Title
Odnos tradicije i modernizacije u oblastima priključenim Srbiji posle Berlinskog kongresa; Leskovac (1878-1941)
Creator
Rakić, Zoran V., 1962-
Copyright date
2018
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 10.7.2018.
Other responsibilities
mentor
Trgovčević Mitrović, Ljubinka, 1948-
član komisije
Marković, Slobodan G., 1972-
član komisije
Stolić, Ana
član komisije
Mišić, Saša, 1972-
Academic Expertise
Društveno-humanističke nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Fakultet političkih nauka
Alternative title
The relation between tradition and modernization in areas connected to Serbia after the Congress of Berlin: Leskovac (1878-1941)
Publisher
[Z.V. Rakić]
Format
495 listova
description
Političke nauke - Savremena politička istorija / Political sciences - Contemporary Political History
Abstract (sr)
Tekst koji sledi rezultat je višegodišnjeg istraživanja modernizacijskih procesa u Leskovcu i
okolini, od njegovog priključenja Srbiji na osnovu Berlinskog ugovora 1878. godine, do početka
Drugog svetskog rata, kada ti procesi prestaju po započetom modelu. Dejstvo svih modernizacijskih
vidova na promene u organizaciji političkog života, društva i ekonomije, posmatra se u odnosu na
postojeću tradicionalnu osnovu, na interakciju tradicije i modernizacije, ali i u odnosu na postojeće
šire okruženje.
Modernizacijski procesi u Srbiji, kao i drugim balkanskim državama nastalim posle sticanja
nezavisnosti od Osmanskog carstva počeli su decenijama ranije, kreirajući nacionalne specifičnosti
na razvojnom putu svake nacije ponaosob. U okviru tih država, mnoge lokalne sredine, kao
Leskovac u Srbiji ili prvi industrijski centri u Bugarskoj, odlikovali su se sopstvenim
specifičnostima, ali, pre svega, burnim industrijskim razvojem, koji je znatno doprineo bržoj i
kompleksnijoj društvenoj modernizaciji. Oni modernizacijski procesi koji se tiču demokratizacije
političkog života, nastajanja i funkcionisanja institucija, odnosno stvaranja osnove za razvoj
modernog društva, započeli su kao direktan upliv države u organizaciju novooslobođenih krajeva po
zapadnoevropskom modelu. Parlamentarni sistem i postojeći modernizirajući potencijali u Srbiji,
koje ''Novi krajevi'' nisu imali, nastali su kao rezultat dugotrajnih modernizatorskih nastojanja srpske
intelektualne elite, a proširenjem na četiri nova okruga posle srpsko-turskih ratova, omogućili su da
se država pojavi na tom području u ulozi prvog modernizatora.
Rezultati istraživanja potvrdili su tačnost hipoteze da su akumulirani trgovački kapital,
sirovinski resursi, demografski potencijal, kao i specifični elementi tradicije na priključenim
teritorijama, uticali kroz proces institucionalizacije posle priključenja Srbiji, na uspešnost i
posebnost modernizacije u Leskovcu. Iako je proces prilagođavanja evropskom modelu započeo sa
zakašnjenjem od četiri decenije u odnosu na oblasti koje su od početka državnosti bile u sastavu
Srbije, on je u mnogim segmentima bio brži, i ubedljiviji, u čemu se sadrži intelektualni problem,
odnosno paradoks vredan istraživanja. Do sada je kroz literaturu samo konstatovan brži tempo
razvoja u Leskovcu, ali se problemu nije uvek pristupalo eksplanatorno. Istraživanje načina na koji se Leskovac transformisao iz orijentalne naseobine u grad koji
teži evropskom načinu života, otkrilo je množinu sinergičnih tokova svih segmenata života, u okviru
modernizacije političkog sistema, ekonomije i društva. Nesrećne istorijske okolnosti uticale su na
fizički nestanak mnogih izvora pomoću kojih bi se dobila potpunija slika ovog perioda. Ipak, na
osnovu analize sadržaja raspoloživih dokumenata, pokazalo se da je Leskovac u periodima pre i
posle Prvog svetskog rata, uz bujanje lokalne ekonomije doživljavao suštinski modernu, burnu, brzu
i celovitu transformaciju. Legitimnost ovakvom pristupu daje i promena metodologije kod novijih
teorija modernizacije koje se opredeljuju za bavljenje konkretnim slučajevima, umesto tipologijama
i raspravom na nivou apstrakcije.
Abstract (en)
The text that follows is the result of the long-term research study of modernization
processes in Leskovac and its surroundings, from its accession to Serbia under the Treaty of
Berlin in 1878, to the beginning of the Second World War, when these processes ceased under
the model from the beginning. The effect of all the modernization aspects of changes in the
organization of political life, society and economy is considered in relation to the existing
traditional basis, the interaction of tradition and modernization, as well as in relation to the
existing wider environment.
Modernization processes in Serbia, as well as other Balkan states that emerged after
gaining independence from the Ottoman Empire had begun decades ago, creating national
specifics on the development paths of each nation individually. Within these countries, many
local environments, such as Leskovac in Serbia or the first industrial centers in Bulgaria,
distinguished themselves with their own specifics, but, above all, turbulent industrial
development, which significantly contributed to a faster and more complex social modernization.
