Title
Mogućnost primene termički modifikovanog topolovog furnira u proizvodnji furnirskih ploča
Creator
Lovrić, Aleksandar, 1974- 12878695
Copyright date
2015
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno 3.0 Srbija (CC BY-NC 3.0)
License description
Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje dela, i prerade, ako se navede ime autora na način odredjen od strane autora ili davaoca licence. Ova licenca ne dozvoljava komercijalnu upotrebu dela. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc/3.0/rs/deed.sr_LATN Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane:
Other responsibilities
mentor
Zdravković, Vladislav, 1961- 18982759
član komisije
Kolin, Branko, 1947-
član komisije
Rabadžiski, Branko.
član komisije
Milić, Goran, 1976-
član komisije
Todorović, Nebojša, 1974- 12884327
Academic Expertise
Biotehnološke nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Šumarski fakultet
Alternative title
Possibility of application of thermally modified poplar veneer in plywood production
Publisher
[A. M. Lovrić]
Format
151 list
description
Prerada drveta - Primarna prerada drveta / Wood processing -Primary wood processing
Abstract (sr)
Predmet istraživanja doktorske disertacije bio je da se ustanovi da li se
kombinovanjem termiĉki modifikovanog i nemodifikovanog furnira topole može dobiti
proizvod koji je dimenzionalno stabilniji u odnosu na klasiĉnu topolovu furnirsku ploĉu,
uz istovremeno minimalno narušavanje mehaniĉkih svojstava. Formati topolovog
furnira termiĉki su modifikovani na temperaturama od 190 °C, 200 °C, 210 °C i 215 °C
u trajanju od 1 h, uz prisustvo vodene pare kao zaštitnog sredstva. Pre termiĉke
modifikacije ustanovljena je znaĉajna razlika u boji izmeĊu topolovog furnira nastalog iz
zone beljike i iz zone lažne srĉevine. Sa stanovišta izjednaĉavanja boje, najbolji
rezultati ostvareni su pomoću tretmana na 210 °C, dok tretmani na 190 i 200 °C nisu
dali željeni efekat. Od dobijenih termiĉki tretiranih i od kontrolnih (netretiranih) formata
izraĊeno je 13 razliĉitih tipova petoslojnih ploĉa (za svaki tip po 6 ploĉa). Presovanje
ploĉa obavljeno je po suvom vrućem postupku presovanja u industrijskim uslovima, a
kao vezivno sredstvo korišćen je MUF (melamin-ureaformaldehidni) lepak. Analize su
pokazale da su na ravnotežnu vlažnost i dimenzionu stabilnost dobijenih ploĉa imali
uticaj i termiĉki tretmani i konstrukcije ploĉa. Promena vlažnosti i dimenzija bila je
manja sa porastom temperature režima, kao i sa povećanjem uĉešća termiĉki
modifikovanog furnira u konstrukciji ploĉe. Ustanovljeno je da kontrolne ploĉe imaju
znaĉajno veću tvrdoću u odnosu na sve druge tipove ploĉa. Pri poreĊenju razliĉitih
režima, statistiĉki znaĉajna razlika u tvrdoći ploĉa postoji, ali samo se režim na 190 °C
znaĉajno razlikuje od režima na 210 i 215 °C. Na osnovu analize rezultata, zakljuĉeno
je da su termiĉki tretmani manje uticali na smanjenje modula elastiĉnosti nego na
smanjenje savojne ĉvrstoće. Ispitivanje smicajne ĉvrstoće u slojevima lepka, pokazalo
je da svi tipovi ploĉa zadovoljavaju uslove za upotrebu u enterijeru. Sa povećanjem
zahteva (testovi za uslove povećane vlažnosti i za spoljašnju upotrebu), došlo je do
znaĉajnog pada smicajne ĉvrstoće u slojevima lepka. Ovaj pad smicajne ĉvrstoće
najverovatnije je posledica slabljenja kvaliteta lepljene veze pod dejstvom
predtretmana. Prema svim ispitivanim svojstvima, tretmani na 200 °C i 210 °C su se
pokazali kao optimalni, dok se tretman na 215 °C pokazao kao preoštar i ne treba ga
koristiti za termiĉku modifikaciju furnira topole.
Abstract (en)
The objective of the doctoral dissertation was to establish whether the
production of plywood made by combining thermally modified and unmodified poplar
veneer, could yield products that would be dimensionally more stable compared to
ordinary poplar plywood, with minimum decreasing of mechanical properties. Formats
of poplar veneers were thermally modified at temperatures of 190 °C, 200 °C, 210 °C
and 215 °C during 1 h in the presence of steam as protection agens. The data
indicated that there was significant difference in color between poplar veneers made
from sapwood and wet heartwood, before thermal modification. After thermal
treatments, the best results in reducing of color difference between veneers gained
treatment at 210 °C, while thermal treatments at 190 and 210 °C didn´t show
satisfactory effect. The thermally treated and control (untreated) veneer formats were
used to make 13 different types of five-layer plywood's (6 boards of each type).
