Title
Mogućnosti korišćenja šipurka, gloga i trnjine u biomonitoringu i fitoremedijaciji
Creator
Kalinović, Jelena, 1984-, 35347303
Copyright date
2019
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 10.07.2019.
Other responsibilities
mentor
Šerbula, Snežana, 1958-, 13529959
član komisije
Milić, Snežana, 1961-, 35848039
član komisije
Garić Grulović, Radmila V., 1957-, 2792807
član komisije
Bošković-Vragolović, Nevenka, 1964-, 12652391
član komisije
Tanikić, Dejan, 1970-, 9936231
Academic Expertise
Tehničko-tehnološke nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Tehnički fakultet u Boru
Alternative title
Possibilities of using wild rose, hawthorn and blackthorn for biomonitoring and phytoremediation
Publisher
[J. Kalinović]
Format
194 lista
description
Tehničko-tehnološke nauke - Tehnološko inženjerstvo / Technical-technological sciences - Technological engineering
Abstract (sr)
Doktorska disertacija predstavlja rezultat istraživanja mogućnosti korišćenja šipurka
(Rosa spp.), gloga (Crataegus spp.) i trnjine (Prunus spp.) u biomonitoringu zagađenja
vazduha i fitoremedijaciji kontaminiranog zemljišta. Na ispitivanom području Bora i
okoline, na različitim udaljenostima od rudarsko-metalurškog kompleksa za
proizvodnju bakra, odlagališta raskrivke sa površinkih kopova ruda bakra i flotacijskih
jalovišta, obavljeno je uzorkovanje zemljišta i biljnog materijala. Koncentracije
elemenata (Al, As, Cd, Co, Cr, Cu, Fe, Mn, Mo, Ni, Pb i Zn) određivane su u zemljištu
iz zone korena, kao i delovima (korenu, granama, plodovima, neopranom i opranom
lišću) sve tri biljne vrste. Prekoračenje zakonom propisanih graničnih i remedijacionih
vrednosti elemenata u zemljištu i visoke vrednosti faktora obogaćenja, ukazivale su na
kontaminaciju zemljišta iz zone korena šipurka, gloga i trnjine, u najvećoj meri sa As,
Cd i Cu (nešto manje sa Mo, Pb i Zn), na mestima uzorkovanja u blizini izvora
zagađenja ili na pravcima dominantnih vetrova. Analizom i upoređivanjem
koncentracija elemenata u biljnom materijalu šipurka, gloga i trnjine, utvrđeno je da je
lišće sve tri biljne vrste najpogodnije za identifikaciju područja sa najvećim stepenom
zagađenja (osim Zn za čiju su se indikaciju osim lišća kao pogodni delovi pokazale
grane i koren). Na minimalno jednom mestu uzorkovanja za svaku biljnu vrstu, oprano
lišće je sadržalo As i Cu u toksičnim koncentracijama. Na osnovu vrednosti faktora
obogaćenja biljnog materijala, koje su se kretale od značajnih do ekstremnih za As, Cu i
Pb, i u kategoriji umerenih za Fe, Mo i Zn na većini mesta uzorkovanja, zaključeno je
da je rudarsko-metalurška proizvodnja bakra primarni izvor ovih elemenata u životnoj
sredini ispitivanog područja, dok se uticaj na veće koncentracije Mn, Ni i Cr primećivao
jedino u uzorcima sa najzagađenijih mesta. Prisustvo elemenata u atmosferskoj
depoziciji, na osnovu razlika koncentracija elemenata u neopranom i opranom lišću sve
tri biljke, potvrđen je za većinu ispitivanih elemenata, pri čemu su najveće razlike
koncentracija dobijene za Al (na mestima u industrijskoj zoni), kao i za Fe i Cu,
naročito na mestima u urbano-industrijskoj i ruralnoj zoni. Analizom podataka
zaključeno je da su šipurak, glog i trnjina razvili mehanizme za adaptaciju na
područjima sa različitim stepenom zagađenja, što ih čini tolerantnim biljnim vrstama,
iako nisu pogodne biljne vrste za svrhe fitoremedijacije.
