Title
Ispitivanje zavisnosti između stresa i kvaliteta mesa svinja
Creator
Dokmanović, Marija P., 1981-
Copyright date
2012
Object Links
Select license
Autorstvo-Deliti pod istim uslovima 3.0 Srbija (CC BY-SA 3.0)
License description
Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje dela, i prerade, ako se navede ime autora na način odredjen od strane autora ili davaoca licence i ako se prerada distribuira pod istom ili sličnom licencom. Ova licenca dozvoljava komercijalnu upotrebu dela i prerada. Slična je softverskim licencama, odnosno licencama otvorenog koda. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/rs/deed.sr_LATN Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 24.12.2012.
Other responsibilities
mentor
Baltić, Milan Ž., 1948-
član komisije
Teodorović, Vlado, 1962-
član komisije
Hristov, Slavča, 1960-
član komisije
Karabasil, Neđeljko, 1971-
član komisije
Tomović, Vladimir, 1974-
Academic Expertise
Medicinske nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Fakultet veterinarske medicine
Alternative title
Corelations among stress and meat quality parameters in pigs
Publisher
Beograd : [M. P. Dokmanović]
Format
PDF/A (169 listova)
description
Higijena i tehnologija mesa - Kvalitet mesa svinja / Meat Hygiene and Technology - Meat Quality of Pigs
Abstract (sr)
Cilj ovog rada bio je ispitivanje uticaja postupaka pre klanja na parametre stresa
i kvaliteta mesa svinja i utvrđivanje njihove međusobne zavisnosti. Postupci pre klanja
odnosili su se na dužinu boravka svinja u stočnom depou i ponašanje svinja u
boksevima stočnog depoa, postupke radnika sa svinjama u depou i tokom upućivanja do
mesta za klanje, kao i efikasnost omamljivanja. Od parametara stresa određivane su
koncentracije laktata i kortizola u krvi svinja, a od parametara kvaliteta mesa
određivana je pH vrednost (60 minuta i 24 sata posle klanja), kao i temperatura mesa
(60 minuta posle klanja). Pored toga, utvrđeni su jačina rigor mortis-a, vrednost
instrumentalno i senzorno ocenjene boje, sposobnost vezivanja vode (SVV) i
mramoriranost mesa.
Svinje prispele na klanje u prepodnevnim satima boravile su u depou nešto više
od jednog sata, a svinje prispele u popodnevnim satima u proseku oko 17 sati. Kod više
od jedne trećine svinja postupak radnika sa njima pre klanja bio je grub. Učestalost
međusobnih borbi svinja u depou imao je sledeći opadajući niz: nerastovi > nazimice >
kastrati. Nepravilno postavljanje elektroda pri omamljivanju uočeno je kod više od 4/5
svinja, što je rezultiralo učestalim oglašavanjem, kao i potrebom za ponovnim
omamljivanjem kod blizu polovine svinja. Prosečno vreme aplikacije struje i vreme od
omamljivanja do iskrvarenja bili su u skladu sa preporukama za primenu ovih
postupaka.
Koncentracija laktata u krvi se povećavala, a koncentracija kortizola smanjivala
sa povećanjem dužine boravka svinja u depou. Na povećanje koncentracije laktata i
kortizola u krvi uticali su grub postupak sa svinjama pre klanja, kao i njihove
međusobne borbe.
Dužina boravka svinja u stočnom depou nije uticala na razlike u pH vrednosti
mesa merenih 60 minuta posle klanja, kao ni 24 sata posle klanja. Grub postupak sa
svinjama rezultirao je smanjenjem pH vrednosti merene posle 60 minuta, što nije
uočeno posle 24 sata. pH vrednost mesa svinja koje su se međusobno borile bila je veća
posle 60 minuta, kao i posle 24 sata. Kod svinja sa većom koncentracijom laktata u krvi pH vrednost posle 60 minuta je bila manja u odnosu na svinje kod kojih je koncentracija
laktata u krvi bila manja...
Authors Key words
svinja, stres pre klanja, koncentracija laktata, pH, SVV, boja mesa
Authors Key words
pig, pre-slaughter stress, lactate content, pH, WHC, meat color
Classification
637
619
Type
Tekst
Abstract (sr)
Cilj ovog rada bio je ispitivanje uticaja postupaka pre klanja na parametre stresa
i kvaliteta mesa svinja i utvrđivanje njihove međusobne zavisnosti. Postupci pre klanja
odnosili su se na dužinu boravka svinja u stočnom depou i ponašanje svinja u
boksevima stočnog depoa, postupke radnika sa svinjama u depou i tokom upućivanja do
mesta za klanje, kao i efikasnost omamljivanja. Od parametara stresa određivane su
koncentracije laktata i kortizola u krvi svinja, a od parametara kvaliteta mesa
određivana je pH vrednost (60 minuta i 24 sata posle klanja), kao i temperatura mesa
(60 minuta posle klanja). Pored toga, utvrđeni su jačina rigor mortis-a, vrednost
instrumentalno i senzorno ocenjene boje, sposobnost vezivanja vode (SVV) i
mramoriranost mesa.
Svinje prispele na klanje u prepodnevnim satima boravile su u depou nešto više
od jednog sata, a svinje prispele u popodnevnim satima u proseku oko 17 sati. Kod više
od jedne trećine svinja postupak radnika sa njima pre klanja bio je grub. Učestalost
međusobnih borbi svinja u depou imao je sledeći opadajući niz: nerastovi > nazimice >
kastrati. Nepravilno postavljanje elektroda pri omamljivanju uočeno je kod više od 4/5
svinja, što je rezultiralo učestalim oglašavanjem, kao i potrebom za ponovnim
omamljivanjem kod blizu polovine svinja. Prosečno vreme aplikacije struje i vreme od
omamljivanja do iskrvarenja bili su u skladu sa preporukama za primenu ovih
postupaka.
Koncentracija laktata u krvi se povećavala, a koncentracija kortizola smanjivala
sa povećanjem dužine boravka svinja u depou. Na povećanje koncentracije laktata i
kortizola u krvi uticali su grub postupak sa svinjama pre klanja, kao i njihove
međusobne borbe.
Dužina boravka svinja u stočnom depou nije uticala na razlike u pH vrednosti
mesa merenih 60 minuta posle klanja, kao ni 24 sata posle klanja. Grub postupak sa
svinjama rezultirao je smanjenjem pH vrednosti merene posle 60 minuta, što nije
uočeno posle 24 sata. pH vrednost mesa svinja koje su se međusobno borile bila je veća
posle 60 minuta, kao i posle 24 sata. Kod svinja sa većom koncentracijom laktata u krvi pH vrednost posle 60 minuta je bila manja u odnosu na svinje kod kojih je koncentracija
laktata u krvi bila manja...
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.