Title
Ekonomija ranovizantijske metropole Caričin grad: arheozoološki pristup
Creator
Marković, Nemanja D., 1988-
Copyright date
2018
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno 3.0 Srbija (CC BY-NC 3.0)
License description
Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje dela, i prerade, ako se navede ime autora na način odredjen od strane autora ili davaoca licence. Ova licenca ne dozvoljava komercijalnu upotrebu dela. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc/3.0/rs/deed.sr_LATN Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 14.9.2018.
Other responsibilities
mentor
Dimitrijević, Vesna, 1957-
član komisije
Ivanišević, Vujadin, 1958-
član komisije
Špehar, Perica, 1974-
član komisije
Miladinović-Radmilović, Nataša, 1973-
Academic Expertise
Društveno-humanističke nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Filozofski fakultet
Alternative title
The economy of the early Byzantine metropolis Caričin grad: archaeozoological approach
Publisher
[N. D. Marković]
Format
351 list
description
Arheologija - Arheozoologija / Archaeology - Archaeozoology
Abstract (sr)
Predmet istraživanja ove doktorske disertacije su ekonomski obrasci i strategije u načinu uzgoja i eksploatacije životinja u kratkom životu ranovizantijskog Caričinog grada kroz arheozoološku perspektivu. Zbog svoje specifičnosti, kratkog trajanja i obima istraženosti, Caričin grad predstavlja jedno od najznačajnijih nalazišta za razumevanje romejske civilizacije na prostoru severnog Ilirika. Sistematsko sakupljanje životinjskih ostataka prilikom arheoloških istraživanja, kao i veličina uzorka, takođe su razlozi odabira ovog lokaliteta za rad na prvoj velikoj arheozoološkoj studiji iz ranovizantijskog perioda na prostoru severnog Ilirika. S obzirom da ranovizantijski period predstavlja vreme tranzicija i transformacija između kasne antike i ranog srednjeg veka na pomenutom prostoru, rezultati analize životinjskih ostataka sa Caričinog grada upoređeni su sa dostupnim podacima iz literature za rimski period i srednji vek u cilju praćenja eventualnih promena.
Glavni cilj ove doktorske disertacije bio je utvrđivanje ekonomskih obrazaca u pogledu eksploatacije životinja u različitim delovima grada. Faunalni materijal analiziran u ovoj studiji potiče iz kula Akropolja, istraženog dela naselja na severnoj padini u Gornjem gradu, naselja u jugozapadnom delu Donjeg grada i sonde u severoistočnom podgrađu.
Dobijeni rezultati ukazuju da su na svim lokacijama u gradu sa kojih potiče faunalni materijal, ekonomski najznačajnije vrste mali preživari (ovce i koze) i domaće svinje, dok se na osnovu zastupljenosti fetalnih kostiju i kostiju jako mladih jedinki ovce/koze i domaće svinje u faunalnom materijalu iz naselja u Gornjem gradu i naselja u Donjem gradu, može zaključiti da su ove životinje uzgajane unutar bedema Caričinog grada. Na osnovu starosnih struktura i paleopatoloških promena koje su nastale kao posledica eksploatacije životinja za rad, zaključuje se da su goveče, ekvidi (konji, magarci i mule) i kamile gajeni prvenstveno za rad, dok su goveda gajena i za druge proizvode, kao što je mleko, a samo su povremeno korišćene za meso jedinke mlađe od tri godine, tačnije
između druge i treće godine života kada je količina mesa najveća i najboljeg kvaliteta. Lov je predstavljao sporednu granu privređivanja u Caričinom gradu. Pored toga što su jelen i divlja svinja najzastupljenije divlje vrste, veliki diverzitet divljači ukazuje više na oportunistički pristup lovu nego strateški. Analiza prostorne distribucije životinjskih ostataka, prvenstveno ostataka riba i to dunavskih i mediteranskih, ukazuje na razlike u ishrani između stanovnika Akropolja i naselja u Gornjem gradu s jedne strane i stanovnika u naselju u Donjem gradu s druge strane, na osnovu čega se uviđa društveno raslojavanje na Caričinom gradu.
Na osnovu veličine i procentualne zastupljenosti ekonomski najznačajnijih domaćih vrsta, utvrđeno je da se strategija uzgajanja i upotrebe životinja na Caričinom gradu menja u odnosu na rimski period. Tokom rimskog perioda gajene su krupnije rase domaćih životinja i goveče je predstavljalo najznačajniju vrstu, dok se u 6. veku na Caričinom gradu uzgajaju male lokalne rase domaćih životinja, a ovca i koza predstavljaju ekonomski najznačajnije vrste.
