Title
Uticaj globalizacije na naučnu politiku i naučnoistraživački rad u Srbiji: vrednosti, diskursi i institucije
Creator
Petkovska, Sanja S., 1982-
Copyright date
2017
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Deliti pod istim uslovima 3.0 Srbija (CC BY-NC-SA 3.0)
License description
Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje dela, i prerade, ako se navede ime autora na način odredjen od strane autora ili davaoca licence i ako se prerada distribuira pod istom ili sličnom licencom. Ova licenca ne dozvoljava komercijalnu upotrebu dela i prerada. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/3.0/rs/deed.sr_LATN Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 14.11.2017.
Other responsibilities
mentor
Vasović, Mirjana, 1950-
član komisije
Nakarada, Radmila, 1950-
član komisije
Filipović, Mirko
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Fakultet političkih nauka
Alternative title
The impact of globalization on science policy and research in Serbia: values, discourses, and institutions
description
Političke nauke - Naučna i obrazovna politika / Political science - Science and education policy
Abstract (sr)
Predmet ovog istraživanja je uticaj procesa globalizacije na naučnu politiku i naučnoistraživački rad u Srbiji. Globalizacija je proces koji ukazuje na rastuću međuzavisnost različitih delova sveta: počev od sporadičnih prenošenja uticaja iz jednog dela sveta u drugi, do trenutka kada se može govoriti o globalnim naučnim politikama i globalnim upravljačkim strukturama. Istraživanje polazi od kritičke paradigme i teorije svetskog sistema Imanuela Volerstina, to jest, podele sveta na centralne, poluperiferne i periferne zemlje. Unutar ove paradigme, položaj Srbije se dominantno razume kao periferni. Proces evropskih intergacija, koji je zapravo sastavni deo globalizacije i geopolitičke redefinicije svetskog sistema, u Srbiji se odvija usporeno, pri čemu Srbij ostaje na periferiji naučnih zbivanja.
Uticaj globalizacije posmatra se dvostruko: s jedne strane, predmet interesovanja su globalni i evropski nadnacionalni okviri za naučne politike, a s druge, nacionalni sistem naučne politike i naučnoistraživačkog rada, koji prolazi kroz transformacije pod uticajem međunarodnih faktora. Dejstvo globalne naučne politike na nacionalnu posmatra se kroz karakteristične vrednosti, diskurse i institucije, dok vremenski okvir istraživanja obuhvata period od osamdesetih godina dvadesetog veka do savremenog doba. Polazi se od pretpostavke da je težište aktuelnih promena institucionalno.
Metodološki, pristup istraživanju bazira se na kvalitativnom pristupu. Cilj istraživanja je da predstavi globalizaciju naučne politike kao promenu kroz ključna dokumenta, ali i kroz percepciju procesa od strane samih istraživača. Akteri samog procesa, odnosno istraživači, mogu pružiti relevantne informacije o konkretnim delovanjima globalizacije na naučne politike i naučnoistraživački rad u Srbiji. Stoga je sastavni deo analize upravo rezultat razgovora vođenog sa njima, o njihovom percipiranju aktuelnog procesa.
Authors Key words
globalizacija, evropeizacija, naučna politika, naučno-istraživački rad, centar–periferija
Authors Key words
globalization, evropeization, science policy, research, centre-periphery
Classification
316.32:001.891(497.11)(043.3)
Abstract (sr)
Predmet ovog istraživanja je uticaj procesa globalizacije na naučnu politiku i naučnoistraživački rad u Srbiji. Globalizacija je proces koji ukazuje na rastuću međuzavisnost različitih delova sveta: počev od sporadičnih prenošenja uticaja iz jednog dela sveta u drugi, do trenutka kada se može govoriti o globalnim naučnim politikama i globalnim upravljačkim strukturama. Istraživanje polazi od kritičke paradigme i teorije svetskog sistema Imanuela Volerstina, to jest, podele sveta na centralne, poluperiferne i periferne zemlje. Unutar ove paradigme, položaj Srbije se dominantno razume kao periferni. Proces evropskih intergacija, koji je zapravo sastavni deo globalizacije i geopolitičke redefinicije svetskog sistema, u Srbiji se odvija usporeno, pri čemu Srbij ostaje na periferiji naučnih zbivanja.
Uticaj globalizacije posmatra se dvostruko: s jedne strane, predmet interesovanja su globalni i evropski nadnacionalni okviri za naučne politike, a s druge, nacionalni sistem naučne politike i naučnoistraživačkog rada, koji prolazi kroz transformacije pod uticajem međunarodnih faktora. Dejstvo globalne naučne politike na nacionalnu posmatra se kroz karakteristične vrednosti, diskurse i institucije, dok vremenski okvir istraživanja obuhvata period od osamdesetih godina dvadesetog veka do savremenog doba. Polazi se od pretpostavke da je težište aktuelnih promena institucionalno.
Metodološki, pristup istraživanju bazira se na kvalitativnom pristupu. Cilj istraživanja je da predstavi globalizaciju naučne politike kao promenu kroz ključna dokumenta, ali i kroz percepciju procesa od strane samih istraživača. Akteri samog procesa, odnosno istraživači, mogu pružiti relevantne informacije o konkretnim delovanjima globalizacije na naučne politike i naučnoistraživački rad u Srbiji. Stoga je sastavni deo analize upravo rezultat razgovora vođenog sa njima, o njihovom percipiranju aktuelnog procesa.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.