Title
Antički žrvnjevi iz rimskih provincija na tlu Srbije
Creator
Jovičić, Mladen, 1984- 21805927
Copyright date
2019
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 11.07.2019.
Other responsibilities
mentor
Vujović, Miroslav, 1968- 12773991
član komisije
Šarić, Kristina, 1969- 21825639
član komisije
Špehar, Perica, 1974- 11915623
član komisije
Cvijetić, Jelena, 1984- 14162791
član komisije
Ljuština, Marija, 1975-
12893799
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Filozofski fakultet
Alternative title
Roman querns and millestones from the provinces on the territory of present-day Serbia.
Publisher
[M. I. Jovičić]
Format
292 lista
description
Arheologija - Arheologija i poljoprivreda rimskog i ranovizantijskog perioda / Archaeology - Archaeology and agriculture of Roman and Early Byzantine period
Abstract (sr)
Predmet proučavanja ove disertacije su arheološki aspekti mlevenja žitarica tokom
antičkog i ranovizantijskog perioda u provincijama koje su se nalazile na tlu današnje Srbije.
Analizirani su žrvnjevi i mlinovi sa preko dvadeset arheoloških lokaliteta i muzejskih depoa
sa naše teritorije. Dobijeni rezultati poređeni su sa saznanjima o procesima mlevenja žitarica
iz drugih delova Rimskog carstva.
Cilj istraživanja bio je utvrđivanje vrsta alatki korišćenih za mlevenje žitarica, kako su
one izgledale i kako su se menjale tokom vremena. Takođe, istraživanje je podrazumevalo i
definisanje sirovina koje su korišćene za izradu alatki, njihovih izvora i proizvodnih centara,
kao i kako su one transportovane do krajnjih korisnika.
Rezultati istraživanja upućuju da su stanovnici rimskih provincija na našoj teritoriji
koristili tri načina mlevenja. Najkorišćeniji način bilo je mlevenje žitarica ručnim rotacionim
žrvnjevima. U prva četiri veka n.e. dominiraju cilindrični oblici žrvnjeva izraženo udubljene
radne površine, dok primat od IV do VI veka imaju žrvnjevi ravnih i pločastih formi. Drugi
način mlevenja odvijao se pomoću masivnih ,,suvih mlinova”, najverovatnije uz upotrebu
životinjske snage. Ovi mlinovi korišćeni su na poljoprivrednim dobrima i u gradskim
pekarama i njima se mogla proizvesti veća količina žitarica. Treći način mlevenja bila je
upotreba vodenica, sofisticiranog mehanizma koji je nastao u II veku p.n.e., ali je punu
primenu dobio tek u rimskom periodu. Za postojanje vodenica u provincijama na našem tlu
dokazi su indirektni u vidu pronađenog vodeničnog kamenja. Prema pronađenom
arheološkom materijalu, upotreba ovog mehanizma javlja se od IV veka n.e., i nastavlja da se
praktikuje tokom narednih vekova. Arheometrijska analiza materijala od kojih su žrvnjevi i
mlinovi pravljeni, pokazala su da su u upotrebi podjednako bile zastupljene magmatske i
sedimentne stene. Tokom antičkog perioda, kao izvor magmatskih stena upotrebljivanih za
izradu žrvnjeva na teritoriji Gornje Mezije, korišćena je planina Rudnik u severnom delu
Šumadije. Izvorišta krečnjaka u okolini Singidunuma bila su vodeći izvor sedimentnih stena.
U kasnoantičkom i ranovizantijskom periodu strategija je bila zasnovana na korišćenju
lokalnih sirovina. Na Gamzigradu su korišćeni obližnji izvori, prvenstveno sedimentnih stena
koje su imale prednost u izboru, najverovatnije zbog promene samog izgleda žrvnjeva.
Abstract (en)
This thesis addresses archaeological aspects of crops milling during Antique and early
Byzantine period in the provinces located on the territory of present-day Serbia. The analyses
was conducted on querns and mills originated from more than twenty archaeological sites and
museums from the territory of Serbia. The obtained results were compared with published
data on the processes of crops milling in the other parts of Roman Empire.
The aim of this thesis was a) to determine which tools were used for crops milling,
how they looked like and changed over time, and b) to define which stone ressources were
used to made tools, their sources and production centres, and how they were transported to
the market.
