Title
Uticaj strukture pređa na bazi agroceluloznih vlakana na njihovu dalju tekstilnu transformaciju i upotrebna svojstva
Creator
Stanković, Snežana B. 1967-
Copyright date
2008
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 09.04.2009.
Other responsibilities
mentor
Jovančić, Petar, 1963-
član komisije
Radetić, Maja, 1971- (
član komisije
Mihailović, Tatjana, 1959-
član komisije
Poparić, Goran, 1966-
član komisije
Bizjak, Mateja
Academic Expertise
Tehničko-tehnološke nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Tehnološko-metalurški fakultet
Alternative title
Influence of agro-cellulose fibre based yarn structure on subsequent textile transformation and end-use properties
Publisher
[S. B. Stanković]
Format
PDF/A (218 listova)
description
Tekstilna tehnologija i inženjerstvo - komfor tekstilnih materijala / Textile technology engineering - comfort of textile materials
Abstract (sr)
Tekstilno tržište se poslednjih decenija odlikuje širokom zastupljenošću sintetičkih vlakana, pre svega zbog jeftinije i produktivnije proizvodnje. Pored ekonomskih razloga, tome doprinosi i činjenica da prisustvo sintetičkih vlakana u odevnom tekstilnom materijalu poboljšava stabilnost dimenzija i trajnost i olakšava negu i održavanje odevnih predmeta. Međutim, povećani zahtevi za komfornom odećom, kao i ekološki prihvatljivim tekstilnim vlaknima, izazvali su porast proizvodnje i primene prirodnih vlakana.
Proizvodnja i primena vlakana konoplje odlikuje se naglim usponima i padovima, počev od perioda intenzivnog gajenja pa do gotovo potpunog prekida poslednjih decenija.
Jedinstvena svojstva i ekološke prednosti vlakana konoplje reafirmišu ih za primenu u oblasti tkz. „zdravog“ odevnog tekstila.
Specifična tekstilna svojstva konoplje, kao što su odlična higijenska, toplotna, električna i UV zaštitna svojstva, svrstavaju tekstilne materijale od konoplje u grupu tekstila sa dobrim fiziološkim predispozicijama. Ipak, izvesne slabosti vlakana konoplje, koja se vezuju za tvrdi opip i malu elastičnost, predstavljaju ograničenja sa aspekta taktilnog komfora i dalje tekstilne transformacije. Da bi bi se konoplja uvela u oblast visoko kvalitetnog komfornog odevnog tekstila, u kojoj sada dominiraju pamuk, viskoza i vuna, neophodno je da se svojstva vlakana konoplje modifikuju i usklade sa svojstvima tradicionalnih komfornih vlakana (pamuk, viskoza i vuna). Aktuelna istraživanja se bave mogućnostima upotrebe
vlakana konoplje, modifikovanih specijalnim metodama elementarizacije (kotonizovanje), u mešavinama sa pamukom, vunom ili sintetičkim vlaknima, kako bi se upotrebom sistema predenja pamuka ili vune proizvele visoko kvalitetne pređe. Cilj ovog istraživanja bio je ispitivanje mogućnosti dobijanja komfornih tekstilnih materijala mešanjem vlakana konoplje sa drugim vlaknima dubliranjem ili končanjem homogenih pređa. Primenjene tehnike kombinovanja jednožičnih pređa omogućile su ne samo kombinovanje vlakana različitih svojstava, već i dobijanje kompleksnih pređa čija su se svojstva, usled promena u gustini pakovanja i orijentaciji vlakana, razlikovala od svojstava jednožičnih komponenata.
Končanjem jednožičnih pređa različitog sirovinskog sastava i strukture dobijene su
hibridne pređe jedinstvenih svojstava.
