction’
(Swetser 1990: 70) with respect to the propositions put forward by the lower courts,
relevant bodies and applicants. Consequently, the aim of this study has been to show
that identified exponents of modality and evidentiality simultaneously function as argumentative
devices that introduce the propositions which, in the spirit of Anscombre and
Ducrot’s theory of argumentation (1983 u Alamillo 2011: 1440), represent arguments for
or against certain conclusions (in Alamillo 2011: 1440). It is important to note that propositions/
findings of the Court, which belong to the domain of premises/arguments leading
to the final conclusion of the Court, do not have the form of categorical assertions, which
is why diverse verbal lexemes and constructions which introduce the Court’s premises,
have been classified in this study as exponents of inferential evidentiality. Furthermore,
neither final conclusions of the Court have the form of categorical assertions, which is
why it is possible to interpret linguistic units, which signal the conclusions of the Court,
as exponents of epistemic modality...
Authors Key words
propoziciona modalnost, inferencijalna evidencijalnost, interakcija epistemičkog
i evidencijalnog domena, gradijentnost modalnih značenja, subjektivnost, performativnost,
ograđivanje, epistemološki stav
Authors Key words
propositional modality, inferential evidentiality, interaction between epistemic
and evidential domain, scalar values of modal meanings, subjectivity, performativity,
hedging, epistemological stance
Type
Tekst
Abstract (sr)
Ovaj rad je imao za cilj da predloži i razradi teorijski okvir koji bi omogućio prepoznavanje
modalnog i evidencijalnog potencijala određenih leksičkih jedinica, koje se
smatraju tipičnim obilježjima tekstova rezimea presuda Evropskog suda za ljudska prava,
napisanih na engleskom i srpskom jeziku.
Vođeni mišlju da pravno rezonovanje predstavlja kontekst podložan modalizaciji,
u ovom radu, kroz prizmu modalnosti, analiziramo jezička sredstva koja imaju svoju
ulogu u stvaranju lanca argumentacije u tekstovima rezimea presuda. Preciznije rečeno,
polazeći od pretpostavke da je argumentacija sudija motivisana potrebom za legitimizacijom
donešenih odluka, iznosimo hipotezu da pravna argumentacija otvara mogućnost
za identifikovanje eksponenata modalnih i evidencijalnih značenja, budući da mišljenja
Suda predstavljaju svojevrsnu ‘epistemičku reakciju’ (Swetser 1990: 70) u odnosu
na propozicije u vezi sa stavom sudova nižih instanci, relevantnih tijela i podnosilaca
predstavki. Stoga, cilj ovog rada jeste da pokažemo da su upravo identifikovani eksponenti
modalnih i evidencijalnih značenja istovremeno i argumentativna sredstva, kojima
se uvode iskazi za koje se u duhu teorije argumentacije Anscombra i Ducrota (1983 u
Alamillo 2011: 1440), može tvrditi da funkcionišu kao argumenti za ili protiv donošenja
određenog zaključka (u Alamillo 2011: 1440). Važno je napomenuti da iskazi/nalazi
Suda koji pripadaju domenu premisa/argumenata na osnovu kojih se dolazi do konačnog
zaključka nemaju formu kategoričkih tvrdnji, pa se, stoga, različite glagolske lekseme i
konstrukcije, kojima se uvode premise Suda, klasifikuju kao eksponenti inferencijalne
evidencijalnosti. Dodatno, ni konačni zaključci Suda nemaju formu kategoričkih tvrdnji,
pa u vezi sa jezičkim sredstvima koja naznačavaju zaključke Suda možemo govoriti kao
o eksponentima epistemičke modalnosti...
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.