Title
		
		
			Biomonitoring vazduha i fitoremedijacija zemljišta upotrebom hrasta, smreke i lešnika
		
	
			Creator
		
		
			Radojević, Ana A., 1983- 
					
	
			Copyright date
		
		
			2017
		
	
			Object Links
		
		
	
			Select license
		
		
			Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
		
	
			License description
		
		
			Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
		
	
			Language
		
		
			Serbian
		
	
			Cobiss-ID
		
		
	
			Theses Type
		
		
			Doktorska disertacija
		
	
			description
		
		
			 
Datum odbrane: 03.07.2017.
		
	
			Other responsibilities
		
		mentor
				Šerbula, Snežana 
				član komisije
				Dimitrijević, Mile
				član komisije
				Stevanović, Jasmina 
				član komisije
				Kaluđerović, Branka
				član komisije
				Pavlović, Miroslav, 1983- 
				
			Academic Expertise 
		
		
			Tehničko-tehnološke nauke
		
	
			University
		
		
			Univerzitet u Beogradu
		
	
			Faculty
		
		
			Tehnički fakultet u Boru
		
	
				Alternative  title
			
			
				Biomonitoring of air and soil phytoremediation using oak, spruce and hazel. 
			
		
				Publisher
			
			
				 [A. A. Radojević] 
			
		
				Format
			
			
				listova
			
		
				description
			
			
				Tehničko–tehnološke nauke - Tehnološko inženjerstvo / Technical–technological sciencies - Technological engineering
			
		
				Abstract (sr)
			
			
				Doktorska disertacija nastala je kao rezultat istraživanja sposobnosti bioindikacije
zagađenja metalima i metaloidima i fitoremedijacije zemljišta upotrebom Quercus,
Picea i Corylus roda. U okviru 6 zona, na području Bora i okoline, izvršeno je
uzorkovanje zemljišta i biomaterijala u kojima je određivan sadržaj Al, As, Cd, Cr, Co,
Cu, Fe, Mn, Mo, Ni, Pb i Zn. Kao pasivni bioindikatori, hrast, lešnik i smreka su
različite uslove zagađenja, koji su vladali u okviru zona uzorkovanja, reflektovali
odgovarajućim sadržajem metala i metaloida u biljnom materijalu, vrlo često u
fitotoksičnim količinama. Značajano obogaćenje zemljišta i biomaterijala, u najvećoj
meri sa As, Cd, Cu, Mo, Pb i Zn, posledica je blizine izvorima zagađenja, topionici
bakra i flotacijskim jalovištima, i transporta zagađujućih supstanci dominatnim
vetrovima. Mogućnost utvrđivanja aerodepozicije upotrebom lišća hrasta i lešnika
potvrđena je za većinu ispitivanih elemenata (izuzev za Cd, Co, Mn i Ni), dok se
upotreba iglica smreke ne preporučuje u iste svrhe usled postojanja zaštitnog sloja
voska. Hrast i lešnik imaju potencijal indikacije Mo, ali pri niskim koncentracijama u
zemljištu, dok su pri srednjem sadržaju u zemljištu, hrast i smreka su iskazali potencijal
indikacije Pb. Osim potvrđene akumulacije Pb u iglicama smreke, ali na manje
zagađenim mestima uzorkovanja, sposobnost hiperakumulacije metala i metaloida nije
potvrđena, već su se biljne vrste ponašale uglavnom kao ekskluderi. Hrast i lešnik su
pokazali potencijal fitoekstrakcije molibdena, a smreka olova. Sposobnost
fitostabilizacije uočena je kod korena hrasta prema Cd i korena smreke prema Cd, Mo i
Zn. Na osnovu sprovedenih analiza, može se zaključiti da su hrast, lešnik i smreka
opstali na zagađenom zemljištu usled razvijanja mehanizama restriktivnog usvajanja
zagađujućih supstanci korenovim sistemom (što ih klasifikuje u grupu metalofita), kao i
kontrolom translokacije zagađujućih supstanci iz korena prema nadzemnim organima.
Takođe, njihova sposobnost adaptacije u uslovima atmosferskog zagađenja životne
sredine svrstava ih u grupu tolerantnih biljnih vrsta, usled nedostatka vidljivih znakova
oštećenja lišća na ispitivanom području.
			