Radi ispitivanja uticaja strukture pređe na svojstva komfora, od dubliranih pređa od konoplje, viskozne i tri različito upredene varijante pamučnih pređa, pri čemu su sve imale istu nominalnu finoću, proizvedeno je devet varijanti DL pletenina. Deseta varijanta pletenine izrađena je od končane dvožične pređe od konoplje. Od končanih pređa na bazi konoplje proizvedene su dve serije DD (1×1) pletenina, koje su se odlikovale manjom (N)i većom (V) gustinom petlji. Ispitivana su mehanička, relaksaciona i površinska svojstva pređa za koja se očekivalo da mogu imati uticaja na komfor pletenina, kao i fizička svojstva pletenina koja su u najvećoj meri odgovorna za percepciju komfora. Sposobnost pletenina da prenose toplotu, vazduh i vodenu paru poslužila je za ocenu toplotnog komfora pletenina...
Abstract (en)
In the past decades, the textile market was characterized by a wide range
application of man-made fibres. The low-cost and efficient production of these fibres seems to be the main criterion. In addition to economics, some of desired garment properties such as the shape stability, durability and easy care could be easily achieved by introducing man-made fibres into clothing textile materials. However, growing demands for the comfort clothing and environmentally friendly fibres caused the increase of production and application of natural fibres. The hemp fibres production is characterized by sharp ups and downs, from the extensively growing to their decline in the past decades.
Thanks to the unique hemp fibre properties and ecological benefits hemp is reintroduced as a potential fibre source for the health human application. Specific hemp-textile characteristics, as their excellent hygienic, thermal, antielectrostatic and ultraviolet radiation-resistant properties determine hemp fabrics as physiological friendly textiles.
However, hemp fibres have some limitations concerned with the tactile comfort and
subsequent textile transformation. Hemp by nature is coarse and does not have much
elasticity. In order to introduce hemp to the area of high quality comfort clothing, which at the moment is governed by cotton, viscose and wool, the properties of hemp fibres must be improved to match to those of traditionally comfort fibres (cotton, viscose and wool).
Actual investigations refer to the usage of modified hemp fibres, by special fibre
elementarization methods (cottonization), in blends with cotton, wool or synthetic fibres, so that they can be processed on cotton or wool spinning systems to high quality yarns.
The aim of this research was to investigate the possibilities of producing comfort textile fabrics incorporating both hemp and other fibres by assembling or folding (ply-twisting) of homogeneous yarns. The techniques applied for a combination of single yarns (assembling and folding) made it possible not only to combine different fibre properties, but to provide the complex yarn differing from single components because of the changes in fibres
packing density and orientation. In case of an introduction of different fibre content single components, differing in basic structure themselves, the folded hybrid yarns with the unique properties were obtained.
In order to access the influence of yarn structure on comfort properties, plain
knitted fabrics were produced from two-assembled hemp, viscose and three variants of cotton yarns differing in twist level, all having the same nominal linear density. In such a way nine plain knitted fabrics were obtained. The tenth variant was produced from twofolded hemp yarn. From the folded hemp based yarns two series of rib (1×1) knitted fabrics were produced differing in stitch density, designed as N (lower) and V (high) density. Mechanical, relaxation and surface properties of the yarns, which were expected to have an influence on comfort properties of the knitted fabrics, were tested. Physical properties of the knitted fabrics the most responsible for the comfort perception were
included in this study. In order to evaluate thermal comfort of the knits, basic transport properties: thermal properties, air permeability and water vapour permeability, were investigated. Tactile comfort of the knits was assessed through the mechanical (compression, tensile) and surface properties investigated...
