Title
Problem konstituisanja političkog tela u demokratskim teorijama
Creator
Đorđević, Biljana, 1984-
Copyright date
2018
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno 3.0 Srbija (CC BY-NC 3.0)
License description
Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje dela, i prerade, ako se navede ime autora na način odredjen od strane autora ili davaoca licence. Ova licenca ne dozvoljava komercijalnu upotrebu dela. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc/3.0/rs/deed.sr_LATN Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 22.8.2018.
Other responsibilities
mentor
Pavićević, Đorđe, 1966-
član komisije
Stupar, Milorad, 1954-
član komisije
Simendić, Marko, 1985-
Academic Expertise
Društveno-humanističke nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Fakultet političkih nauka
Alternative title
The problem of constitution of the body politic in democratic theories
Publisher
[B. Đorđević]
Format
346 listova
description
Političke nauke - Politička teorija, politička istorija i metodologija političkih nauka / Political Science - Political Theory, Political History and Methodology of Political Science
Abstract (sr)
Predmet doktorske disertacije je problem konstituisanja političkog tela u demokratskim
teorijama. Ovaj se problem u savremenoj analitičkoj političkoj teoriji uobičajeno
razmatra kao problem ograničenja demosa, odnosno pitanje kako je moguće
demokratski ograničiti demos, dok se u kontinentalnoj političkoj teoriji pre razmatra
kao pitanje konstituisanja demosa odnosno kao jedan od paradoksa politike i
demokratije. Metodološki se rad priklanja drugom načinu razmatranja ovog pitanja.
Zastupam stanovište da je demokratsko konstituisanje demosa logički nerešiv
problem te da, umesto pokušaja da se on trajno reši, treba razotkriti paradokse
utemeljivačkih priča i hronični nedostatak legitimnosti na ma koji način ograničenog
političkog tela. Produktivnije je misliti o načinima da se početne nepravde prema
isključenima isprave ili ublaže i da se sastav političkog tela (demosa) naknadno
legitimiše demokratskim rekonstituisanjem. Tvrdi se da se političko telo može
demokratski rekonstituisati putem ne samo izvanrednih već i svakodnevnih političkih
momenata tokom kojih se pregovaraju i osporavaju veze između narodnog suvereniteta
i ljudskih prava. Takve situacije osporavanja i pregovaranja su one kada se obnavlja
članstvo starim članovima ili priznaje članstvo novim članovima, o čemu se obično
misli kao o kompozicionoj dimenziji demosa koja odgovara na pitanje ko je pasivni
član, odnosno gde su spoljašnje granice političkog tela. Postoje takođe i situacije
redefinisanja političkog identiteta i pokretanja kolektivne akcije što je način da se
razmotri performativna dimenzija demosa odnosno unutrašnje granice političkog tela -
ko može biti aktivni član i koliki je jaz između demosa i političkog tela. Performativna
dimenzija demosa fokusira se na načine na koje demos zahteva priznanje da je demos i
istovremeno proizvodi, otelotvoruje sebe, kao političko telo u nastajanju...
Abstract (en)
The topic of this doctoral dissertation is the problem of constitution of the body politic
in democratic theories. In contemporary analytic political theory this problem has been
most commonly dealt with as the boundary problem that asks how to delimit the demos
democratically, but in continental political theory it is rather considered as an issue of
constitution of the demos and as one of the political and democratic paradoxes. This
study has embraced the second methodological approach in tackling this issue.
I contend that the original constitution of the demos by democratic means is
logically impossible so instead of a quest for a permanent solution of this problem, the
paradoxes of the stories of founding as well as chronic legitimacy deficit of any
bounded bodies politic should be exposed. It is more productive to rethink the ways to
remedy or mitigate the initial injustices committed toward the excluded from the demos
and to legitimize the recomposition of the body politic (demos) via subsequent
democratic reconstitution. It is argued that political body can be democratically
reconstituted not just during extraordinary but also during ordinary, everyday political
moments, when relations between popular sovereignty and human rights are negotiated
and contested. The opportunities for these contestations and negotiations are situations
of restoration of membership for the old members and recognition of membership to the
new members, usually understood as situations addressing the compositional dimension
of demos that responds to the question who is the passive member, and where should
the external boundaries of the demos be drawn. But there are also situations when
political identity can be redefined, especially when collective action is initiated,
opportunities when performative dimension of the demos is activated, and which
informs us about struggles concerning the internal boundaries of the demos - who can
be an active member and how deep is the gap between the demos and the body politic.
Performative account of the demos focus on the ways in which the demos demands
recognition as the demos and at the same time enacts itself as an emerging body politic...
Authors Key words
političko telo, demos, problem ograničenja, paradoksi politike,
agonistička demokratija, političko, jednakost, pravo na prava, konstitutivna moć,
rekonstitutivni momenti
Authors Key words
the body politic, demos, the boundary problem, political paradoxes,
agonistic democracy, the political, equality, the right to have rights, constituent power,
reconstitutive moments
Classification
321.01(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Predmet doktorske disertacije je problem konstituisanja političkog tela u demokratskim
teorijama. Ovaj se problem u savremenoj analitičkoj političkoj teoriji uobičajeno
razmatra kao problem ograničenja demosa, odnosno pitanje kako je moguće
demokratski ograničiti demos, dok se u kontinentalnoj političkoj teoriji pre razmatra
kao pitanje konstituisanja demosa odnosno kao jedan od paradoksa politike i
demokratije. Metodološki se rad priklanja drugom načinu razmatranja ovog pitanja.
Zastupam stanovište da je demokratsko konstituisanje demosa logički nerešiv
problem te da, umesto pokušaja da se on trajno reši, treba razotkriti paradokse
utemeljivačkih priča i hronični nedostatak legitimnosti na ma koji način ograničenog
političkog tela. Produktivnije je misliti o načinima da se početne nepravde prema
isključenima isprave ili ublaže i da se sastav političkog tela (demosa) naknadno
legitimiše demokratskim rekonstituisanjem. Tvrdi se da se političko telo može
demokratski rekonstituisati putem ne samo izvanrednih već i svakodnevnih političkih
momenata tokom kojih se pregovaraju i osporavaju veze između narodnog suvereniteta
i ljudskih prava. Takve situacije osporavanja i pregovaranja su one kada se obnavlja
članstvo starim članovima ili priznaje članstvo novim članovima, o čemu se obično
misli kao o kompozicionoj dimenziji demosa koja odgovara na pitanje ko je pasivni
član, odnosno gde su spoljašnje granice političkog tela. Postoje takođe i situacije
redefinisanja političkog identiteta i pokretanja kolektivne akcije što je način da se
razmotri performativna dimenzija demosa odnosno unutrašnje granice političkog tela -
ko može biti aktivni član i koliki je jaz između demosa i političkog tela. Performativna
dimenzija demosa fokusira se na načine na koje demos zahteva priznanje da je demos i
istovremeno proizvodi, otelotvoruje sebe, kao političko telo u nastajanju...
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.