Title
Mitološke životinje poreklom sa Istoka u srednjevekovnim rukopisima bestijarima
Creator
Rosandić, Nataša, 1967-
Copyright date
2017
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 14.02.2018.
Other responsibilities
mentor
Marković, Ljiljana, 1953-
Academic Expertise
Društveno-humanističke nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Filološki fakultet
Alternative title
Mythological animals of eastern origins in middle ages bestiaries manuscripts ; Мифологические животные восточного происхождения в средневековых рукописных бестиариях
Publisher
[N. M. Rosandić]
Format
316 listova
description
Društveno-humanističke nauke - Filološke nauke / Social sciences and humanities - Philological sciences
Abstract (sr)
Srednjovekovni rukopisi bestijari, ili „knjige o životinjama,“ su srednjovekovne knjige
didaktičkog i moralno-poučnog sadržaja sa porukama koje su u skladu sa hrišćanskim
učenjem i shvatanjima o moralu. Vreme njihovog nastanka, prema do sada poznatim
rukopisima, vezuje se za period VIII/IX veka, a njihova najintenzivnija cirkulacija
odvijala se u periodu od XII do XIII veka, na prostorima Evrope. Nastali su na
tradicijama Physiologusa, dela nepoznatog autora iz perioda II/III veka, koje nije
sačuvano i prerasli su u svojevrsnu kompilaciju znanja o životinjama, koja su
upotpunila dela antičkih i srednjovekovnih pisaca. Rukopisi, u najvećoj meri, pripadaju
skriptorijumima Zapadne Evrope i većina ih je ilustrovana. Pored sadržaja teksta za
proučavanje je veoma važna i ikonografska komponenta, pa smo u našem istraživanju
akcentovali upravo ove, ilustrovane rukopise. Kao što ćemo kasnije videti, tekst i slika
se međusobno dopunjuju. Životinje i mitološka bića iz bestijara preneli su nam brojne
legende kroz religijske alegorije, u formi veoma kratkih saopštenja o svakoj životinji ili
biću ponaosob, sa ponekad veoma luksuznom i umetnički kompetentnom ilustracijom.
Vremenom se njihov broj uvećavao, kako je rasla njihova popularnost, pa se sa
četrdesetak poglavlja, koliko je sadržavao originalni Physiologus, broj popeo na preko
sto poglavlja o životinjama, koje su se našle u ulozi nosilaca i tumača hrišćanske
mistike i simbolike.
Naša studija bavi se istraživanjem porekla imaginarnih životinja i bića iz ovih rukopisa,
istražuje mitološke koncepte teksta i slike, upoređujući ih sa konceptima i simbolikom
životinja u drevnim kulturama Istoka. Ove, uglavnom kompozitne životinje, izdvojili
smo kao posebnu celinu i pokušali da utvrdimo njihove prototipove u praistorijskim i
protoistorijskim epohama na prostorima Azije, odnosno da utvrdimo da li potiču sa
Istoka. Analizirajući svako biće u zasebnom poglavlju, konsultovali smo prevode dela
pojedinih antičkih pisaca, mitološku građu, ikonografske analogije, kao i veoma obimnu
literaturu koja se bavi proučavanjem rukopisa bestijara sa područja Zapadne Evrope.
Studija sadrži Pregled rukopisa sa delimičnim kodikološkim podacima, sa ilustracijama
preuzetim iz digitalizovanih i dostupnih rukopisa. Za opširnija istraživanja neophodno
je uključiti veći broj relevantnih naučnih disciplina iz sistema nauka, šireg od društevohumanističkih.
Tema je zahtevala interdisciplinarni pristup, koji je ovde primenjen samo
delimično, uglavnom, zbog ograničenosti pristupa svim rukopisima.
Abstract (en)
Middle ages bestiaries manuscripts, or “books of animals”, are books which were
created during middle ages period and had a didactic and ethically educative content,
involving messages which were in accordance with Christian teachings and perspectives
on morality. According to manuscripts known so far, the time of their origin is believed
to be around the VIII and IX centuries, and their most frequent circulation took place
during the period between the XII and XIII centuries, in the European region. They
were made in the tradition of Physiologus, the work of unknown author from II or III
century that was not preserved, and they evolved into a sort of unique compilation of
knowledge on animals and were complemented by the works of authors from the
antique and the middle ages. The manuscripts largely belong to the scriptoriums of
Western Europe and most of them are illustrated. Beside the text content, it is also very
important to research the iconographic component; this was the reason that led us to
emphasise these illustrated manuscripts in our study. As will be shown later, the text
and the images complement each other. Animals and mythical beings from the
bestiaries have passed down onto us numerous legends through religious allegories in
the form of very brief chapters about each animal or being separately, sometimes with
very luxurious and artistic illustration. As their popularity grew in time, their number
increased, and the number of chapters on animals rose from forty, in the original
Physiologus, to over a hundred. Animals/beings were given the roles of carriers and
interpreters of Christian mysticism and symbolism.