		
				Abstract (en)
			
			
				The doctoral dissertation was a result of the research for determining bioindication
ability of the genera Quercus, Picea and Corylus for metal and metalloid pollution and
phytoremediation of soil. Sampling of soil and plant material was carried out in 6 zones
in the area of Bor and its surroundings, in which the content of Al, As, Cd, Cr, Co, Cu,
Fe, Mn, Mo, Ni, Pb and Zn was determined. As a passive bioindicators, oak, hazel and
spruce have reflected different conditions of pollution of the sampling zones, by
appropriate content of metals and metalloids in the plant material, often in the
phytotoxic amounts. The significant enrichment of soil and plant material, mainly with
arsenic, cadmium, copper, molybdenum, lead and zinc, was a result of the proximity of
the pollution sources (the copper smelter and flotation tailing ponds), and transport of
polluting substances by the dominant winds. The possibility of determing airborne
depositions, by using oak and hazel leaves, was confirmed for most of the studied
elements (except for Cd, Co, Mn and Ni), while the use of spruce needles is not
recommended for the same purposes due to the existence of the protective wax layer.
Oak and hazel have shown the potential for Mo indication, but at low soil content, while
at the medium soil content, oak and spruce have shown potential for Pb indication.
Except confirmed Pb accumulation in spruce needles, at the less polluted sampling sites,
none of the plants has shown the hyperaccumulating ability of metal and metalloid, and
they behaved mainly as excluding plants. Oak and hazel have shown potential for Mo
phytoextraction, and spruce for Pb phytoextraction. Potential ability of
phytostabilization was observed for Cd by oak roots and for Cd, Mo and Zn by spruce
roots. Based on the analysis, it can be concluded that oak, hazel and spruce have
survived on metal contaminated soil, probably due to the development of mechanisms
of restricted uptake of polluting substances by roots (which classifies them into a group
of metallophytes) and due to control of translocation of polluting substances from roots
to aboveground parts. Also, their ability to adapt to the conditions of atmospheric
pollution of the environment classifies them as group–tolerant plant species, due to the
lack of visible signs of damage of leaves in the study area.
			
		
				Authors Key words
			
			
				Životna sredina • Biomonitoring vazduha • Fitoremedijacija
zemljišta • Quercus spp. • Picea spp. • Corylus spp. • Topionica
bakra • Metali • Metaloidi • Biološki faktori
			
		
				Authors Key words
			
			
				Environment • Biomonitoring of air • Phytoremedation of soil •
Quercus spp. • Picea spp. • Corylus spp. • Copper smelter •
Metals • Metalloids • Biological factors
			
		
				Classification
			
			
				502/504(043.3)
502.175(043.3)
504.61(043.3)
			
		
				Type
			
			
				Tekst
			
		
			Abstract (sr)
		
		
			Doktorska disertacija nastala je kao rezultat istraživanja sposobnosti bioindikacije
zagađenja metalima i metaloidima i fitoremedijacije zemljišta upotrebom Quercus,
Picea i Corylus roda. U okviru 6 zona, na području Bora i okoline, izvršeno je
uzorkovanje zemljišta i biomaterijala u kojima je određivan sadržaj Al, As, Cd, Cr, Co,
Cu, Fe, Mn, Mo, Ni, Pb i Zn. Kao pasivni bioindikatori, hrast, lešnik i smreka su
različite uslove zagađenja, koji su vladali u okviru zona uzorkovanja, reflektovali
odgovarajućim sadržajem metala i metaloida u biljnom materijalu, vrlo često u
fitotoksičnim količinama. Značajano obogaćenje zemljišta i biomaterijala, u najvećoj
meri sa As, Cd, Cu, Mo, Pb i Zn, posledica je blizine izvorima zagađenja, topionici
bakra i flotacijskim jalovištima, i transporta zagađujućih supstanci dominatnim
vetrovima. Mogućnost utvrđivanja aerodepozicije upotrebom lišća hrasta i lešnika
potvrđena je za većinu ispitivanih elemenata (izuzev za Cd, Co, Mn i Ni), dok se
upotreba iglica smreke ne preporučuje u iste svrhe usled postojanja zaštitnog sloja
voska. Hrast i lešnik imaju potencijal indikacije Mo, ali pri niskim koncentracijama u
zemljištu, dok su pri srednjem sadržaju u zemljištu, hrast i smreka su iskazali potencijal
indikacije Pb. Osim potvrđene akumulacije Pb u iglicama smreke, ali na manje
zagađenim mestima uzorkovanja, sposobnost hiperakumulacije metala i metaloida nije
potvrđena, već su se biljne vrste ponašale uglavnom kao ekskluderi. Hrast i lešnik su
pokazali potencijal fitoekstrakcije molibdena, a smreka olova. Sposobnost
fitostabilizacije uočena je kod korena hrasta prema Cd i korena smreke prema Cd, Mo i
Zn. Na osnovu sprovedenih analiza, može se zaključiti da su hrast, lešnik i smreka
opstali na zagađenom zemljištu usled razvijanja mehanizama restriktivnog usvajanja
zagađujućih supstanci korenovim sistemom (što ih klasifikuje u grupu metalofita), kao i
kontrolom translokacije zagađujućih supstanci iz korena prema nadzemnim organima.
Takođe, njihova sposobnost adaptacije u uslovima atmosferskog zagađenja životne
sredine svrstava ih u grupu tolerantnih biljnih vrsta, usled nedostatka vidljivih znakova
oštećenja lišća na ispitivanom području.
		
	
			“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into  internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core  xml  and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
		
	