Plywood pressing was done in a dry-hot pressing process on industrial press, and MUF
(melamine-urea-formaldehyde) glue was applied as adhesive. Analyses showed that
the equilibrium moisture content and dimensional stability of plywoods were highly
influenced by both thermal treatments and plywood constructions. Change of moisture
content and dimensions of plywoods were lower with the increase of schedule
temperature, and with the increase of percentage of thermally modified veneer in
plywood construction. There was established that control plywood had significantly
higher hardness then all other produced plywood types. The statistically significant
difference in hardness between plywood made of thermally treated veneers at different
temperatures existed, but only treatment at 190 °C was significantly different compared
by treatments at 210 °C and 215 °C. Analysis of the results indicated that thermal
treatments had a lower influence on the decrease of modulus of elasticity than on the
decrease of bending strength. Analysis of the results of shear strength in the adhesive
layers, showed that every plywood type had satisfactory properties for plywood
application in indoor use. Increase of intensity of pre-treatments (tests for plywood
application in conditions of high humidity and in outdoor use), caused a significant
decrease in shear strength in the adhesive layers. This decrease of shear strength was
a consequence of weakening of adhesive bond caused by pre-treatments. It was
concluded that treatments at 200 °C and 210 °C gained optimal results, while treatment
at 215 °C proved to be too intensive, and should not be used for thermal modification
of poplar veneer.
Authors Key words
Topola, furnir, furnirska ploĉa, termiĉka modifikacija, fiziĉka i
mehaniĉka svojstva furnirskih ploĉa
Authors Key words
Poplar, veneer, plywood, thermal modification, physical and mechanical
plywood properties
Classification
674.04:674-416(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Predmet istraživanja doktorske disertacije bio je da se ustanovi da li se
kombinovanjem termiĉki modifikovanog i nemodifikovanog furnira topole može dobiti
proizvod koji je dimenzionalno stabilniji u odnosu na klasiĉnu topolovu furnirsku ploĉu,
uz istovremeno minimalno narušavanje mehaniĉkih svojstava. Formati topolovog
furnira termiĉki su modifikovani na temperaturama od 190 °C, 200 °C, 210 °C i 215 °C
u trajanju od 1 h, uz prisustvo vodene pare kao zaštitnog sredstva. Pre termiĉke
modifikacije ustanovljena je znaĉajna razlika u boji izmeĊu topolovog furnira nastalog iz
zone beljike i iz zone lažne srĉevine. Sa stanovišta izjednaĉavanja boje, najbolji
rezultati ostvareni su pomoću tretmana na 210 °C, dok tretmani na 190 i 200 °C nisu
dali željeni efekat. Od dobijenih termiĉki tretiranih i od kontrolnih (netretiranih) formata
izraĊeno je 13 razliĉitih tipova petoslojnih ploĉa (za svaki tip po 6 ploĉa). Presovanje
ploĉa obavljeno je po suvom vrućem postupku presovanja u industrijskim uslovima, a
kao vezivno sredstvo korišćen je MUF (melamin-ureaformaldehidni) lepak. Analize su
pokazale da su na ravnotežnu vlažnost i dimenzionu stabilnost dobijenih ploĉa imali
uticaj i termiĉki tretmani i konstrukcije ploĉa. Promena vlažnosti i dimenzija bila je
manja sa porastom temperature režima, kao i sa povećanjem uĉešća termiĉki
modifikovanog furnira u konstrukciji ploĉe. Ustanovljeno je da kontrolne ploĉe imaju
znaĉajno veću tvrdoću u odnosu na sve druge tipove ploĉa. Pri poreĊenju razliĉitih
režima, statistiĉki znaĉajna razlika u tvrdoći ploĉa postoji, ali samo se režim na 190 °C
znaĉajno razlikuje od režima na 210 i 215 °C. Na osnovu analize rezultata, zakljuĉeno
je da su termiĉki tretmani manje uticali na smanjenje modula elastiĉnosti nego na
smanjenje savojne ĉvrstoće. Ispitivanje smicajne ĉvrstoće u slojevima lepka, pokazalo
je da svi tipovi ploĉa zadovoljavaju uslove za upotrebu u enterijeru. Sa povećanjem
zahteva (testovi za uslove povećane vlažnosti i za spoljašnju upotrebu), došlo je do
znaĉajnog pada smicajne ĉvrstoće u slojevima lepka. Ovaj pad smicajne ĉvrstoće
najverovatnije je posledica slabljenja kvaliteta lepljene veze pod dejstvom
predtretmana. Prema svim ispitivanim svojstvima, tretmani na 200 °C i 210 °C su se
pokazali kao optimalni, dok se tretman na 215 °C pokazao kao preoštar i ne treba ga
koristiti za termiĉku modifikaciju furnira topole.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.