The results of this study showed that inhabitants of the roman provinces located on
the territory of present-day Serbia used three ways of milling. The most used way of milling
crops was done by rotary querns. During the first four centuries AD the most common are
cylindrical type querns, with pronounced depression on work surface, while between 4th-6th
centuries AD dominant type are flat disc querns. The second most common way of milling
was done with the help of massive “dry mills”, possibly with the use of animal strength.
These mills were used on the farms and in town bakeries and they could produce significant
amount of crops. The third way of milling was done through watermills, the sophisticated
mechanism developed in 2nd century BC, but it was fully utilized only in the Roman period.
Although no direct evidences for watermills existence were found, several findings of
watermill stones testified that watermills existed in the studied area. According to these
findings, the use of watermills starts from 4th century AD, and continue to be used during the
next few centuries. Provenancing of stones from which querns and millstones were made,
showed that volcanic and sedimentary rocks were equally used. The mountain Rudnik, in
northern part of Šumadija region, was the main source of volcanic rocks used for quern
manufacturing during Antique period in the territory of Upper Moesia. Limestone deposits in
the vicinity of Singidunum were the main source of sedimentary rocks. Later, during late
Antique and early Byzantine period, the strategy was mostly based on the exploitation of
locally available sources. At Gamzigrad only local sources were used, mostly sedimentary
rocks, probably due to change in the appearance of querns.
Authors Key words
rimski i ranovizantijski period, mlevenje žitarica, žrvnjevi, mlinovi, vodenice
Authors Key words
Roman and Early Byzantine period, crops milling, querns, mills, watermills
Classification
904:664.7"652"(497.11)(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Predmet proučavanja ove disertacije su arheološki aspekti mlevenja žitarica tokom
antičkog i ranovizantijskog perioda u provincijama koje su se nalazile na tlu današnje Srbije.
Analizirani su žrvnjevi i mlinovi sa preko dvadeset arheoloških lokaliteta i muzejskih depoa
sa naše teritorije. Dobijeni rezultati poređeni su sa saznanjima o procesima mlevenja žitarica
iz drugih delova Rimskog carstva.
Cilj istraživanja bio je utvrđivanje vrsta alatki korišćenih za mlevenje žitarica, kako su
one izgledale i kako su se menjale tokom vremena. Takođe, istraživanje je podrazumevalo i
definisanje sirovina koje su korišćene za izradu alatki, njihovih izvora i proizvodnih centara,
kao i kako su one transportovane do krajnjih korisnika.
Rezultati istraživanja upućuju da su stanovnici rimskih provincija na našoj teritoriji
koristili tri načina mlevenja. Najkorišćeniji način bilo je mlevenje žitarica ručnim rotacionim
žrvnjevima. U prva četiri veka n.e. dominiraju cilindrični oblici žrvnjeva izraženo udubljene
radne površine, dok primat od IV do VI veka imaju žrvnjevi ravnih i pločastih formi. Drugi
način mlevenja odvijao se pomoću masivnih ,,suvih mlinova”, najverovatnije uz upotrebu
životinjske snage. Ovi mlinovi korišćeni su na poljoprivrednim dobrima i u gradskim
pekarama i njima se mogla proizvesti veća količina žitarica. Treći način mlevenja bila je
upotreba vodenica, sofisticiranog mehanizma koji je nastao u II veku p.n.e., ali je punu
primenu dobio tek u rimskom periodu. Za postojanje vodenica u provincijama na našem tlu
dokazi su indirektni u vidu pronađenog vodeničnog kamenja. Prema pronađenom
arheološkom materijalu, upotreba ovog mehanizma javlja se od IV veka n.e., i nastavlja da se
praktikuje tokom narednih vekova. Arheometrijska analiza materijala od kojih su žrvnjevi i
mlinovi pravljeni, pokazala su da su u upotrebi podjednako bile zastupljene magmatske i
sedimentne stene. Tokom antičkog perioda, kao izvor magmatskih stena upotrebljivanih za
izradu žrvnjeva na teritoriji Gornje Mezije, korišćena je planina Rudnik u severnom delu
Šumadije. Izvorišta krečnjaka u okolini Singidunuma bila su vodeći izvor sedimentnih stena.
U kasnoantičkom i ranovizantijskom periodu strategija je bila zasnovana na korišćenju
lokalnih sirovina. Na Gamzigradu su korišćeni obližnji izvori, prvenstveno sedimentnih stena
koje su imale prednost u izboru, najverovatnije zbog promene samog izgleda žrvnjeva.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.