Title
Odnos prostora i identiteta u prozi Virdžinije Vulf
Creator
Nenezić, Milica D., 1971-
Copyright date
2017
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 14.05.2018.
Other responsibilities
mentor
Paunović, Zoran, 1962-
Academic Expertise
Društveno-humanističke nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Filološki fakultet
Alternative title
The relationship between space and identity in Virginia Woolf's fiction ; Oтношение пространства и идентичности в прозе Вирджинии Вульф
Publisher
[M. D. Nenezić]
Format
196 listova
description
Društveno-humanistiĉke nauke - Nauka o književnosti / Social Sciences and Humanities - Literary Studies
Abstract (sr)
Život i rad Adeline Virdžinije Stiven, kasnije Vulf, ne vezuje se samo za kraj 19 i
20-ti vijek već za svevremeni literarni opus jedne spisateljice. Njena djela, koja pokrivaju
širok spektar književnog izraza, obilježila su i bilježe do danas anatomiju ljudskog
identiteta u prostoru i prostorima koje određuje život. Od nastanka njenog prvog romana
do posthumno izdatih eseja i dnevnika ovaj ženski um preispitao je skoro sve moguće
sfere ljudskog postojanja, uz interakciju identiteta i prostora kao osnovnih postulata jedne
umjetničke vizije. Istražiti vezu između umjetnosti i života bila je njena misija po kojoj
je, sa sumnjom u bilo kakav uspjeh u nastojanjima da prevaziđe konvencionalnu strogost
patrijarhalnog društva, autentično ženski re-kreirala stvarnost jedinstvenim okom pisca.
Nimalo oduševljena realizmom kao neproduktivno-obezličenim književnim pravcem,
smjelo se okrenula modernom književnom izrazu, kojim eksperimentiše u preispitivanju,
istraživanju, ‘mjerenju i rastakanju’ smisla ljudskog postojanja kroz svijest svojih
protagonista. Sazrijevanjem kroz umjetnički izraz, otkrivala je nove izazove i postavljala
pitanja na koja se odgovori, bez kritičarski usmjerene note, naslućuju i pronalaze
individualno. Rad ima za cilj predstaviti određena djela Virdžinije Vulf kao literarno
ostvarivu koncepciju prostorno-identitetske refleksije ženskog pisca s početka 20. vijeka,
u kom je literatura u Engleskoj previrala iz konvencionalnog i tradicionalnog u realnost
novog i drugačijeg, i u kom se ova čvrsta ženska misao potvrđivala i kritički i kreativno
produktivnom. Za Virdžiniju Vulf i književnost, put ka nevidljivom tronu objedinio je
vezu između života i umjetnosti u artefakt koji je do danas ostao predmet književnih
kritika, teorija i analiza. U radu će se pokušati dodati još jedna perspektiva kroz odnos
prostora i identiteta koje pisac postavlja kao moguće polazište odnosa života i umjetnosti.
Sa stanovišta filozofske, književno-teorijske, istorijske, društvene i biografske
perspektive, te feminističke književne teorije i kritike, psihoanalize i savremene
književne kritike, u romanima Gospođa Dalovej, Ka svetioniku, Orlando i diskursu
Sopstvena soba rad će istraživati vezu između prostora i identiteta što stvarne, što
simbolične predstave bića, njegovog postajanja i postojanja, kako u umjetničkom, tako i
u prostoru kritičke recepcije. Pored toga, rad će nastojati iz još jednog ugla zaokružiti
priču o ‘neuhvatljivom identitetu’ Virdžinije Vulf u prostoru stvarnog i po prostorima
njene fikcije.