This study is researching the origins of imaginary animals and beings from these
manuscripts; it studies mythological concepts of text and images by comparing them to
conceptions and symbolism of animals in ancient cultures of the East. We have singled
out these – mainly composite animals as a separate entity, and have tried to determine
their prototypes in the prehistoric and protohistoric epochs in the Asian areas. In other
words, we have tried to determine whether they originated in the East. While analyzing
each being in a separate chapter, we have consulted various materials such as: translated
works of certain antique authors, mythological material, iconographic analogies and a
very extensive literature which investigates Western Europe’s bestiaries manuscripts.
This study contains the Overview of the manuscripts with partial codicological data,
with illustrations taken from digitalized and available manuscripts. For more
comprehensive research it is necessary to include a larger number of relevant science
disciplines, beyond humanities and social sciences. This topic required interdisciplinary
approach that has here been applied only partially – mainly due to the limited access to
all of the manuscripts.
Authors Key words
srednjovekovni bestijari, životinje, mitologija, simbolika, kulturni uticaji,
kulture Istoka
Authors Key words
middle ages bestiaries, animals, mythology, symbolism, cultural influences,
Eastern cultures
Type
Tekst
Abstract (sr)
Srednjovekovni rukopisi bestijari, ili „knjige o životinjama,“ su srednjovekovne knjige
didaktičkog i moralno-poučnog sadržaja sa porukama koje su u skladu sa hrišćanskim
učenjem i shvatanjima o moralu. Vreme njihovog nastanka, prema do sada poznatim
rukopisima, vezuje se za period VIII/IX veka, a njihova najintenzivnija cirkulacija
odvijala se u periodu od XII do XIII veka, na prostorima Evrope. Nastali su na
tradicijama Physiologusa, dela nepoznatog autora iz perioda II/III veka, koje nije
sačuvano i prerasli su u svojevrsnu kompilaciju znanja o životinjama, koja su
upotpunila dela antičkih i srednjovekovnih pisaca. Rukopisi, u najvećoj meri, pripadaju
skriptorijumima Zapadne Evrope i većina ih je ilustrovana. Pored sadržaja teksta za
proučavanje je veoma važna i ikonografska komponenta, pa smo u našem istraživanju
akcentovali upravo ove, ilustrovane rukopise. Kao što ćemo kasnije videti, tekst i slika
se međusobno dopunjuju. Životinje i mitološka bića iz bestijara preneli su nam brojne
legende kroz religijske alegorije, u formi veoma kratkih saopštenja o svakoj životinji ili
biću ponaosob, sa ponekad veoma luksuznom i umetnički kompetentnom ilustracijom.
Vremenom se njihov broj uvećavao, kako je rasla njihova popularnost, pa se sa
četrdesetak poglavlja, koliko je sadržavao originalni Physiologus, broj popeo na preko
sto poglavlja o životinjama, koje su se našle u ulozi nosilaca i tumača hrišćanske
mistike i simbolike.
Naša studija bavi se istraživanjem porekla imaginarnih životinja i bića iz ovih rukopisa,
istražuje mitološke koncepte teksta i slike, upoređujući ih sa konceptima i simbolikom
životinja u drevnim kulturama Istoka. Ove, uglavnom kompozitne životinje, izdvojili
smo kao posebnu celinu i pokušali da utvrdimo njihove prototipove u praistorijskim i
protoistorijskim epohama na prostorima Azije, odnosno da utvrdimo da li potiču sa
Istoka. Analizirajući svako biće u zasebnom poglavlju, konsultovali smo prevode dela
pojedinih antičkih pisaca, mitološku građu, ikonografske analogije, kao i veoma obimnu
literaturu koja se bavi proučavanjem rukopisa bestijara sa područja Zapadne Evrope.
Studija sadrži Pregled rukopisa sa delimičnim kodikološkim podacima, sa ilustracijama
preuzetim iz digitalizovanih i dostupnih rukopisa. Za opširnija istraživanja neophodno
je uključiti veći broj relevantnih naučnih disciplina iz sistema nauka, šireg od društevohumanističkih.
Tema je zahtevala interdisciplinarni pristup, koji je ovde primenjen samo
delimično, uglavnom, zbog ograničenosti pristupa svim rukopisima.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.