Caričin grad je u pogledu stočarstva i eksploatacije životinja predstavljao samostalnu ekonomsku jedinicu koja je obezbeđivala osnovne potrebe u smislu hrane i to dobrim delom unutar i u neposrednoj blizini grada. Na ovakav ekonomski obrazac upućuju i preliminarni rezultati arheobotaničkih istraživanja. Takav način privređivanja posebno je važan za opstanak u kriznim vremenima. Sa druge strane, nalazi egzotičnih vrsta životinja ukazuju da su stanovnici Caričinog grada tokom većeg dela trajanja života u njemu imali dinamičnu komunikaciju sa drugim, udaljenim krajevima Carstva.
Authors Key words
arheozoologija, strategije uzgoja životinja, ranovizantijski period, Caričin grad
Authors Key words
archaeozoology, animal economy strategy, Early Byzantine Period, Caričin Grad
Classification
636:59"05"(497.11 Caričin grad)(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Predmet istraživanja ove doktorske disertacije su ekonomski obrasci i strategije u načinu uzgoja i eksploatacije životinja u kratkom životu ranovizantijskog Caričinog grada kroz arheozoološku perspektivu. Zbog svoje specifičnosti, kratkog trajanja i obima istraženosti, Caričin grad predstavlja jedno od najznačajnijih nalazišta za razumevanje romejske civilizacije na prostoru severnog Ilirika. Sistematsko sakupljanje životinjskih ostataka prilikom arheoloških istraživanja, kao i veličina uzorka, takođe su razlozi odabira ovog lokaliteta za rad na prvoj velikoj arheozoološkoj studiji iz ranovizantijskog perioda na prostoru severnog Ilirika. S obzirom da ranovizantijski period predstavlja vreme tranzicija i transformacija između kasne antike i ranog srednjeg veka na pomenutom prostoru, rezultati analize životinjskih ostataka sa Caričinog grada upoređeni su sa dostupnim podacima iz literature za rimski period i srednji vek u cilju praćenja eventualnih promena.
Glavni cilj ove doktorske disertacije bio je utvrđivanje ekonomskih obrazaca u pogledu eksploatacije životinja u različitim delovima grada. Faunalni materijal analiziran u ovoj studiji potiče iz kula Akropolja, istraženog dela naselja na severnoj padini u Gornjem gradu, naselja u jugozapadnom delu Donjeg grada i sonde u severoistočnom podgrađu.
Dobijeni rezultati ukazuju da su na svim lokacijama u gradu sa kojih potiče faunalni materijal, ekonomski najznačajnije vrste mali preživari (ovce i koze) i domaće svinje, dok se na osnovu zastupljenosti fetalnih kostiju i kostiju jako mladih jedinki ovce/koze i domaće svinje u faunalnom materijalu iz naselja u Gornjem gradu i naselja u Donjem gradu, može zaključiti da su ove životinje uzgajane unutar bedema Caričinog grada. Na osnovu starosnih struktura i paleopatoloških promena koje su nastale kao posledica eksploatacije životinja za rad, zaključuje se da su goveče, ekvidi (konji, magarci i mule) i kamile gajeni prvenstveno za rad, dok su goveda gajena i za druge proizvode, kao što je mleko, a samo su povremeno korišćene za meso jedinke mlađe od tri godine, tačnije
između druge i treće godine života kada je količina mesa najveća i najboljeg kvaliteta. Lov je predstavljao sporednu granu privređivanja u Caričinom gradu. Pored toga što su jelen i divlja svinja najzastupljenije divlje vrste, veliki diverzitet divljači ukazuje više na oportunistički pristup lovu nego strateški. Analiza prostorne distribucije životinjskih ostataka, prvenstveno ostataka riba i to dunavskih i mediteranskih, ukazuje na razlike u ishrani između stanovnika Akropolja i naselja u Gornjem gradu s jedne strane i stanovnika u naselju u Donjem gradu s druge strane, na osnovu čega se uviđa društveno raslojavanje na Caričinom gradu.
Na osnovu veličine i procentualne zastupljenosti ekonomski najznačajnijih domaćih vrsta, utvrđeno je da se strategija uzgajanja i upotrebe životinja na Caričinom gradu menja u odnosu na rimski period. Tokom rimskog perioda gajene su krupnije rase domaćih životinja i goveče je predstavljalo najznačajniju vrstu, dok se u 6. veku na Caričinom gradu uzgajaju male lokalne rase domaćih životinja, a ovca i koza predstavljaju ekonomski najznačajnije vrste.
Caričin grad je u pogledu stočarstva i eksploatacije životinja predstavljao samostalnu ekonomsku jedinicu koja je obezbeđivala osnovne potrebe u smislu hrane i to dobrim delom unutar i u neposrednoj blizini grada. Na ovakav ekonomski obrazac upućuju i preliminarni rezultati arheobotaničkih istraživanja. Takav način privređivanja posebno je važan za opstanak u kriznim vremenima. Sa druge strane, nalazi egzotičnih vrsta životinja ukazuju da su stanovnici Caričinog grada tokom većeg dela trajanja života u njemu imali dinamičnu komunikaciju sa drugim, udaljenim krajevima Carstva.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.