Abstract (en)
The life and work of Adeline Virginia Stephen, later Woolf, is not linked only to
the end of 19th and the 20th centuries, but to an ever-present contemporariness of the
literary oeuvre of one female author. Her works, which cover a wide spectrum of literary
expression, have marked up to the present time an anatomy of the human identity within
the space and spaces designed by life itself. From the time of her first novel to the
posthumously published essays and diaries, this female mind had reviewed almost all the
possible spheres of human existence along with the inherent interaction of space and
identity as the basic postulates of one artistic vision. The relation between life and art was
her mission, in which, until her end, suspicious of any success in overcoming the
conventional strictness of the patriarchal society, she built connections with reality seen
by the eye of a unique author. Not at all impressed by Realism as an unproductively
impersonalised literary epoch, she boldly escaped into Modernist literary expression, with
which she experimented in re-examining, researching, ‘measuring and dissolving’ the
essence of human existence through the consciousness of her protagonists. Thus maturing
through artistic expression, she constantly opened new chapters and challenges, implying
questions free of any critically aimed tone, and leaving them all open to individual
interpretation. This paper is an attempt to present some of Virginia Woolf's works of
fiction as a literarily achievable concept of the reflection on space and identity of a
female author at the beginning of the 20th century, a time when literature in England
seethed from the conventional and traditional into the challenging reality of the modern,
proving that her mind was both critically and creatively productive. Still, for both
Virginia Woolf and literature, the path towards the invisible throne united the relationship
between life and art with an artifact which has remained so far the subject of literary
criticism, theories and analyses. This work will attempt to add one more perspective
through the relationship between space and identity, which the author sets forth as a
possible opening perspective and basis in the relationship between life and art. Based on
philosophical, literary and theoretical, historical, social and biographical perspectives,
together with feminist literary theory, then psychoanalysis and contemporary literary
criticism, this paper will try to find connections between space and identity in both the
realistic and symbolic meaning of becoming and being, in both artistic and critical
reception. It will focus on the novels Mrs Dalloway, To the Lighthouse and Orlando, and
the critical discourse A Room of One's Own. Additionally, the paper aims to introduce
one more perspective in rounding off the story about Virginia Woolf’s ‘elusive identity’
in the space of reality and through the spaces of her fiction.
Authors Key words
Virdžinija Vulf, prostor, identitet, proza, žena-pisac, filozofija,
modernizam, književna kritika
Authors Key words
Virginia Woolf, space, identity, fiction, woman writer, philosophy,
modernism, literary criticism
Classification
821.111.09-3 Woolf V.(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Život i rad Adeline Virdžinije Stiven, kasnije Vulf, ne vezuje se samo za kraj 19 i
20-ti vijek već za svevremeni literarni opus jedne spisateljice. Njena djela, koja pokrivaju
širok spektar književnog izraza, obilježila su i bilježe do danas anatomiju ljudskog
identiteta u prostoru i prostorima koje određuje život. Od nastanka njenog prvog romana
do posthumno izdatih eseja i dnevnika ovaj ženski um preispitao je skoro sve moguće
sfere ljudskog postojanja, uz interakciju identiteta i prostora kao osnovnih postulata jedne
umjetničke vizije. Istražiti vezu između umjetnosti i života bila je njena misija po kojoj
je, sa sumnjom u bilo kakav uspjeh u nastojanjima da prevaziđe konvencionalnu strogost
patrijarhalnog društva, autentično ženski re-kreirala stvarnost jedinstvenim okom pisca.
Nimalo oduševljena realizmom kao neproduktivno-obezličenim književnim pravcem,
smjelo se okrenula modernom književnom izrazu, kojim eksperimentiše u preispitivanju,
istraživanju, ‘mjerenju i rastakanju’ smisla ljudskog postojanja kroz svijest svojih
protagonista. Sazrijevanjem kroz umjetnički izraz, otkrivala je nove izazove i postavljala
pitanja na koja se odgovori, bez kritičarski usmjerene note, naslućuju i pronalaze
individualno. Rad ima za cilj predstaviti određena djela Virdžinije Vulf kao literarno
ostvarivu koncepciju prostorno-identitetske refleksije ženskog pisca s početka 20. vijeka,
u kom je literatura u Engleskoj previrala iz konvencionalnog i tradicionalnog u realnost
novog i drugačijeg, i u kom se ova čvrsta ženska misao potvrđivala i kritički i kreativno
produktivnom. Za Virdžiniju Vulf i književnost, put ka nevidljivom tronu objedinio je
vezu između života i umjetnosti u artefakt koji je do danas ostao predmet književnih
kritika, teorija i analiza. U radu će se pokušati dodati još jedna perspektiva kroz odnos
prostora i identiteta koje pisac postavlja kao moguće polazište odnosa života i umjetnosti.
Sa stanovišta filozofske, književno-teorijske, istorijske, društvene i biografske
perspektive, te feminističke književne teorije i kritike, psihoanalize i savremene
književne kritike, u romanima Gospođa Dalovej, Ka svetioniku, Orlando i diskursu
Sopstvena soba rad će istraživati vezu između prostora i identiteta što stvarne, što
simbolične predstave bića, njegovog postajanja i postojanja, kako u umjetničkom, tako i
u prostoru kritičke recepcije. Pored toga, rad će nastojati iz još jednog ugla zaokružiti
priču o ‘neuhvatljivom identitetu’ Virdžinije Vulf u prostoru stvarnog i po prostorima
njene fikcije.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.