Abstract (en)
The doctoral dissertation represents the results of the research which indicate
possibilities of using wild rose (Rosa spp.), hawthorn (Crataegus spp.) and blackthorn
(Prunus spp.) for biomonitoring of air pollution and phytoremediation of contaminated
soil. In the study area of Bor and its surroundings, sampling of soil and plant material
was performed at various distances from the mining-metallurgical complex of copper
production, ore waste heaps from the copper mines and flotation tailing ponds. Element
concentrations (Al, As, Cd, Co, Cr, Cu, Fe, Mn, Mo, Ni, Pb and Zn) were determined in
the root zone soil, as well as in the parts (root, branches, fruits, unwashed and washed
leaves) of the examined plant species. Exceedings of the limit and remediation values
for the element concentrations in the soil, proposed by the Serbian Regulation, and the
high values of the soil enrichment factors, indicated the contamination of the root zone
soil of wild rose, hawthorn and blackthorn, mostly with As, Cd and Cu (somewhat less
with Mo, Pb and Zn) at the sampling sites in the close vicinity of the pollution sources
or in the prevailing wind directions. By analyzing and comparing the element
concentrations in the plant material of wild rose, hawthorn and blackthorn, it was
concluded that the leaves of all the three examined plant species are the most adequate
for distinguishing the areas with the highest pollution degrees (except for Zn, in which
case the branches and root, besides leaves, are shown as suitable). At least at one
sampling site, for each plant species, the washed leaves contained As and Cu in the
toxic concentrations. Based on the values of enrichment factors for plant material,
which ranged from significant to extreme for As, Cu and Pb, and moderate for Fe, Mo
and Zn at the most sampling sites, it was concluded that the mining-metallurgical
copper production was the primary source of these elements in the environment of the
study area, while the influence on higher concentrations of Mn, Ni and Cr was observed
only in the samples from the most polluted sites. The presence of the elements in the
atmospheric depositions, based on the differences in the element concentration in the
unwashed and washed leaf samples of all the three examined plants, was confirmed for
most of the investigated elements, while the largest differences in the concentrations
were obtained for Al (at the sites in the industrial zone), as well as for Fe and Cu,
especially in the urban-industrial and rural zones. After the data analyses, we can draw a
conclusion that wild rose, hawthorn and blackthorn are not suitable plant species for the
phytoremediation purposes, although they have developed adaptive mechanism in the
areas with different pollution degrees, which classifies them as tolerant plant species.
Authors Key words
Biomonitoring, fitoremedijacija zemljišta, šipurak (Rosa spp.), glog
(Crataegus spp.), trnjina (Prunus spp.), bakar, arsen, rudarsko-metalurška proizvodnja
bakra, biološki faktori
Authors Key words
Biomonitoring, soil phytoremediation, wild rose (Rosa spp.), hawthorn
(Crataegus spp.), blackthorn (Prunus spp.), copper, arsenic, mining-metallurgical
copper production, biological factors
Classification
504.5:622.7.097(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Doktorska disertacija predstavlja rezultat istraživanja mogućnosti korišćenja šipurka
(Rosa spp.), gloga (Crataegus spp.) i trnjine (Prunus spp.) u biomonitoringu zagađenja
vazduha i fitoremedijaciji kontaminiranog zemljišta. Na ispitivanom području Bora i
okoline, na različitim udaljenostima od rudarsko-metalurškog kompleksa za
proizvodnju bakra, odlagališta raskrivke sa površinkih kopova ruda bakra i flotacijskih
jalovišta, obavljeno je uzorkovanje zemljišta i biljnog materijala. Koncentracije
elemenata (Al, As, Cd, Co, Cr, Cu, Fe, Mn, Mo, Ni, Pb i Zn) određivane su u zemljištu
iz zone korena, kao i delovima (korenu, granama, plodovima, neopranom i opranom
lišću) sve tri biljne vrste. Prekoračenje zakonom propisanih graničnih i remedijacionih
vrednosti elemenata u zemljištu i visoke vrednosti faktora obogaćenja, ukazivale su na
kontaminaciju zemljišta iz zone korena šipurka, gloga i trnjine, u najvećoj meri sa As,
Cd i Cu (nešto manje sa Mo, Pb i Zn), na mestima uzorkovanja u blizini izvora
zagađenja ili na pravcima dominantnih vetrova. Analizom i upoređivanjem
koncentracija elemenata u biljnom materijalu šipurka, gloga i trnjine, utvrđeno je da je
lišće sve tri biljne vrste najpogodnije za identifikaciju područja sa najvećim stepenom
zagađenja (osim Zn za čiju su se indikaciju osim lišća kao pogodni delovi pokazale
grane i koren). Na minimalno jednom mestu uzorkovanja za svaku biljnu vrstu, oprano
lišće je sadržalo As i Cu u toksičnim koncentracijama. Na osnovu vrednosti faktora
obogaćenja biljnog materijala, koje su se kretale od značajnih do ekstremnih za As, Cu i
Pb, i u kategoriji umerenih za Fe, Mo i Zn na većini mesta uzorkovanja, zaključeno je
da je rudarsko-metalurška proizvodnja bakra primarni izvor ovih elemenata u životnoj
sredini ispitivanog područja, dok se uticaj na veće koncentracije Mn, Ni i Cr primećivao
jedino u uzorcima sa najzagađenijih mesta. Prisustvo elemenata u atmosferskoj
depoziciji, na osnovu razlika koncentracija elemenata u neopranom i opranom lišću sve
tri biljke, potvrđen je za većinu ispitivanih elemenata, pri čemu su najveće razlike
koncentracija dobijene za Al (na mestima u industrijskoj zoni), kao i za Fe i Cu,
naročito na mestima u urbano-industrijskoj i ruralnoj zoni. Analizom podataka
zaključeno je da su šipurak, glog i trnjina razvili mehanizme za adaptaciju na
područjima sa različitim stepenom zagađenja, što ih čini tolerantnim biljnim vrstama,
iako nisu pogodne biljne vrste za svrhe fitoremedijacije.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.