Those modernization processes related to the democratization of political life, the emergence and
functioning of institutions, and the creation of a basis for the development of a modern society,
began as a direct influence of the state in the organization of the newly liberated regions
according to the Western European social model. The parliamentary system and the existing
modernizing potentials in Serbia that the ''New regions'' did not have before, emerged as a result
of the long-lasting modernization efforts of the Serbian intellectual elite, and by expanding into
four new districts after the Serbian-Turkish wars, enabled the state to appear in that area as the
first modernizer.
The results of the research confirmed the accuracy of the hypothesis that accumulated
trading capital, raw material resources, demographic potential, as well as the specific traditional
elements in connected territories, influenced through the institutionalization process after joining
Serbia, on the success and specialty of the modernization in Leskovac. Although the process of
adapting to the European model began with a delay of four decades in relation to the areas that
7
had been part of Serbia since the beginning of statehood, nevertheless it was faster and more
convincing in many segments, containing an intellectual problem, that is, a paradox worth
researching. So far, it has been published in literature only a faster pace of development in
Leskovac, but the problem has not always been explanatory approached.
The study of the way how Leskovac transformed from an oriental settlement into a city
that strives for the European way of life has revealed the plethora of synergistic flows of all
segments of life within the modernization of the political system, economy and society. The
unfortunate historical circumstances have affected the physical disappearance of many sources,
which would give a more complete picture of that period.Still, based on the analysis of the
available documents, it turned out that Leskovac, in the period before and after the First World
War, experienced with the flourishing of the local economy an essentially modern, turbulent, fast
and comprehensive transformation. The change in methodology also provides legitimacy of this
approach in recent modernization theories that are determined to deal with specific cases, rather
than typologies and discussion at the abstraction level.
Authors Key words
modernizacija, tradicija, Leskovac, Srbija, Balkan, politika, društvo,
industrija.
Authors Key words
modernization, tradition, Leskovac, Serbia, Balkans, politics, society,
industry.
Classification
930.85(497.11 Leskovac) "1878/1941"(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Tekst koji sledi rezultat je višegodišnjeg istraživanja modernizacijskih procesa u Leskovcu i
okolini, od njegovog priključenja Srbiji na osnovu Berlinskog ugovora 1878. godine, do početka
Drugog svetskog rata, kada ti procesi prestaju po započetom modelu. Dejstvo svih modernizacijskih
vidova na promene u organizaciji političkog života, društva i ekonomije, posmatra se u odnosu na
postojeću tradicionalnu osnovu, na interakciju tradicije i modernizacije, ali i u odnosu na postojeće
šire okruženje.
Modernizacijski procesi u Srbiji, kao i drugim balkanskim državama nastalim posle sticanja
nezavisnosti od Osmanskog carstva počeli su decenijama ranije, kreirajući nacionalne specifičnosti
na razvojnom putu svake nacije ponaosob. U okviru tih država, mnoge lokalne sredine, kao
Leskovac u Srbiji ili prvi industrijski centri u Bugarskoj, odlikovali su se sopstvenim
specifičnostima, ali, pre svega, burnim industrijskim razvojem, koji je znatno doprineo bržoj i
kompleksnijoj društvenoj modernizaciji. Oni modernizacijski procesi koji se tiču demokratizacije
političkog života, nastajanja i funkcionisanja institucija, odnosno stvaranja osnove za razvoj
modernog društva, započeli su kao direktan upliv države u organizaciju novooslobođenih krajeva po
zapadnoevropskom modelu. Parlamentarni sistem i postojeći modernizirajući potencijali u Srbiji,
koje ''Novi krajevi'' nisu imali, nastali su kao rezultat dugotrajnih modernizatorskih nastojanja srpske
intelektualne elite, a proširenjem na četiri nova okruga posle srpsko-turskih ratova, omogućili su da
se država pojavi na tom području u ulozi prvog modernizatora.
Rezultati istraživanja potvrdili su tačnost hipoteze da su akumulirani trgovački kapital,
sirovinski resursi, demografski potencijal, kao i specifični elementi tradicije na priključenim
teritorijama, uticali kroz proces institucionalizacije posle priključenja Srbiji, na uspešnost i
posebnost modernizacije u Leskovcu. Iako je proces prilagođavanja evropskom modelu započeo sa
zakašnjenjem od četiri decenije u odnosu na oblasti koje su od početka državnosti bile u sastavu
Srbije, on je u mnogim segmentima bio brži, i ubedljiviji, u čemu se sadrži intelektualni problem,
odnosno paradoks vredan istraživanja. Do sada je kroz literaturu samo konstatovan brži tempo
razvoja u Leskovcu, ali se problemu nije uvek pristupalo eksplanatorno. Istraživanje načina na koji se Leskovac transformisao iz orijentalne naseobine u grad koji
teži evropskom načinu života, otkrilo je množinu sinergičnih tokova svih segmenata života, u okviru
modernizacije političkog sistema, ekonomije i društva. Nesrećne istorijske okolnosti uticale su na
fizički nestanak mnogih izvora pomoću kojih bi se dobila potpunija slika ovog perioda. Ipak, na
osnovu analize sadržaja raspoloživih dokumenata, pokazalo se da je Leskovac u periodima pre i
posle Prvog svetskog rata, uz bujanje lokalne ekonomije doživljavao suštinski modernu, burnu, brzu
i celovitu transformaciju. Legitimnost ovakvom pristupu daje i promena metodologije kod novijih
teorija modernizacije koje se opredeljuju za bavljenje konkretnim slučajevima, umesto tipologijama
i raspravom na nivou apstrakcije.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.