Title
Jugoslovensko-mađarski odnosi : 1953-1956
Creator
Kovaćević, Katarina M., 1960- 23355495
Copyright date
2019
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 27.3.2019.
Other responsibilities
mentor
Dimić, Ljubodrag, 1956- 12453735
mentor
Димић, Љубодраг, 1956- 12453735
član komisije
Radojević, Mira, 1959- 12533095
član komisije
Радојевић, Мира, 1959- 12533095
član komisije
Bogetić, Dragan, 1953- 13714791
član komisije
Богетић, Драган, 1953- 13714791
član komisije
Ristović, Milan, 1953- 12409703
Academic Expertise
Društveno-humanističke nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Filozofski fakultet
Alternative title
Yugoslav-Hungarian relations : 1953-1956
Publisher
[K. M. Kovačević]
Format
XIII, 378 listova
description
Istorija - Istorija Jugoslavije / History
- History of Yugoslavia
Abstract (sr)
U prvoj deceniji posle Drugog svetskog rata bilateralni jugoslovensko-mađarski odnosi bili su dirigovani jugoslovensko-sovjetskim odnosima, mada su imali i svoje specifičnosti oblikovane istorijskim nasleđem, zajedničkom državnom granicom, manjinama sa obe strane, opterećenjima ponetim iz dva svetska rata i ideološkom bliskošću savremenih režima. Period tesne saradnje 1945-1947, naročito na nivou dve komunističke partije, posle drastičnog jugoslovensko-sovjetskog raskida l948, smenio je period naglog urušavanja jugoslovensko-mađarskih odnosa do potpunog prekida krajem 1952. godine. Jugoslovensko-mađarski odnosi u periodu od smrti J. V. Staljina 1953. do stabilizacije prilika u Mađarskoj posle ugušenja pobuna 1956. godine, predmet su istraživanja u ovom radu, sa naglasnom na političkim i privrednim pitanjima. Normalizacija jugoslovensko-mađarskih odnosa bio je u uskoj vezi sa procesom unutrašnjeg razvoja Mađarske. Izdvajaju se dva talasa normalizacije. U prvom talasu koji je trajao do pada Nađeve vlade u aprilu 1955, preduzeti su značajni koraci u oživljavanju jugoslovensko-mađarske saradnje na državnom nivou. Pobedom struje Maćaša Rakošija normalizacija sa Jugoslavijom zapala je u stagnaciju. Drugi talas normalizacije pokrenut je Rakošijevom smenom u julu 1956. godine. Za par meseci postignuta je puna normalizacija, ali je u oktobru 1956. višegodišnji otpor staljinističnom režimu i dominaciji Sovjetskog Saveza u Mađarskoj izbio u otvorenu pobunu, u kojoj je jugoslovenski faktor imao značajnu ulogu.
Rad je nastao na osnovu istraživanja sprovedenog u domaćim arhivima i Mađarskom državnom arhivu, uz korišćenje objavljene građe iz ruskih, mađarskih i američkih arhivskih fondova, domaće i strane literature, štampe i narativnih izvora
Abstract (en)
In the first decade after the World War II Yugoslav-Hungarian bilateral relations were strongly influenced by Yugoslav-Soviet relations, although they had their particulars shaped by historical heritage, mutual border line, minorities on the both side, loads taken from two world wars, and ideological closeness of two regimes. The period of tight Yugoslav-Hungarian cooperation 1945-1947, led by sibling communist parties, after the drastic 1948 Yugoslav-Soviet breakup, was replaced by total severance of relations by the end of 1952. Yugoslav-Hungarian relations in the period from the death of J. V. Stalin in 1953 to the stabilization of the situation in Hungary after the suppression of the insurrection in 1956 are the subject of research in this dissertation, with emphasis on political and economic issues. The normalization of Yugoslav-Hungarian relations was in a close connection to the process of internal development of Hungary. In considering the period of those bilateral relations two distinct phases are evident. within the first which lasted until the fall of the Nagy's government in April 1955, important steps were taken towards reviving Yugoslav-Hungarian cooperation at the state level. By the victory of the Rákosi’s concept regarding Hungarian internal development, the Yugoslav-Hungarian relations hit a dead-end. The second phase of normalization was initiated by Rakoshi's shift in July 1956. Within a few months, full normalization was achieved, but in October 1956, long-standing resistance to the Stalinist regime and to the domination of the Soviet Union in Hungary broke out into an open uprising, in which the Yugoslav factor played a significant role.
The dissertation was based on a research conducted in domestic archives and the Hungarian State Archives, using published materials from Russian, Hungarian and US archival funds, domestic and foreign literature, press and narrative sources
Authors Key words
Jugoslavija, Mađarska, Sovjetski Savez, spoljna politika, mađarska pobuna, Tito, Maćaš Rakoši, Imre Nađ, Hruščov
Authors Key words
Yugoslavia, Hungary, the Soviet Union, foreign policy, Hungarian insurrection, Tito, Mátyás Rákosi, Imre Nagy, Khrushchev
Classification
327(497.1:439)“1953/1956“(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
U prvoj deceniji posle Drugog svetskog rata bilateralni jugoslovensko-mađarski odnosi bili su dirigovani jugoslovensko-sovjetskim odnosima, mada su imali i svoje specifičnosti oblikovane istorijskim nasleđem, zajedničkom državnom granicom, manjinama sa obe strane, opterećenjima ponetim iz dva svetska rata i ideološkom bliskošću savremenih režima. Period tesne saradnje 1945-1947, naročito na nivou dve komunističke partije, posle drastičnog jugoslovensko-sovjetskog raskida l948, smenio je period naglog urušavanja jugoslovensko-mađarskih odnosa do potpunog prekida krajem 1952. godine. Jugoslovensko-mađarski odnosi u periodu od smrti J. V. Staljina 1953. do stabilizacije prilika u Mađarskoj posle ugušenja pobuna 1956. godine, predmet su istraživanja u ovom radu, sa naglasnom na političkim i privrednim pitanjima. Normalizacija jugoslovensko-mađarskih odnosa bio je u uskoj vezi sa procesom unutrašnjeg razvoja Mađarske. Izdvajaju se dva talasa normalizacije. U prvom talasu koji je trajao do pada Nađeve vlade u aprilu 1955, preduzeti su značajni koraci u oživljavanju jugoslovensko-mađarske saradnje na državnom nivou. Pobedom struje Maćaša Rakošija normalizacija sa Jugoslavijom zapala je u stagnaciju. Drugi talas normalizacije pokrenut je Rakošijevom smenom u julu 1956. godine. Za par meseci postignuta je puna normalizacija, ali je u oktobru 1956. višegodišnji otpor staljinističnom režimu i dominaciji Sovjetskog Saveza u Mađarskoj izbio u otvorenu pobunu, u kojoj je jugoslovenski faktor imao značajnu ulogu.
Rad je nastao na osnovu istraživanja sprovedenog u domaćim arhivima i Mađarskom državnom arhivu, uz korišćenje objavljene građe iz ruskih, mađarskih i američkih arhivskih fondova, domaće i strane literature, štampe i narativnih izvora
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.