Authors Key words
pređa, upredanje, dubliranje, končanje, pletenina, konoplja, pamuk, viskoza,
Tactel®, toplotni komfor, taktilni komfor, mehanička svojstva pređe, relaksaciona svojstva
pređe, površinska svojstva pređe, termička svojstva pletenine, propustljivost vazduha,
propustljivost vodene pare, kompresija pletenine, istezanje pletenine, površinska svojstva
pletenine
Authors Key words
yarn, twisting, assembling, folding, knitted fabric, hemp, cotton, viscose,
Tactel®, thermal comfort, tactile comfort, mechanical properties of yarn, relaxation
properties of yarn, surface properties of yarn, thermal properties of knitted fabric, air
permeability of knitted fabric, water vapour permeability of knitted fabric, compression
properties of knitted fabric, tensile properties of knitted fabric, surface properties of knitted
fabric
Classification
677.01
Subject
Tekstilni materijali
Type
Tekst
Abstract (sr)
Tekstilno tržište se poslednjih decenija odlikuje širokom zastupljenošću sintetičkih vlakana, pre svega zbog jeftinije i produktivnije proizvodnje. Pored ekonomskih razloga, tome doprinosi i činjenica da prisustvo sintetičkih vlakana u odevnom tekstilnom materijalu poboljšava stabilnost dimenzija i trajnost i olakšava negu i održavanje odevnih predmeta. Međutim, povećani zahtevi za komfornom odećom, kao i ekološki prihvatljivim tekstilnim vlaknima, izazvali su porast proizvodnje i primene prirodnih vlakana.
Proizvodnja i primena vlakana konoplje odlikuje se naglim usponima i padovima, počev od perioda intenzivnog gajenja pa do gotovo potpunog prekida poslednjih decenija.
Jedinstvena svojstva i ekološke prednosti vlakana konoplje reafirmišu ih za primenu u oblasti tkz. „zdravog“ odevnog tekstila.
Specifična tekstilna svojstva konoplje, kao što su odlična higijenska, toplotna, električna i UV zaštitna svojstva, svrstavaju tekstilne materijale od konoplje u grupu tekstila sa dobrim fiziološkim predispozicijama. Ipak, izvesne slabosti vlakana konoplje, koja se vezuju za tvrdi opip i malu elastičnost, predstavljaju ograničenja sa aspekta taktilnog komfora i dalje tekstilne transformacije. Da bi bi se konoplja uvela u oblast visoko kvalitetnog komfornog odevnog tekstila, u kojoj sada dominiraju pamuk, viskoza i vuna, neophodno je da se svojstva vlakana konoplje modifikuju i usklade sa svojstvima tradicionalnih komfornih vlakana (pamuk, viskoza i vuna). Aktuelna istraživanja se bave mogućnostima upotrebe
vlakana konoplje, modifikovanih specijalnim metodama elementarizacije (kotonizovanje), u mešavinama sa pamukom, vunom ili sintetičkim vlaknima, kako bi se upotrebom sistema predenja pamuka ili vune proizvele visoko kvalitetne pređe. Cilj ovog istraživanja bio je ispitivanje mogućnosti dobijanja komfornih tekstilnih materijala mešanjem vlakana konoplje sa drugim vlaknima dubliranjem ili končanjem homogenih pređa. Primenjene tehnike kombinovanja jednožičnih pređa omogućile su ne samo kombinovanje vlakana različitih svojstava, već i dobijanje kompleksnih pređa čija su se svojstva, usled promena u gustini pakovanja i orijentaciji vlakana, razlikovala od svojstava jednožičnih komponenata.
Končanjem jednožičnih pređa različitog sirovinskog sastava i strukture dobijene su
hibridne pređe jedinstvenih svojstava.
Radi ispitivanja uticaja strukture pređe na svojstva komfora, od dubliranih pređa od konoplje, viskozne i tri različito upredene varijante pamučnih pređa, pri čemu su sve imale istu nominalnu finoću, proizvedeno je devet varijanti DL pletenina. Deseta varijanta pletenine izrađena je od končane dvožične pređe od konoplje. Od končanih pređa na bazi konoplje proizvedene su dve serije DD (1×1) pletenina, koje su se odlikovale manjom (N)i većom (V) gustinom petlji. Ispitivana su mehanička, relaksaciona i površinska svojstva pređa za koja se očekivalo da mogu imati uticaja na komfor pletenina, kao i fizička svojstva pletenina koja su u najvećoj meri odgovorna za percepciju komfora. Sposobnost pletenina da prenose toplotu, vazduh i vodenu paru poslužila je za ocenu toplotnog komfora pletenina...
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.