Title
Emocionalna inteligencija kao prediktor reaktivnosti i regulacije emocija u situaciji koja provocira uznemirenost
Creator
Mijatović, Luka R. 1981-
Copyright date
2018
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Deliti pod istim uslovima 3.0 Srbija (CC BY-NC-SA 3.0)
License description
Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje dela, i prerade, ako se navede ime autora na način odredjen od strane autora ili davaoca licence i ako se prerada distribuira pod istom ili sličnom licencom. Ova licenca ne dozvoljava komercijalnu upotrebu dela i prerada. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/3.0/rs/deed.sr_LATN Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 2.4.2018.
Other responsibilities
mentor
Altaras Dimitrijević, Ana, 1975-
član komisije
Trebješanin, Žarko, 1950-
član komisije
Jolić Marjanović, Zorana, 1977-
član komisije
Dimitrijević, Aleksandar, 1970-
Academic Expertise
Društveno-humanističke nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Filozofski fakultet
Alternative title
Emotional intelligence as a predictor of reactivity and emotion regulation in emotionally disturbing situations
Publisher
[L. Mijatović]
Format
247 listova
description
Psihologija / Psychology
Abstract (sr)
Brojna istraživanja u oblasti psihologije emocija opravdavaju upotrebu
koncepta emocionalne inteligencije (EI), operacionalizovane i kao sposobnosti i
kao crte ličnosti. Oba konstrukta su dobila potvrdu o prediktivnoj valjanosti u
različitim psihološkim domenima. Ispitivanjem povezanosti različitih
operacionalizacija EI sa emocionalnim doživljavanjem i reagovanjem u realnim
kontekstima bi se dodatno doprinelo njihovoj bihejvioralnoj validaciji.
Konkretnije, postavlja se pitanje mogućnosti EI kao sposobnosti i kao crte da
predvidi emocionalnu reaktivnost u situaciji indukovanog afekta, kao i
povezanosti ovih varijabli sa korišćenjem adaptivnih i maladaptivnih strategija
regulacije emocija.
Sprovedene su dve studije: prvom je bilo obuhvaćeno 306, a drugom 190
ispitanika pretežno ženskog pola. U obe studije su ispitanici bili podeljeni u dve
grupe. Prva grupa je bila izložena stimulusima dizajniranim tako da izazovu
osećanje uznemirenosti za sebe, u vidu strepnje za sopstveno zdravlje, dok je kod
ispitanika iz druge grupe nastojano da se izazove osećanje uznemirenosti za
druge, poput saosećanja sa zdravstvenim stanjem drugih. Razlika između prve i
druge studije se ogledala u formatu stimulusa: u prvoj studiji su korišćeni videoklipovi,
dok su okviru druge ispitanici čitali novinske članke. Emocionalna
reaktivnost je operacionalizovana dvojako: 1) u vidu razlike u intenzitetu
negativnog afekta pre i posle izlaganja stimulusa, i 2) putem obrazaca
reaktivnosti kojima su obuhvaćena i pozitivna i negativna osećanja, a koji su
izdvojeni klaster analizom. Prikupljeni su podaci o crtama ličnosti, emocionalnoj
inteligenciji kao crti i kao sposobnosti, kao i o širokom spektru pretežno
kognitivnih strategija regulacija emocije...
Abstract (en)
The concept of emotional intelligence (EI), defined both as an ability and
as a personality trait, has been supported as meaningful by numerous studies in
the field of psychology of emotions. Both ability and trait EI have demonstrated
predictive validity regarding criteria from different psychological domains. Still,
investigating the effect of the two EIs on ongoing (vs. retrospectively reported)
emotional experience and reactions would additionally contribute to their
behavioral validation. Specifically, the question may be raised whether ability
and trait EI predict emotional reactivity in emotionally disturbing situations, and
how they relate to the use of adaptive and maladaptive emotion regulation
strategies.
Two studies have been conducted: the first included 306 and the second
190 predominantly female participants. In both studies participants were divided
into two groups. The first group was exposed to stimuli designed to provoke
negative emotions in view of the pervasive threat of skin cancer (i.e., self-related
distress), whereas the second was presented stimuli which induce negative
emotions as a result of learning about somebody else’s suffering from the illness
(i.e., empathy-driven distress). The two studies differed in the format of the
stimuli: the first used video clips, and the second employed newspaper articles.
Emotional reactivity was operationalized in two ways: 1) as the difference in the
intensity of negative affect before and after stimuli exposure; and 2) as the pattern
of change in both positive and negative affect, identified by cluster analysis. Data
on ability and trait EI, the basic personality traits, as well as a on wide range of
(mostly cognitive) emotion regulation strategies were also collected...
Authors Key words
crta EI, sposobnost EI, emocionalna reaktivnost, strategije regulacije
emocija, negativan afekat
Authors Key words
trait EI, ability EI, emotional reactivity, emotion regulation strategies,
negative affect
Classification
159.942:159.9.072(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Brojna istraživanja u oblasti psihologije emocija opravdavaju upotrebu
koncepta emocionalne inteligencije (EI), operacionalizovane i kao sposobnosti i
kao crte ličnosti. Oba konstrukta su dobila potvrdu o prediktivnoj valjanosti u
različitim psihološkim domenima. Ispitivanjem povezanosti različitih
operacionalizacija EI sa emocionalnim doživljavanjem i reagovanjem u realnim
kontekstima bi se dodatno doprinelo njihovoj bihejvioralnoj validaciji.
Konkretnije, postavlja se pitanje mogućnosti EI kao sposobnosti i kao crte da
predvidi emocionalnu reaktivnost u situaciji indukovanog afekta, kao i
povezanosti ovih varijabli sa korišćenjem adaptivnih i maladaptivnih strategija
regulacije emocija.
Sprovedene su dve studije: prvom je bilo obuhvaćeno 306, a drugom 190
ispitanika pretežno ženskog pola. U obe studije su ispitanici bili podeljeni u dve
grupe. Prva grupa je bila izložena stimulusima dizajniranim tako da izazovu
osećanje uznemirenosti za sebe, u vidu strepnje za sopstveno zdravlje, dok je kod
ispitanika iz druge grupe nastojano da se izazove osećanje uznemirenosti za
druge, poput saosećanja sa zdravstvenim stanjem drugih. Razlika između prve i
druge studije se ogledala u formatu stimulusa: u prvoj studiji su korišćeni videoklipovi,
dok su okviru druge ispitanici čitali novinske članke. Emocionalna
reaktivnost je operacionalizovana dvojako: 1) u vidu razlike u intenzitetu
negativnog afekta pre i posle izlaganja stimulusa, i 2) putem obrazaca
reaktivnosti kojima su obuhvaćena i pozitivna i negativna osećanja, a koji su
izdvojeni klaster analizom. Prikupljeni su podaci o crtama ličnosti, emocionalnoj
inteligenciji kao crti i kao sposobnosti, kao i o širokom spektru pretežno
kognitivnih strategija regulacija emocije...
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.